Željana Zovko, zastupnica HDZ-a u Evropskom parlamentu, gostovala je 19.10.2022. godine u emisiji BHT1 Uživo, u kojoj se osvrnula na amandmane na Ustav FBiH koje je nedavno donio OHR, ulogu Evropske unije te nedavno održane Opšte izbore u Bosni i Hercegovini. Pri tome, Zovko je iznijela dvije neistine u vezi s Dejtonskim mirovnim sporazumom i članom Predsjedništva BiH.
Na upit novinarke da li još uvijek smatra da su odluke visokog predstavnika u BiH, donesene 2.10.2022. godine, uspjeh hrvatske diplomatije i Vlade Republike Hrvatske te da li lideri i vlasti susjednih zemalja trebaju da se upliću u rješavanje pitanja u Bosni i Hercegovini, Zovko je izjavila da je Republika Hrvatska garant Dejtonskog mirovnog sporazuma:
Znači, nema niko pozvaniji niti odgovorniji od Republike Hrvatske da traži rješenje, jer se, u biti, ne samo radi o njezinim građanima koji žive u Bosni i Hercegovini, ona je jamac Dejtonsko-pariško mirovnog sporazuma, do toga je i dovela, do krajnjeg mirovnog sporazuma.
Željana Zovko, 19.10.2022.
Podsjećamo, riječ “garant” ne spominje se u Dejtonskom mirovnom sporazumu te se u tom kontekstu koristi izraz “svjedoci”, a svjedoci su Evropska unija, Ujedinjene nacije, ali i predstavnici Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije, što se navodi u članu XI.
U Dejtonskom mirovnom sporazumu navodi se i da su Srbija i Hrvatska “strane” Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, što je naznačeno već u prvoj alineji/rečenici njegove preambule, ali i na samom kraju teksta ovog sporazuma.
Potpisnici Općega okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja, za republiku BiH Alija Izetbegović, za republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuđman i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Milošević. Potpisivanju su svjedočili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja, za Predsjedništvo Europske unije Felipe Gonzalez, za Francusku Republiku Jacques Chirac, za Saveznu Republiku Njemačku Helmut Kohl, za Rusku Federaciju Viktor Černomirdin, za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i za Sjedinjene Američke Države William Clinton.
Dejtonski mirovni sporazum, član XI
Također, na više se mjesta u Dejtonskom mirovnom sporazumu današnje Republika Srbija i Republika Hrvatska spominju i kao “sudionice”, kao, naprimjer, u Aneksu 3 – Sporazum o izborima. Dakle, u Dejtonskom mirovnom sporazumu Srbija i Hrvatska navedene su kao “potpisnice”, “sudionice” i “strane”, ali ne i “garanti” ovog sporazuma.
Na Istinomjeru smo detaljno o ovoj temi pisali u analizi Hrvatska i Srbija su “potpisnice”, “sudionice” i “strane”, a ne “garanti” Dejtonskog sporazuma, a netačnim su ocijenjene tvrdnje državne parlamentarke Mire Pekić, predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, zastupnika u državnom Parlamentu i lidera Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine republike Srpske (NSRS) Nedeljka Čubrilovića, poslanika u NSRS Darka Banjca i predsjednika FBiH Marinka Čavare, kao i tadašnjeg delegata u Domu naroda PSBiH Marija Karamatića.
Komentarišući moguće obraćanje visokog predstavnika Christana Schmidta u Evropskom parlamentu kako bi obrazložio donesenu odluku, upitana da li podržava njegovo obraćanje, Zovko je izjavila da su Hrvati u BiH i dalje diskriminisani jer nemaju svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH:
Mi nismo još ni došli do rješenja samog Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja, jer vi vidite da u Predsjedništvu BiH Hrvati još uvijek nisu predstavljeni, tako da je to jedan veliki problem i biće problem u budućnosti.
Željana Zovko, 19.10.2022.
Suprotno tvrdnji Željane Zovko, Predsjedništvo BiH se ne sastoji od predstavnika određenog naroda, što se može zaključiti iz Ustava BiH. Član V Ustava definiše da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”. Dakle, iako su članovi Predsjedništva BiH članovi konstitutivnih naroda, oni ne predstavljaju striktno narod iz kojeg dolaze.
Ovakav zaključak proizlazi i iz svečane zakletve koju za vrijeme konstitutivne sjednice izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva BiH:
Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Ovu tvrdnju, da su članovi Predsjedništva BiH predstavnici pojedinih konstitutivnih naroda, demantuje i odluka Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, u kojoj stoji da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci br. U5/98 iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.
Striktna identifikacija teritorija sa određenim, etnički definiranim članovima institucija BiH s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije istinita čak ni za odredbe o sastavu Predsjedništva propisane člankom V, prva alineja: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, izravno izabrana s teritorija Republike Srpske.” Pri tome se ne smije zaboraviti da srpskog člana Predsjedništva, na primjer, nisu izabrali samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani Republike Srpske, sa ili bez posebne etničke pripadnosti. Prema tomu, on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane izborne jedinke Republike Srpske. Isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorija Federacije.
Djelimična odluka Ustavnog suda BiH
Prema važećem Izbornom zakonu BiH i po istim pravilima, u Predsjedništvo BiH su do sada birani Krešimir Zubak (1996 – 1998), Ante Jelavić (1998 – 2001), Dragan Čović (2002 – 2005; 2014 – 2018), kao i Željko Komšić (2006 – 2010; 2010 – 2014.; 2018 – 2022).
Istinomjer je i ranije slične tvrdnje političkih aktera/ki ocijenio neistinitim, među kojima su one Marinka Čavare, Nikole Lovrinovića, Josipa Grubeše, Zdenke Džambas i zastupnika u Hrvatskom saboru Nine Raspudića, a naš partnerski portal Faktograf.hr bavio se sličnom temom u analizi Milanovićeva teza o “predstavnicima naroda” u BiH je pogrešna u vezi s tvrdnjom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji je u saopćenju nakon sastanka s Miloradom Dodikom koristio termin “predstavnik naroda”.
S obzirom na to da je Hrvatska “potpisnica”, “sudionica” i “strana”, a ne “garant” Dejtonskog mirovnog sporazuma te da se Predsjedništvo BiH ne sastoji od predstavnika određenog naroda, Istinomjer tvrdnje Željane Zovko ocjenjuje neistinitima.
(Istinomjer.ba)