Branislav Borenović, lider PDP-a i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, tokom gostovanja u podcastu “Direktno sa Vildanom” iznio je svoje viđenje partnerstva s državama BRICS-a, govorio o trgovinskoj razmjeni s EU i Srbijom, a komentarisao je i izborne rezultate Milorada Dodika, Draška Stanivukovića i Mladena Ivanića.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) i predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović gostovao je 18. novembra u podcastu “Direktno sa Vildanom”.
U gostovanju se dotakao i vanjskotrgovinske razmjene s Evropskom unijom, Srbijom i zemljama BRICS-a te rezultata PDP-a na lokalnim i opštim izborima.
Vanjskotrgovinska razmjena s EU i zemljama BRICS-a
Na pitanje autorice i voditeljice podcasta Vildane Selimbegović šta znači sve češće spominjanje saveza BRICS-a u javnom prostoru, kao i stalni odlasci Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u Rusiju, Borenović je odgovorio da su takvi postupci iracionalni jer se većina trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine odvija s Evropskom unijom i Srbijom.
Vaši gledaoci i čitaoci treba da znaju da preko 70% naše ekonomske razmjene je sa Evropskom unijom. Da mi izvozimo u Evropsku uniju preko 70% naših proizvoda, što puni budžete i donosi novac u ovu zemlju (…) Kada dodamo tu Srbiju, koja je isto tako jedan od naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, preko 90% ekonomske razmjene, ekonomskog partnerstva, života ove zemlje, koja zapošljava, hrani, puni budžete ove zemlje, jeste Evropska unija, region, uključujući najviše u regionu Srbiju.
Branislav Borenović, 18.11.2024.
Potom je dodao da procenat razmjene s članicama BRICS-a iznosi ispod 1%.
A BRICS, znate gdje je to zemlje BRICS-a? 0,43%. Pazite, 90% mi ekonomski poslujemo i radimo sa Evropskom unijom i Srbijom, a 0,43% sa zemljama BRICS-a.
Branislav Borenović, 18.11.2024.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), u prvih šest mjeseci tekuće godine Bosna i Hercegovina ostvarila je ukupan obim razmjene od 22,5 milijardi KM, što je manje za 1,33% u odnosu na isti period 2023. godine.
Iz VTK-a navode da, od ukupne razmjene u navedenom periodu, “15,8 milijardi ili 70% se odnosi na saradnju sa partnerima u EU” te dodaju da je tržište zemalja CEFTA-e, među kojima je i Srbija, drugo najvažnije izvozno tržište BiH.
Tržište CEFTA-e je drugo najvažnije izvozno tržište BiH, a činjenica je da se tokom cijele godine nastavlja smanjivati izvoz na ovo tržište, posebno u Srbiju. U ovom periodu izvoz u Srbiju je smanjen za 188 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje je najviše uzrokovano smanjenim izvozom energenata, što se može povezati sa još uvijek aktuelnim stabilizovanjem ovog sektora nakon krize izazvane rusko-ukrajinskim sukobom.
Vanjskotrgovinska komora BiH, august 2024.
Od ukupnog izvoza iz BiH za prvih šest mjeseci ove godine, u Srbiju je izvezeno 10,37%, a iz Srbije je uvezeno 13,22%.
Zemlje BRICS-a izvorno su činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a ovoj grupi naknadno su pristupili Iran, Egipat, Etiopija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Prema podacima VTK BiH, od ukupnog izvoza BiH za prvih devet mjeseci ove godine, koji je iznosio 12,24 milijarde KM, u EU smo izvezli robe u vrijednosti od 8,96 milijardi, a u zemlje BRICS-a 161,4 miliona KM. Za isti period, vrijednost uvoza roba s tržišta EU iznosila je 14,7 milijardi KM, dok smo iz zemalja BRICS-a, najviše iz Kine, uvezli robe u vrijednosti od 1,1 milijardu KM.
Kolika je trgovinska razmjena s EU, a kolika sa zemljama BRICS-a, pojednostavljeno je prezentovao ekonomista Faruk Hadžić.
Na svakih 100 KM koje uvezemo iz EU, mi u EU izvezemo 74 KM naših proizvoda. Na svakih 100 KM koje uvezemo iz zemalja članica BRICS-a, mi njima vratimo 5,5 KM.
Faruk Hadžić, 21.10.2024.
Istinomjer je u više navrata ocijenio izjave Branislava Borenovića na temu trgovinskih razmjena Bosne i Hercegovine (1, 2, 3, 4).
Ukupan broj Dodikovih glasova
Borenović se osvrnuo i na izborne rezultate Milorada Dodika. Izražavajući sumnju u fer i poštene izbore, ispričao je kako u službenim posjetama izvan BiH ljudi imaju osjećaj “da je Dodik dobio 95% glasova”.
Ali, kada pogledate rezultate izbora, vidite da, u suštini, na bazi, realno, izađe negdje 50, 52, 53% građana, on uvijek dobije 47, 48, 49%, čak ne preko 50%. Prošli put je razlika između njega i našeg kandidata opozicije bila 2% na izboru koji su bili puni krađa, sa 70.000 glasova koji su bili sporni, 10% ukupnih glasova. I onda imate situaciju, kada to preračunate na ukupan broj stanovništva, sa svom tom izborom manipulacijom, neko ko je dobio 25% glasova ukupnog broja stanovništva se predstavi da ima 90 ili ne znam ni ja, 100% glasova, nesporni vladar.
Branislav Borenović, 18.11.2024.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH), na izborima 2022. godine pravo glasanja za predsjednika Republike Srpske iskoristile su 676.762 osobe. Od toga, Milorad Dodik osvojio je 300.180 glasova (47,06%), a Jelena Trivić, tada kandidatkinja PDP-a, za istu poziciju osvojila je 273.245 glasova (42,84%), što je razlika oko 5%, a ne 2%, kako je ustvrdio Borenović.
Prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj je u 2022. godini živjelo 1.120.236 stanovnika/ca. Ukoliko Dodikov osvojeni broj glasova 2022. godine uporedimo s brojem stanovnika/ca, on je oko 27%, što je približno procentu koji je iznio Borenović govoreći o glasovima ukupnog broja stanovništva ovog entiteta.
Zadnji podaci starosne strukture stanovništva u RS, oni s popisa stanovništva 2013. godine, pokazuju da je oko 235.000 osoba u RS pripadalo dobnim skupinama od nula do 19 godina od ukupno 1.170.342, koliko ih je službeno zabilježeno. Pravo glasa, prema ovim podacima, u Republici Srpskoj ima oko 935.000 građana/ki.
Ukoliko bismo broj glasova koje je Dodik osvojio kao kandidat za predsjednika RS uporedili s brojem građana/ki koji/e imaju pravo glasa u ovom entitetu, onda bismo dobili procenat od oko 32% stanovništva RS s pravom glasa koje je glasalo za Milorada Dodika kao predsjednika RS. Ovo je nekoliko procenata više od onih 25%, koje je iznio Borenović.
Milorad Dodik je na Opštim izborima 2018. godine kao kandidat za člana Predsjedništva BiH koji se bira s područja Republike Srpske dobio 368.210 glasova, odnosno oko 75.000 više od drugoplasiranog Mladena Ivanića. Na Opštim izborima 2014. godine, kao kandidat za predsjednika RS, Dodik je osvojio 303.496 glasova.
Broj glasova Stanivukovića i Ivanića
Komentarišući rezultate nedavno održanih lokalnih izbora, Selimbegović je iznijela činjenicu da je PDP osvojio manje glasova nego njihov kandidat za gradonačelnika Banjaluke Draško Stanivuković. Borenović je ocijenio logičnim da pojedinačni kandidat, u ovom slučaju Stanivuković, dobije više glasova nego politički subjekt, navodeći primjer Mladena Ivanića na Opštim izborima 2014. godine.
Selimbegović: Ako se ne varam, on je dobio 51.000 glasova, a PDP 20.000.
Borenović: Pa logično, uvijek pojedinačni kandidat dobije više.
Selimbegović: Naravno, ali ovo je baš znatno više.
Borenović: Mladen Ivanić je, ja mislim, dobio 320.000 glasova 2014. godine, a stranka je možda dobila 60.000. To je, znači, pet puta manje.
Branislav Borenović, 18.11.2024.
Prema potvrđenim rezultatima CIK-a BiH, Draško Stanivuković je na Lokalnim izborima 2024. godine osvojio 51.106 glasova. Stanivuković je pobjedom osvojio drugi mandat, o čemu smo pisali u analizi “Izbori, ali ne i promjena: Ko su načelnici/e s višedecenijskim mandatom”. PDP, politički subjekt kojem Draško Stanivuković pripada, osvojio je 21.143 glasa.
Iako je dio članova SDS-a podržao Stanivukovića, Gradski odbor SDS-a Banjaluke je krajem juna dao podršku predsjednici Narodnog fronta Jeleni Trivić, a podršku je dobila i od pokreta “Banjaluka zove”. S obzirom na činjenicu da nije dobio podršku svih opozicionih partija, obećanje Draška Stanivukovića da će biti kandidat opozicije na Lokalnim izborima ocijenili smo neispunjenim.
Mladen Ivanić, kao kandidat za člana Predsjedništva BiH, 2014. godine osvojio je 317.799 glasova. Za nivo Parlamentarne skupštine BiH, PDP je te godine, u koaliciji s NDP-om, osvojio 50.322 glasa (jedan mandat), dok je za nivo Narodne skupštine Republike Srpske osvojio 48.845 glasova (sedam mandata).
Borenović je iznio otprilike tačne podatke kada se radi o broju glasova Mladena Ivanića na izborima 2014. godine, ali PDP nije osvojio 60.000, već 10.000 manje glasova na istim izborima.
No, iako nije iznio u potpunosti tačne brojke, one ipak pokazuju da kandidati pojedinačno dobijaju više glasova nego politički subjekt čiji su član.
Koliko je glasova osvajao PDP?
Borenović je ustvrdio da je PDP i dalje stabilan politički faktor u državi zbog broja osvojenih glasova na opštim izborima 2018. i 2022. godine, kao i na Lokalnim izborima 2024. godine.
PDP je ostao stabilan, ozbiljan, odgovoran politički faktor u ovoj zemlji sa preko 40.000 glasova. Činjenica je da smo na Opštim izborima 2022. imali imao 65 (hiljada, op.a). Na izborima, 2018, 75.000. (…) Tako da, na Lokalnim izborima, mi smo tu negdje izbili 40-50.000 glasova.
Branislav Borenović, 18.11.2024.
PDP je na Opštim izborima 2022. godine za NSRS osvojio oko 66.000 glasova, dok je za Parlamentarnu skupštinu BiH osvojio oko 73.000.
Na izborima četiri godine ranije, PDP je, tada pod imenom PDP RS – Mladen Ivanić, za nivo NSRS osvojio oko 70.000 glasova, a za Parlamentarnu skupštinu BiH oko 84.000 glasova.
I u mandatima 2018–2022. i 2022–2026, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH PDP je imao dva mandata, što je rast u odnosu na mandat 2014–2018, kada su imali samo jedan.
Što se tiče posljednjih lokalnih izbora, PDP je samostalno osvojio 38.518 glasova za opštinska i gradska vijeća. Ukoliko bismo sabrali mjesta na kojima je PDP išao u koaliciju s drugim političkim subjektima, broj glasova odgovarao bi iznosu koji je naveo Borenović.
Gostovanje Borenovića u podcastu “Direktno sa Vildanom” bilo je, kako je i sam u početku rekao, lagan i opušten razgovor. Borenović je većinom kritikovao državnu koaliciju i entitetske vlasti u Republici Srpskoj, s fokusom na predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika.
Borenović je tokom gostovanja napravio neke male faktualne greške kada se radi o procentu vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama BRICS-a, razlici u glasovima između kandidatkinje PDP-a i Milorada Dodika te o nekim brojkama kada je riječ o broju glasova koje je PDP osvajao na prethodnim izborima.
(Istinomjer.ba)