Istinomjer je u protekloj sedmici izjave Bakira Izetbegovića, Zdenke Džambas i Anera Žuljevića ocijenio neistinitim, u analizama samo pisali i o problemu sanacije sarajevskih trgova kao povodu za politička razračunavanja, a osvrnuli smo se i na izjave šefice Kluba zastupnika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) Snježane Novaković-Bursać vezano za NATO put Bosne i Hercegovine. Također smo zabilježili aktivnosti na nekoliko predizbornih obećanja na lokalnom i entitetskom nivou, kao i najave predstavnika lokalnih vlati.
Gostujući u programu N1 televizije 1.8.2022. godine, delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Zdenka Džambas (HDZBiH), govoreći o legitimnom predstavljanju, ustvrdila je da član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda “predstavlja Hrvate u Predsjedništvu, a ne cijelu Bosnu i Hercegovinu”. Međutim, ni na jednom mjestu u Ustavu BiH izabrani i imenovani politički akteri u državnim institucijama nisu definisani kao “predstavnici naroda”. U članu V Ustava BiH navodi se da se Predsjedništvo BiH “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”. Dakle, svaki od tri člana Predsjedništva pripadnik je jednog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, ali nisu predstavnici tih naroda, čime je izjava Zdenke Džambas ocijenjena neistinitom.
Komentarišući ekonomska kretanja u Federaciji BiH i rad entitetske vlasti, Bakir Izetbegović je tokom tribine pod nazivom „Odgovori SDA na aktuelna politička pitanja”, koja je održana u Jablanici, izjavio da su “građani FBiH duplo manje zaduženi u odnosu na građane RS”. Prema posljednjim objavljenim podacima državnog Ministarstva finansija o javnom dugu BiH, koji se odnose se na prvi kvartal 2022. godine, stanje ukupnog javnog duga iznosilo je 12.721,60 miliona KM. Od toga je 6.083,40 miliona KM dug RS, dok dug FBiH iznosi 6.527,10 miliona KM. Uzevši u obzir podatke iz popisa stanovništva iz 2013. godine, da je u entitetu Republika Srpska živjelo 1.228.423 stanovnika, a u Federaciji BiH 2.219.220, javni dug po glavi stanovnika u RS iznosi 4.952 KM, dok dug po glavi stanovnika FBiH iznosi 2.941 KM. Ako bismo sagledali samo stanje vanjskog duga u prvom kvartalu 2022. godine, koji u RS iznosi 4.131,74 miliona KM, a u FBiH 5.428,41 miliona KM, svaki stanovnik RS dužan je 3.363 KM, a stanovnik FBiH 2.446 KM. Uzimajući u obzir navedeno, iako je dug po glavi stanovnika RS dosta veći od duga po glavi stanovnika FBiH, tvrdnju Bakira Izetbegovića da su građani FBiH upola manje zaduženi Istinomjer je ocijenio kao neistinitu.
Aner Žuljević, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, gostovao je 4.8.2022. godine u Dnevniku 3 na Federalnoj televiziji, gdje je izjavio da je inflacija “33% kada je u pitanju hrana”. Agencija za statistiku BiH objavila je 27.7.2022. godine Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini za juni 2022. godine. Prema ovom indeksu, kao jedinom relevantnom indeksu potrošačkih cijena za BiH, u junu 2022. godine jeste zabilježen rast cijena u odnosu na maj. Također je zabilježen i rast cijena u gotovo svim odjeljcima, osim u odjeljku obuće i odjeće, u kojem je registrovan pad cijena. No, isti podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da procenat inflacije hrane “u odnosu na isti mjesec prethodne godine” nije 33%, kako tvrdi Žuljević, već 23,4%, pa je, shodno ovim podacima, tvrdnja Anera Žuljevića ocijenjena neistinitom.
U prvoj prošlosedmičnoj analizi bavili smo se problemom koji prati sanaciju sarajevskih trgova, a to su politička prepucavanja. U sarajevskoj općini Centar, na trgu ispred upravne zgrade Sarajevo-šuma, 29.7.2022. godine počeli su radovi na sanaciji i uređenju trga. Nedugo nakon njihovog početka, federalni inspektor zaustavio je radove i blokirao gradilište. Ovo je bio povod za novi sukob u javnom prostoru između lokalne administracije i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Podsjećamo, do prvog “sukoba” načelnika Općine Centar Srđana Mandića i Faruka Kapidžića, člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, došlo je krajem marta 2021. godine, nedugo nakon donošenja Odluke Komisije, nakon što je načelnik Općine Centar na Facebooku objavio odgovor Federalnog ministarstva prostornog uređenja na zahtjev Općine Centar i investitora, Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Vodovod i kanalizacija Sarajevo, za izdavanje urbanističke saglasnosti za rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Mis Irbina. Vrijedi podsjetiti i na još jedan od projekata koji se realizuje unutar historijskog urbanog krajolika Sarajeva, a riječ je o sanaciji Trga oslobođenja – Alija Izetbegović u općini Stari Grad. Sanacija ovog trga počela je 4.8.2021. godine, a nedugo nakon početka radova, zastupnica u Predstavničkom domu PFBiH Sanela Klarić uputila je Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Federalnom urbanističko-ekološkom inspektoratu zahtjev da se izvrši nadzor nad ovim radovima. Tada su iz Općine Stari Grad demantovali da postoje bilo kakve nepravilnosti kada je riječ o sanaciji trga te su ustvrdili kako se radi o “čisto političkom pitanju i opstrukcijama stranke sklone kočenju i zaustavljanju svakog kvalitetnog projekta”. Tom prilikom, Faruk Kapidžić je ustvrdio da je problem u tome što se “ne radi sanacija, kako kažu u Općini Stari Grad, već rekonstrukcija, što je velika razlika”. Sanacija Trga oslobođenja – Alija Izetbegović nastavljena je tek u maju 2022. godine. Nakon što su obustavljeni radovi na uređenju trga ispred objekta Sarajevo-šume, u fokusu javnosti našle su se optužbe i uvrede koje politički akteri upućuju jedni drugima i prebacivanje odgovornosti među institucijama. Međutim, javnost još uvijek nije upoznata s tim kada se može očekivati nastavak radova ili vraćanje trga u prvobitno stanje. Postavlja se pitanje da li će trg u općini Centar doživjeti sudbinu kao Trg oslobođenja – Alija Izetbegović u Starom Gradu i da li će gradilište biti blokirano duži period.
U drugoj analizi bavili smo se NATO putem Bosne i Hercegovine, a nakon što je šefica Kluba zastupnika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) Snježana Novaković-Bursać, gostujući na N1 televiziji 3.8.2022. godine, govorila i o trenutnom odnosu NATO-a i Bosne i Hercegovine, rekavši da u ovom trenutku BiH nije aktivirala Akcioni plan za članstvo (MAP) te da u NATO nije poslan Godišnji nacionalni program (ANP). Kako se navodi na zvaničnoj stranici NATO-a, Bosna i Hercegovina trenutno jeste učesnica tog programa te je saradnja u okviru MAP-a strukturirana kroz Program reformi BiH. Podsjećamo da je, nakon odluke koju su 5.11.2018. godine donijeli ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, kojom je odobren prvi bh. Godišnji nacionalni program, čime je Bosna i Hercegovina dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine krajem decembra 2019. godine usvojilo Program reformi BiH za 2020. godinu. S druge strane, također je jasno da je u proteklih godinu i pol evidentan zastoj u ispunjavanju obaveza preuzetih nakon što je Bosna i Hercegovina pozvana u MAP, što, nažalost, nije slučaj samo s odnosima i obavezama Bosne i Hercegovine spram NATO saveza već i s obavezama koje je naša zemlja preuzela na svom putu ka Evropskoj uniji, o čemu je Istinomjer u nekoliko navrata opširno pisao, između ostalog i u analizi Program reformi BiH i Mišljenje EK kao “žrtve” najnovijih blokada.
Istinomjer je u sedmici iza nas zabilježio i aktivnosti na realizaciji predizbornih obećanja na lokalnom i entitetskom nivou. Nakon što su Općini Neum u julu 2021. godine odobrena sredstva za finansiranje projekta “Sanacija zgrade Dječjeg vrtića”, sanacija je započeta godinu kasnije, u julu 2022. godine. Kako se navodi u saopćenju Općine Neum, radovi uključuju “sanaciju, odnosno zamjenu krovišta, otvora i postavljanje fasade”. Izvođač radova je GD BIŠINA d.o.o. Mostar, a predviđeni rok za njihov završetak je 40 dana.
U Travniku je od 31. jula do 6. augusta 2022. godine, u organizaciji Općine Travnik i nevladine organizacije Društvo Lajpcig-Travnik, održana manifestacija “Dani dijaspore”, čime su započete aktivnosti na ovom obećanju. Ova manifestacija, čiji su program činili brojni privredni kulturni i sportski sadržaji, održana je na više lokacija na području općine Travnik, a u programu se našao i besplatan koncert pjevača Halida Bešlića. U sklopu “Dana dijaspore” organizovano je i neformalno druženje privrednika iz Travnika i dijaspore na kojem se, kako je saopćeno nakon sastanka, razgovaralo o projektima, ali i o potencijalnom umrežavanju privrednika, s konačnim ciljem ostvarivanja saradnje. Također je održan i okrugli stol koji je okupio privrednike iz Bosne i Hercegovine i iz inostranstva.
Nakon što su gradonačelnik Doboja Boris Jerinić i ambasador Kine u BiH Ji Ping obišli radove na izgradnji nove bolnice u ovom gradu i ocijenili da se ona odvija “predviđenom dinamikom”, Istinomjer je ovom obećanju dao ocjenu u progresu.
Sanacija Trga oslobođenja – Alija Izetbegović u sarajevskoj općini Stari Grad počela je u maju ove godine, a završena je 4.8.2022. godine. Kako su naveli iz Općine Stari Grad, Trg je popločan novim pločama od prirodnog kamena, uređene su sve zelene površine, kao i spomen-biste koje se nalaze na njima. Također, uređen je i centralni dio s novim kamenim oblogama te su postavljene nove klupe. Kako nije izgrađena podzemna garaža, ovo obećanje dobilo je ocjenu djelimično ispunjeno.
Kako je za Istinomjer potvrđeno 1. augusta 2022. godine iz JP Ceste FBiH i BIHAMK-a, radovi na tunelu Crnaja zvanično su okončani te se saobraćaj odvija neometano u oba pravca. No, s obzirom na činjenicu da su se tokom jula 2022. godine izvodili završni servisni radovi na tunelu Crnaja, zbog čega se saobraćaj povremeno odvijao naizmjenično jednom trakom, Istinomjer za spomenuto obećanje daje ocjenu ispunjeno sa zakašnjenjem.
U rubrici “Nevjerovatno ali Istinomjer” prethodne sedmice našao se načelnik Opštine Šipovo Milan Kovač, koji je, govoreći u kontekstu eventualne izgradnje mini hidroelektrana na području te opštine, izjavio da postoji pet rijeka u Šipovu te da tih pet rijeka “teku bezveze i niko od njih koristi nema”.
Načelnica Općine Odžak Nada Ćulap, ministar saobraćaja, veza i zaštite okoliša Posavskog kantona Anes Osmanović, predstavnici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica te izvođači radova iz kompanije Balegem d.o.o. iz Gradačca potpisali su početkom augusta 2022. godine ugovor o izgradnji polivalentnog igrališta u općini Odžak. Tom prilikom ministar Osmanović najavio je da će igralište biti raspoloživo za dva mjeseca.
Načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović i vlasnik firme „Mibral“ Sarajevo Milan Bralović potpisali su 1. augusta 2022. godine ugovor o izgradnji prostora za odmor i rekreaciju sa sadržajima za djecu i odrasle u Ulici varaždinska, iznad objekta Mjesne zajednice Hrasno Brdo. Kako je tom prilikom izjavio Tanović, završetak izgradnje igrališta očekuje se u roku od 150 dana.
(Istinomjer.ba)