U protekloj sedmici, Istinomjer je aktuelna društvena dešavanja adresirao u formi nekoliko analiza, a tvrdnje pojedinih političkih funkcionera ocijenili smo odgovarajućom ocjenom.
U gostovanju poslanika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i predsjednika Narodne partije Srpske (NPS) Darka Banjca na TV K3, Istinomjer je izdvojio čak sedam neistinitih tvrdnji. Tako je Banjac netačno ustvrdio da je Dejtonski sporazum potpisan u Daytonu, pogrešno protumačio Ustav BiH, izjavio da nijedna evropska zemlja, osim BiH, nema strane sudije u pravosudnim institucijama, iznio neistinu u pogledu mehanizma sankcija Evropske unije, britanskog ambasadora oslovio kao engleskog, ali i proglasio Vijeće ministara BiH kao “pomoćni organ” Predsjedništvu BiH.
Istinomjer je zatim neistinitom ocijenio tvrdnju premijera FBiH Fadila Novalića da je ovaj entitet lider u regionu po rastu zaposlenih, te da je izvoz iz FBiH u 2021. godini veći za 45% u odnosu na 2019. godinu. Suprotno Novalićevoj izjavi, i Hrvatska i Srbija bilježe rast zaposlenih u odnosu na pretpandemijsku, 2019. godinu, dok je FBiH tek na putu da broj zaposlenih vrati na pretpandemijski broj, a iznos izvoza iz FBiH u 2021. godini još uvijek nije pretekao iznos iz 2019. godine.
Predsjednik Socijaldemokrata BiH i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Enver Bijedić bio je gost emisije “Rezime”, emitovane na Federalnoj televiziji 18. novembra 2021. godine, te je tom prilikom obrazložio da se zalaže za uvođenje elektronskog glasanja na izborima, citirajući izreku koju je pripisao Jozefu Staljinu: “Nije važno ko glasa, važno je ko broji”. Međutim, kako je ustvrdio američki nezavisni portal za provjeru činjenica Politifact, koji se također bavio ovom temom, ne postoji kredibilan dokaz da je Jozef Staljin ikada imao ovakvu ili sličnu izjavu, čime je Bijedićeva izjava ocijenjena kao neutemeljena.
U pogledu dosljednosti, Istinomjer je nedosljednim ocijenio stav UKC-a RS u pogledu posjete gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića ovoj ustanovi. Naime, nakon što je Stanivuković najavio da će posjetiti UKC RS, iz ove institucije su mu, između ostalog, poručili da su posjete pacijentima zabranjene još od februara 2020. godine. Međutim, da se odluka o zabrani posjete odjelima na kojima su smješteni pacijenti nije strogo poštovala, svjedoči više zvaničnih objava UKC-a RS o posjetama drugih zvaničnika/ca odjelima kliničkog centra na kojima pacijenti borave, uključujući Milorada Dodika, Alena Šeranića, Radovana Viškovića, Željke Cvijanović, ali i pjevača Halida Bešlića.
Početkom februara 2021. godine, u Vladi Zeničko-dobojskog kantona održan je sastanak u vezi s projektom “Energetska efikasnost u BiH”. Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Spahija Kozlić tada je dao konkretne rokove kada će se započeti s aktivnostima na realizaciji ovog projekta u obrazovnim institucijama na području ovog kantona, rekavši tom prilikom da bi izrada investiciono-tehničke dokumentacije trebala biti završena “do sredine aprila, a uvođenje izvođača u posao do polovine juna”. S obzirom na to da radovi na projektu energetske efikasnosti na 20 obrazovnih objekata u ZDK još traju, Istinomjer je obećanje koje je objavljeno na službenim stranicama Vlade ZDK ocijenio sa radi se na tome.
U analizi “BiH prijete sankcije zbog neizvršavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava”, Istinomjer je podsjetio da bi BiH mogla biti suspendovana ili isključena iz Vijeća Evrope zbog neispunjavanja presuda kao što su “Sejdić-Finci”, “Zornić”, “Pilav” i “Pudarić” protiv BiH. U njima je navedeno kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda, u zavisnosti od toga na kojem dijelu teritorije BIH žive, onemogućavaju kandidiranje na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda Parlamenta BiH. Suspenzija i isključenje regulisani su članom 8. Statuta Vijeća Evrope, prema kojem “svaka članica Vijeća Evrope koja je ozbiljno prekršila član 3. može biti suspendovana iz svojih prava na predstavljanje i Komitet ministara može zatražiti da se povuče u skladu sa članom 7, a ako takva članica ne ispuni ovaj zahtjev, Komitet može odlučiti da je prestala da bude član Vijeća Evrope od datuma koji Komisija odredi”.
Broj službenih vozila u BiH zvanično nije poznat, o čemu je Istinomjer pisao u analizi “Broj službenih vozila u BiH višestruko veći nego u pojedinim razvijenim zemljama EU”. Dok pojedini zastupnici na nivou FBiH prikupljaju podatke, broj službenih vozila u fokusu je interesovanja i BIRN-a BiH. Podaci koji su prikupljeni ukazuju na to da je broj službenih vozila u FBiH daleko veći nego što je to slučaj, recimo, u Skandinaviji. Prema informacijama zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Adisa Arapovića, najviše službenih vozila posjeduju dva preduzeća u vlasništvu FBiH, i to Elektroprivreda BiH (734) i BH Telecom Sarajevo (717). Od ministarstva u okviru Vlade FBiH, najveći broj vozila je u posjedu Ministarstva unutrašnjih poslova. Također, Služba za zajedničke poslove FBiH posjeduje 21 službeni automobil.
Bosna i Hercegovina je 25. novembra obilježila 78. godišnjicu svoje državnosti, ali bh. entitet Republika Srpska ovaj datum ne prihvaća i u potpunosti ga ignoriše kao Dan državnosti BiH. Pregled neistinitih tvrdnji niza funkcionera/ki, mahom iz entiteta Republika Srpska, o Ustavu BiH, nastanku BiH, kao i o postojanju i nazivu bosanskog jezika, Istinomjer je predstavio u analizi “Ko je ta, šta je ta Bosna i Hercegovina?”.
Proteklu sedmicu obilježili su i protesti radnika u rudnicima u okviru Koncerna JP Elektroprivreda BiH ispred zgrade Vlade FBiH. Istinomjer je na licu mjesta razgovarao s učesnicima protesta, a šta smo zabilježili na protestu, te šta su radnici u rudnicima zahtijevali, prikazali smo u analizi “Radnici u rudnicima FBiH: “Ne damo vam ćumur”.
U analizi “Rad nedjeljom u BiH regulisan na različite načine”, bavili smo se pitanjem slobodnog posljednjeg dana u sedmici za radnike/ce u trgovini, na koje se različito gleda kako na lokalnom, tako i na entitetskim nivoima u BiH. Pojedine sredine u oba entiteta uvele su potpunu zabranu rada nedjeljom za trgovinsku djelatnost, a neke su radno vrijeme značajno reducirale. Zakonska rješenja u entitetima su različita, što ostavlja prostor i za nezakonitosti u određenim općinama u FBiH, kako to tvrdi ministar trgovine ovog entiteta Zlatan Vujanović.
Konačno, u analizi “Hoće li mehanizmi sankcija Evropske unije ostati mrtvo slovo na papiru?”, podsjetili smo na pismo osam zastupnika/ca u Evropskom parlamentu visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu i visokom predstavniku Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, u kojem se “izražava duboka zabrinutost zbog dešavanja u BiH i koraka koji vode ka secesiji entiteta Republika Srpska”, te postavlja pitanje “koje su konkretno mjere, uključujući sankcije i smjene odgovornih, uzete u obzir kako bi se očuvali teritorijalni integritet BiH i mir u regiji”. Mogućnost uvođenja restriktivnih mjera jednoj ili više trećih zemalja, odnosno fizičkim ili pravnim subjektima, navedena je i u Ugovoru o funkcioniranju Evropske unije, a da li je kriza u Bosni i Hercegovini, koju i sami briselski zvaničnici nazivaju najozbiljnijom do sada i s potencijalom da ugrozi temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i samu stabilnost u zemlju i regionu, dovoljna za uvođenje sankcija odgovornima, saznat ćemo vrlo brzo.
(Istinomjer.ba)