Predsjedavajuća Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš gostovala je 19. marta 2024. godine u emisiji “Rezime” na Federalnoj televiziji. Tom prilikom govorila je o aktuelnoj političkoj situaciji, pri čemu se osvrnula na posljednju sjednicu Doma naroda, aktivnosti HDZ-ovih parlamentaraca/ki u državnom Parlamentu te nadležnosti članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
O Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu i Ustavu BiH
Pendeš se prilikom gostovanja osvrnula na posljednju sjednicu Doma naroda koja je započela 13. marta 2024. godine, ali je prekinuta nakon što su delegati/kinje iz reda bošnjačkog naroda napustili/e sjednicu zbog toga što su delegati/kinje iz reda srpskog naroda i četiri delegata iz reda hrvatskog naroda podržali/e prijedlog delegata Želimira Neškovića da se na dnevni red uvrsti Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji bi se razmatrao po hitnom postupku.
Pendeš je pojasnila da su delegati HDZ-a BiH podržali prijedlog da se spomenuti zahtjev uvrsti na dnevni red, ali da bi glasali protiv usvajanja zakona. Tom prilikom Pendeš se referirala na odredbe Ustava BiH, zbog kojih, kako je navela, delegati/kinje HDZ-a ne bi podržali/e predloženi zakon.
Mi kada govorimo o sucima Ustavnog suda koji su stranci, način njihovog potvrđivanja i biranja je jedan od zahtjeva EU da se to uskladi. I u samom Ustavu, članku 6, stavak d, jasno piše da Parlamentarna skupština ima pravo promijeniti zakon, ali ne na način da nema stranaca u Ustavnom sudu.
Marina Pendeš, 19.3.2024.
Podsjećamo, na posljednjoj sjednici Doma naroda PSBiH održanoj 13. marta 2024. godine, delegat SDS-a Želimir Nešković predložio je da se na sjednici, po hitnom postupku, razmatra Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, kojim se strane sudije izbacuju iz Ustavnog suda. Predloženim zakonom, predviđeno je da se Ustavni sud sastoji od devet članova, od kojih šest bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH, dok troje sudija bira Narodna skupština RS. Zakonom je predviđeno i to da iz svakog konstitutivnog naroda može biti izabrano najviše troje sudija.
Nakon što su delegati/kinje iz klubova srpskog i hrvatskog naroda, osim Zlatka Miletića, glasali/e za uvrštenje zakona na dnevni red, delegat SDA Šefik Džaferović saopćio je da delegati iz reda bošnjačkog naroda napuštaju sjednicu. Sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma.
Ustavom BiH definirano je da se Ustavni sud sastoji od devet članova: četiri člana bira Predstavnički dom FBiH, dva člana Narodna skupština Republike Srpske, a preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Kao što je i ustvrdila Marina Pendeš, članom VI Ustava BiH definirano je da za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština BiH može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
O radu HDZ-ovih parlamentaraca u državnom Parlamentu
Pendeš se tokom gostovanja osvrnula i na rad HDZ-ovih parlamentaraca, pri čemu je konstatirala da su zastupnici/e i delegati/kinje HDZ-a u državnom Parlamentu nastojali/e da ne upućuju inicijative dok ova partija sudjeluje u radu Vijeća ministara BiH.
Što se tiče HDZ-a, mi smo u načelu uvijek nastojali da nemamo nikakvih inicijativa kroz rad Parlamenta iz jednostavnog razloga: što smo dio pozicije, odnosno koalicije na državnoj razini. Stalno smo insistirali da se kroz Vijeće ministara, da li se radilo o Ministarstvu pravde ili drugom ministarstvu, da se tu trebaju rješavati stvari. Imamo Vijeće ministara koje funkcionira. Oni su ti koji su zaduženi da nama isporučuju zakone, i u Zastupnički i u Dom naroda. I ja mislim da mi nikada do sada nismo to pravilo prekršili. Osim što su meni neki prigovorili, kada je bilo nelegalno umirovljenje jednog od generala u OSBiH, kao i postavljenje na određenu poziciju mimo prijedloga Ministarstva odbrane, što je definirano zakonom. Ja sam predložila izmjenu zakona na način da se ubuduće ne bi tako nešto dešavalo, da skratimo procedure. Ali evo, nije prepoznato kao dobra namjera.
Marina Pendeš, 19.3.2024.
Tragom tvrdnje Marine Pendeš da delegati/kinje i zastupnici/e HDZ-a BiH kroz Parlament nisu upućivali/e inicijative dok je ova partija bila na vlasti, analizirali smo prijedloge zakona koji su se našli u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH od 2014. godine naovamo.
Od spomenute godine, HDZ BiH sudjelovao je u radu Vijeća ministara u tri mandata, uključujući i aktuelni. Prilikom analize, u obzir smo uzeli prijedloge zakona koje su uputili/e zastupnici/e i delegati/kinje HDZ-a BiH samostalno, kao i prijedloge koji su upućeni s članovima drugih političkih partija.
U mandatu 2014–2018, zastupnici/e i delegati/kinje HDZ-a BiH uputili/e su u Parlamentarnoj skupštini ukupno 14 prijedloga zakona, dok su u mandatu 2018–2022. zastupnici/e HDZ-a BiH u Predstavničkom domu PSBiH uputili/e u proceduru šest prijedloga zakona.
Od početka aktuelnog mandata, delegati/kinje HDZ-a BiH uputili/e su u parlamentarnu proceduru dva prijedloga zakona. Jedan od njih, kao što je i navela u izjavi 19. marta 2024. godine, uputila je i sama Pendeš, dok se drugi prijedlog odnosi na izmjene Izbornog zakona, a uputili/e su ga delegati/kinje HDZ-a BiH u Domu naroda.
Sve zakone koje su HDZ-ovi zastupnici/e i delegati/kinje uputili/e u proceduru od 2014. godine naovamo možete čitati u Istinomjerovom članku na ovom linku.
O nadležnostima članova Predsjedništva BiH
Pendeš se osvrnula i na nadležnosti hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ako stvarno neko u BiH smatra da Hrvati nemaju pravo da biraju svog člana Predsjedništva koji će ih predstavljati, koji će moći u Domu naroda FBiH pokrenuti određena pitanja ukoliko budu ugroženi hrvatski nacionalni interesi, onda stvarno ja sumnjam u dobru namjeru tih političkih predstavnika.
Marina Pendeš, 19.3.2024.
Tvrdnju Marine Pendeš da bi hrvatski član Predsjedništva trebao predstavljati hrvatski narod demantuje, u prvom redu, Ustav Bosne i Hercegovine. Članom V Ustava definirano je da se Predsjedništvo BiH “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”.
Dakle, članovi Predsjedništva BiH jesu pripadnici konstitutivnih naroda, ali ne predstavljaju isključivo narod iz kojeg dolaze.
Da su članovi Predsjedništva BiH predstavnici svih građana Bosne i Hercegovine, moguće je zaključiti i na osnovu teksta svečane zakletve koju za vrijeme konstitutivne sjednice izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva BiH.
Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Podsjećamo, 1998. godine, tadašnji član Predsjedništva BiH Alija Izetbegović podnio je Ustavnom sudu BiH apelaciju čiji se zahtjev odnosio na ocjenu usaglašenosti Ustava FBiH s Ustavom BiH. Ustavni sud BiH tada je utvrdio da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci br. U5/98 iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.
Istinomjer je i ranije neistinitim ocjenjivao tvrdnje političkih aktera/ki da su članovi Predsjedništva BiH predstavnici pojedinačnih naroda, a među ocijenjenima su se, između ostalih, našli Radovan Kovačević, Nikola Lovrinović, Zdenka Džambas, Marinko Čavara i drugi.
Pored toga, tvrdnju Marine Pendeš da bi član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda trebao pokrenuti određena pitanja pred Domom naroda Parlamenta FBiH “ako su ugroženi hrvatski nacionalni interesi” također demantuje Ustav Bosne i Hercegovine, ali i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH.
Stavom (2) člana V (Predsjedništvo) Ustava Bosne i Hercegovine definirano je, između ostalog, da će Predsjedništvo nastojati da sve odluke iz pojedinih nadležnosti donese putem konsenzusa, a član Predsjedništva koji se ne slaže s određenom odlukom može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran.
c) Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Kako se navodi u stavu (1) a) članka 10. (Ovlaštenja članova Predsjedništva) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva mogu proglasiti neke odluke destruktivnim po vitalni interes entiteta za teritorij s kojeg su izabrani.
U članku 42. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, stav (3), navodi se da u roku 72 sata od završetka sjednice na kojoj je usvojena odluka, u čijem slučaju nije mogao biti postignut konsenzus, član Predsjedništva koji nije saglasan može odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes.
Članak 42.
(Odluke vezane za sferu vanjskih poslova)
(…)
3.U 72-satnom roku od svršetka sjednice na kojoj je usvojena odluka iz prethodnog stavka, član Predsjedništva koji nije suglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni entitetski interes, odnosno za teritorij s kojega je izabran. Proglašenje se u pisanoj formi dostavlja glavnom tajniku, koji ga odmah distribuira ostalim članovima Predsjedništva i upućuje ga u ovlašteno entitetsko tijelo. Ovlaštena tijela za to su:
a) Narodna skupština Republike Srpske, ako je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske donio proglašenje;
b) Bošnjački klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ako je bošnjački član Predsjedništva donio proglašenje;
c) Hrvatski klub Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko je hrvatski član Predsjedništva donio proglašenje.
Dakle, prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, članovi Predsjedništva BiH ne mogu “povlačiti vitalni nacionalni interes”, kako je ustvrdila Pendeš, već određene odluke, ukoliko ne dođe do konsenzusa, proglasiti destruktivnim po vitalni interes entiteta za teritorij s kojeg je izabran.
Gostovanje Marine Pendeš na Federalnoj televiziji obilježile su istinita tvrdnja o odredbama Ustava BiH koje se odnose na izbor stranih sudija, kao i dvije neistinite tvrdnje o aktivnostima HDZ-ovih parlamentaraca/ki u Parlamentarnoj skupštini i nadležnostima članova Predsjedništva BiH. Iz neistinite tvrdnje o nadležnostima članova Predsjedništva BiH jasno je da HDZ BiH neće odustati od poznatih zahtjeva za izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi se na drugačiji način definirao izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
(Istinomjer.ba)