Samit NATO-a koji se održava u Madridu od 28. do 30. juna ove godine, kako je navedeno na zvaničnoj stranici ove organizacije, pored ostalog ima za cilj odrediti strateški smjer NATO-a za sljedeću deceniju i dalje, ali i osigurati prilagođavanje Alijanse promjenama koje su nastupile u svijetu.
Kako je još istaknuto, na agendi će se naći mnoga važna pitanja, poput onih kako su, kako je rečeno, brutalna i ničim izazvana invazija Rusije na Ukrajinu i nova sigurnosna stvarnost u Evropi utjecali na pristup NATO-a odvraćanju i odbrani, šta NATO čini da bi se pozabavio drugim izazovima, kao što su rastući utjecaj Kine ili bezbjedonosne posljedice klimatskih promjena, te šta će biti uključeno u sljedeći NATO-ov strateški koncept.
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, iz Ministarstva odbrane BiH 23.6.2022. godine stigla je zvanična potvrda da će naša zemlja učestvovati na samitu, a delegaciju koju će činiti zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH za operacije, generalmajor Ivica Jerkić; šef Kabineta ministra odbrane BiH Kemal Korjenić; šef vojnog dijela Misije BiH pri NATO-u, brigadir Edin Fako i ambasadorica BiH u Madridu, Nj.E. Danka Savić, predvodit će ministar odbrane BiH Sifet Podžić.
Tim povodom, ministar Podžić je uoči puta u Madrid, u intervjuu za portal Klix, potvrdivši da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja partner NATO-a koja je pozvana na samit u Madrid, dok su sve ostale punopravne članice, podsjetio da je, “što se tiče NATO saveza, naša u statusu pretendenta za članstvo.
U prilog tome govori i činjenica da ćemo na Samitu u Madridu biti jedina država koja učestvuje u svojstvu pretendenta, zemlje koja je u procesu evroatlantskih aspiracija. Lideri zemalja NATO-a su još prošle godine, baš nekad u junu, BiH označili kao zemlju pretendenta i iskazali spremnost da ojačaju savezništvo sa BiH, što je sada naročito vidljivo, posebno ako analizirate aktivnosti najprominentnijih članica saveza.
Sifet Podžić, 27.6.2022.
Pored ostalog, Podžić je naglasio da NATO, a kako to artikuliše Anex 1A i 1B Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima i obavezu zaštititi BiH te dodao da su Oružane snage BiH dokazale da mogu biti vrlo koristan partner NATO-a, što je u Alijansi i općeprihvaćeno.
U kontekstu uloge koju je u BiH Dejtonski mirovni sporazum dodijelio NATO-u, u Aneksu 1A, Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, između ostalog je pozvano Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira.
Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma” navodi se u Aneksu 1A te se daje suglasnost da NATO može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vodstvu i političkom upravljanju Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) kroz zapovjedničko ustrojstvo NATO-a.
Podrazumijeva se i daje suglasnost da NATO može uspostaviti takve snage koje će djelovati pod vlašću te podložno vodstvu i političkom upravljanju Sjevernoatlantskog vijeća (“NAC”) kroz zapovjedničko ustrojstvo NATO-a. One se obvezuju da će olakšati njihove operacije.Stoga se strane s ovim slažu i slobodno obvezuju da će u potpunosti poštovati sve obveze izložene u ovom Aneksu. Podrazumijeva se i daje suglasnost da druge države mogu pomoći u provedbi vojnoga aspekta ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da će modaliteti sudjelovanja tih država biti predmetom sporazuma između tih država sudionica i NATO-a.
Govoreći u svjetlu agresije Rusije na Ukrajinu, ministar odbrane BiH podsjetio je da je naša zemlja putem predstavništava u Ujedinjenim nacijama i Vijeću Evrope zauzela decidiran stav o agresiji, što svakako, kako je dodao, nije promaklo nikome, pa ni našim partnerima koji vrlo dobro znaju s kakvim se mi sve otežavajućim okolnostima susrećemo.
“Jako je bilo važno poslati takvu vrstu poruke i ja uopće nemam nikakve dileme u vezi s tim da smo kao država ojačali kredibilitet kod naših saveznika”, naglasio je Podžić, dodavši da se to vidi po intenziviranju projekata podrške koje zemlje saveznice pružaju državi Bosni i Hercegovini.
Podsjetio bih da je na vanrednom samitu NATO-a 25. marta ove godine NATO donio odluku o jačanju snaga na istočnom frontu i dodatnom opremanju NATO članica. U ovo dodatno opremanje, odnosno u ovaj program uključena je i BiH kao jedina članica MAP-a. Aplicirali smo na 13 projekata iz ovog programa i nastavljamo intenzivne razgovore oko realizacije ovih projekata modernizacije Oružanih snaga BiH. Prošle sedmice delegacija Ministarstva odbrane BiH boravila je u Briselu ovim povodom, u cilju konkretizacije projekata.
Sifet Podžić, 27.6.2022.
U skladu s rečenim, 21.6.2022. godine u sjedištu NATO-a u Briselu održan je sastanak između Političko-sigurnosnog komiteta NATO-a i delegacije Bosne i Hercegovine.
Na sastanku je razgovarano o jačanju saradnje između Bosne i Hercegovine i NATO-a, naročito u političkom, sigurnosnom i odbrambenom području.
Ovaj paket pomoći podrazumijeva pomoć u političkom kontekstu – kroz intenziviranje različitih instrumenata saradnje, sigurnosnom – kroz jačanje kapaciteta za kibernetičku (cyber) odbranu i pomoć civilnom stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda, te odbrambenom dijelu – kroz podršku izgradnje odbrambenih kapaciteta OS BiH, a u cilju dostizanja većeg stepena operativnosti i otpornosti. sve članice Političko-sigurnosnog komiteta NATO-a pružile su punu podršku navedenom paketu. U narednih nekoliko dana očekuje se i zvanično usvajanje navedenog paketa, nakon čega će biti izrađen plan implementacije.
Ministarstvo odbrane BiH, 21.6.2022.
Ovo je još jedan od pokazatelja da je NATO prisutan u BiH te da je BiH još značajan i pouzdan partner NATO-a, navedeno je još tim povodom na zvaničnoj stranici Ministarstva odbrane BiH te je i naglašeno da je procedura izrade paketa pomoći BiH od Alijanse pokrenuta nakon nedavnih izjava generalnog sekretara NATO-a da su Zapadni Balkan i BiH, kao dio tog prostora, u fokusu NATO-а, kao i najave inicijative jačanja saradnje između BiH i NATO-а.
Podsjećamo, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je tokom konferencije za medije s predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefikom Džaferovićem, u sjedištu NATO-a u Briselu, 25.5.2022. godine, potvrdio da Alijansa čvrsto podržava mir i stabilnost u BiH i širom Zapadnog Balkana te da intenziviranje političke i praktične pomoći NATO-a može pomoći u izgradnji otpornosti i spriječiti eventualnu buduću agresiju.
Naš politički dijalog i praktična saradnja su važnije nego ikad imajući u vidu brutalni rat protiv Ukrajine i maligni uticaj Rusije na regiju. NATO će učiniti još više da stoji uz naše partnere kako bismo produbili saradnju s Bosnom i Hercegovinom. To bi moglo uključiti novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta i jačanje naše saradnje u pogledu lakog i malog naoružavanja u borbi protiv terorizma, upravljanju kriznim situacijama i cyber sigurnosti.
Jens Stoltenberg, 25.5.2022.
I uoči samog samita u Madridu, u izjavi datoj 27.6.2022. godine, Stoltenberg je, pored ostalog, najavio da će madridski samit biti transformacijski, s mnogim važnim odlukama, uključujući novi strateški koncept za novu sigurnosnu realnost, te još jednom obećao pomoć našoj zemlji.
Potrebna nam je fundamentalna promjena u pristupu sigurnosti. Obećavamo nove pakete pomoći Bosni i Hercegovini, Gruziji, Mauritaniji i Tunisu.
Jens Stoltenberg 27.6.2022.
U ovako osjetljivom geopolitičkom trenutku važnost samita NATO-a u Madridu je velika te će ovaj događaj sasvim sigurno biti u fokusu svjetske javnosti u narednim danima, a odluke i strateški pravci koji budu usvojeni bez sumnje će imati veliki utjecaj na daljnja dešavanja na globalnom nivou.
S druge strane, kada se radi o Bosni i Hercegovini, sam poziv za učešće koji je stigao od NATO-a veliko je priznanje za našu zemlju i sve što je ona učinila kada je njen odnos s ovom organizacijom u pitanju. Pred toga, to je i jasna potvrda da je NATO odlučan i kredibilan partner na kojeg Bosna i Hercegovina može u budućnosti računati, što je u trenutnim geopolitičkim okolnostima od presudnog značaja za sigurnost i stabilnost zemlje, ali i čitavog regiona Zapadnog Balkana.
(Istinomjer.ba)