Analize

Može li se u BiH raspisati referendum o članstvu u NATO-u?

U četvrtak, 1. decembra 2022. godine, obilježen je Dan Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i 17. godišnjica formiranja jedinstvenih Oružanih snaga. Tim je povodom ministar odbrane BiH Sifet Podžić, analizirajući situaciju u Oružanim snagama i put Bosne i Hercegovine ka NATO savezu, istakao da će se građani Bosne i Hercegovine vjerovatno morati izjašnjavati na referendumu po pitanju pristupanja Bosne i Hercegovine NATO savezu. Na njegovu tvrdnju ubrzo je reagovao premijer entiteta Republika Srpska Radovan Višković stavom da referendume “mogu raspisivati samo entiteti”. Istinomjer je analizirao da li u Bosni i Hercegovini postoji mogućnost raspisivanja referenduma, na koji način i na kojim nivoima.

Foto: Shutterstock

U kontekstu pristupanja Bosne i Hercegovine NATO savezu, ministar odbrane BiH Sifet Podžić istakao je da nije zadovoljan dinamikom kojom se odvija ulazak u NATO i da je očekivao da će se ovaj proces odvijati brže i bolje i da će Bosna i Hercegovina do danas biti punopravna članica ovog saveza. Podžić je tom prilikom ustvrdio da su Oružane snage BiH i Ministarstvo odbrane spremni za punopravno članstvo u NATO-u i dodao je da bi građani BiH mogli na referendumu odlučivati o tome da li Bosna i Hercegovina treba pristupiti ovom savezu:

Moramo se definitivno politički dogovoriti kada će se desiti taj korak prema punopravnom članstvu i da li ćemo morati, a najvjerovatnije da hoćemo, kao i sve ostale zemlje u regionu što su uradile, provesti referendum po tom pitanju. Znate da se referendum mora provesti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i ja sam siguran da će on biti pozitivan. (…) Ne vjerujem da će se desiti naredne godine (referendum o članstvu u NATO-u op.a.), ali mislim da nećemo na drugi način uspjeti naći konsenzus oko momenta kada se prijaviti, odnosno kada će nas saveznici pozvati da pristupimo punopravnom članstvu. Mislim da će biti jedini način da se provede referendum na teritoriji BiH i da se donese odluka o punopravnom članstvu BiH u NATO-u.

Sifet Podžić, 1.12.2022.

Na Podžićevu tvrdnju o eventualnom raspisivanju referenduma u Bosni i Hercegovini ubrzo je reagovao premijer entiteta Republika Srpska Radovan Višković. Višković je ustvrdio da se referendum može sprovoditi isključivo na entitetskom nivou:

To su puste želje odlazećeg ministra i da se obilježi neki njegov rad vjerovatno sa jednom izjavom koja nije ustavna kategorija. Referendum se može sprovoditi isključivo na prostoru jednog ili drugog entiteta. (…) Neće raditi BiH, ministar odbrane, niti iko sa nivoa BiH. Ako žele u FBiH da tako nešto rade, niko im ne brani, ali to nas u Republici Srpskoj ne obavezuje.

Radovan Višković. 1.12.2022.

Tragom tvrdnji Podžića i Viškovića o (ne)mogućnosti održavanja referenduma u Bosni i Hercegovini, Istinomjer je analizirao Ustav BiH i entitetske ustave kako bismo pokušali odgovoriti na ovo pitanje. Komentar i dodatno pojašnjenje zatražili smo od Kasima Trnke, profesora ustavnog prava. Komentar smo zatražili i od Centralne izborne komisije, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta njihov odgovor nismo dobili.

U Ustavu BiH, kao i u Ustavu FBiH, referendum nije definisan ni na jednom mjestu. S druge strane, u Ustavu Republike Srpske referendum se prvenstveno spominje u članu 2:

Teritorija Republike je jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva.

Sporazum o promjeni međuentitetske linije razgraničenja između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine može se iznijeti na potvrdu putem referenduma u Republici.

Ustav RS

Raspisivanje republičkog referenduma, prema Ustavu RS, u nadležnosti je Narodne skupštine Republike Srpske.

Član 77.

Narodna skupština može odlučiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadležnosti odluku donese nakon prethodnog izjašnjavanja građana na referendumu.

Ustav RS

U Republici Srpskoj također postoji i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je usvojen 2010. godine. Podsjećamo, usvajanje ovog zakona obilježile su oštre rasprave u Narodnoj skupštini RS. Tada su poslanici iz reda bošnjačkog naroda smatrali da je Zakon antiustavan i antidejtonski, a opozicione stranke u NSRS optužile su vladajući SNSD da referendum ponovo koristi u svrhu predizborne kampanje.

Podsjećamo, 2016. godine Ustavni sud BiH je po zahtjevu Bakira Izetbegovića i drugih zastupnika i delegata u državnom i federalnom Parlamentu donio presudu kojom je utvrđeno da Odluka o raspisivanju republičkog referenduma od 15.7.2016. godine nije u saglasnosti s Ustavom BiH. Godinu ranije (2015) Ustavni sud BiH ocijenio je neustavnim dio Zakona o praznicima Republike Srpske, te je naložio NSRS da izmijeni sporne odredbe. Međutim, bez obzira na odluku Suda o neustavnosti organizovanja referenduma, on je održan u septembru 2016. godine.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka u razgovoru za Istinomjer ističe da na nivou Bosne i Hercegovine ne postoji pravna mogućnost za raspisivanje referenduma niti Ustav BiH ima odredbu koja bi ukazivala na mogućnost održavanja referenduma. Profesor Trnka naglašava da, i kada bi postojala mogućnost na državnom nivou, referendum bi se mogao raspisati samo iz onih oblasti za koje je nadležna država Bosna i Hercegovina.

I da je Ustavom definisano održavanje referenduma, zakonom bi se morao regulisati niz pitanja koja proizlaze iz pravljenja referenduma – ko bi imao inicijativu, kako se potvrđuju rezultati, kakva je njegova pravna snaga i niz drugih pitanja koja bi se u zakonu o referendumu morala odrediti. Ustavom BiH nije definisan (referendum op.a.), a i da jeste, mogao bi se raspisati samo iz oblasti nadležnosti institucija BiH. To, naravno, važi i za niže nivoe vlasti – entiteti mogu samo ono što je entitetska nadležnost, kantoni svoje, i lokalne zajednice svoje. Nažalost, poslije referenduma ‘92. godine mi nemamo nikakve prakse u tom pogledu, osim nekih rijetkih u nekim lokalnim zajednicama. Očigledno da bi u tom pogledu trebalo jako puno raditi, da se afirmiše institucija neposredne demokratije.

Kasim Trnka, 2.12.2022.

U kontekstu tvrdnje ministra Podžića da bi članstvo BiH u NATO savezu zahtijevalo izjašnjenje građana putem referenduma, profesor Trnka ističe da bi u tom slučaju bilo potrebno usvojiti zakon o referendumu:

Ako bi se odlučili na referendum, trebalo bi poduzeti određene radnje, tj. donošenje zakona o referendumu, da se definiše način provođenja referenduma. Ako postoji politička volja, moguće je realizirati održavanje referenduma, ali kod nas očigledno ta volja ne postoji.

Kasim Trnka, 2.12.2022.

Profesor Trnka naglašava da je pitanje pristupanja Bosne i Hercegovine NATO savezu u nadležnosti države Bosne i Hercegovine te da bi, ukoliko bi se odlučilo na taj korak, referendum morale organizovati institucije Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o entitetima, profesor Trnka naglašava da je Republika Srpska pitanje održavanja referenduma objektivno razradila, za razliku od Federacije BiH:

Republika Srpska je to objektivno razradila, i to dosta široko možemo reći, oko referenduma. I Dodik vrlo uspješno prijeti referendumom, kada god mu nešto ne odgovara kaže da će provesti referendum. Ima toliki uticaj u svom političkom prostoru da objektivno računa na to da ono što on predloži da će uvijek proći. U Federaciji pitanje provođenja referenduma nije regulisano i trebalo bi raditi na tome da se to uradi. Svaki nivo vlasti bi trebao da uredi za svoje potrebe to pitanje.

Kasim Trnka, 2.12.2022.

S obzirom da za to ne postoji zakonski okvir, održavanje referenduma na nivou Bosne i Hercegovine, uključujući i održavanje referenduma po pitanju ulaska u NATO savez, nije moguće u ovom trenutku. Da bi se održao referendum na nivou države Bosne i Hercegovine, potrebno je prvenstveno zakonom definisati održavanje referenduma. Međutim, pitanje je koliko je to moguće očekivati u ovom trenutku ako se uzme u obzir dosadašnja praksa usvajanja zakona na državnom nivou.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!