Analize

Da li je pitanje zapošljavanja boračke populacije moguće riješiti bez bolje ekonomske slike?

Početkom septembra 2020. godine, Vlada Kantona Sarajevo donijela je Uredbu kojom se definišu kriteriji i pravila prema kojima će pripadnici boračke kategorije imati prednost pri zapošljavanju u kantonalnim organima uprave kao i svim pravnim licima čiji je osnivač Kanton, Grad Sarajevo ili opština u Kantonu Sarajevo, a koja se finansiraju iz budžeta sa učešćem od najmanje 25%.

Zapošljavanje boračke populacije koju čine porodice poginulih i nestalih boraca, te demobilisani borci i ratni vojni invalidi zajedno sa porodicama, predstavlja izazov koji već 25 godina stoji ispred vlasti u BiH.

Tako su i od prošlih Opštih izbora 2018. u Kantonu Sarajevo zabilježeni pokušaji ka rješavanju tog pitanja, a Istinomjer je pratio aktivnosti Ministarstva za boračka pitanja KS o ovom pitanju od februara 2019. godine

U februaru 2019. godine Vlada Kantona Sarajevo usvojila je Program mjera za poticaj zapošljavanja boračke populacije u Kantonu Sarajevo za 2019/2020. godinu “koji sadrži mjere stimulacije zadruga i poslodavaca za zapošljavanje pripadnika boračke populacije i njihovu prekvalifikaciju kako bi zasnovali radni odnos kod poznatog poslodavca”.

U skladu sa programom mjera raspisan je javni poziv za stimulisanje poslodavaca sa područja KS-a da provedu “Program obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije pripadnika boračke populacije i članova njihovih porodica koji su prijavljeni na evidenciju nezaposlenih u KS-u za potrebe zapošljavanja kod poznatog poslodavca”.

Nakon odabira poslodavaca, 16. aprila 2019. godine tadašnji ministar za boračka pitanja KS, Ismir Jusko potpisao je ugovore sa osam pravnih lica – korisnika sredstava po Programu mjera za poticaj zapošljavanja boračke populacije u KS-u za 2019/2020.

Istinomjer je u julu 2019. godine kontaktirao resorno ministarstvo kako bi provjerili da li su pripadnici boračke populacije dobili obećano zaposlenje. Potvrđeno nam je da je realizacijom navedene mjere posao dobilo 20 lica.

(…) Poslodavci su po osnovu realizacije ove mjere zaposlili ukupno 20 pripadnika boračke populacije. (…)

Ismir Jusko, 9. juli 2019.

U odgovoru je navedeno i da su 24. maja 2019. godine, zaključeni ugovori sa sedam zadruga kojima je odobreno učešće u Mjeri za sufinansiranje poslovnih projekata kojima su utvrđena prava i obaveze ugovornih strana, te je realizacijom ove mjere obezbijeđeno je zaposlenje još 14 pripadnika boračke populacije na period od godinu dana.

Godinu dana kasnije, Ministarstvo za boračka pitanja KS sa aktuelnim ministrom Hajrudinom Grabovicom na čelu, u aprilu 2020. godine, raspisalo je javni poziv za “Program sufinansiranja zapošljavanja i održavanja postojeće zaposlenosti u boračkim zadrugama sa područja Kantona Sarajevo za 2020/2021” po osnovu “Mjera sufinansiranja zapošljavanja boračke populacije i održavanja postojeće zaposlenosti u boračkim zadrugama sa područja Kantona Sarajevo”, koje su usvojene 7. aprila 2020. godine.

Grabovica je 30. juna potpisao ugovore sa predstavnicima 12 zadruga po ovom osnovu za koje je po ovom osnovu osigurano zaposlenje na period od najmanje godinu dana za 18 pripadnika boračke populacije. Za 42 pripadnika, koji su već zaposleni u zadrugama, omogućeno sufinansiranje plaća i pratećih zakonom propisanih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za period od šest mjeseci.

U međuvremenu, na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima boraca BiH, te je početkom juna 2020. godine Grabovica najavio da će zahvaljujući tom zakonu biti osigurana značajna prednost pri zapošljavanju djece šehida i poginulih boraca.

Dva mjeseca kasnije Grabovica je za TV Hayat rekao kako se na birou za zapošljavanje nalazi više od 1000 djece šehida, te kako je u pripremi uredba koja će obavezati javna preduzeća da daju prednost djeci boračke populacije prilikom zaposlenja.

Mi u KS imamo preko 1000 djece šehida koja su bez posla. Imamo mislim devetoro djece bez oba roditelja koji su bez posla. Mi radimo uredbu koja će obavezati prije svega javna preduzeća kada se djeca boračke populacije jave da u startu imaju određene prednosti.

Hajrudin Grabovica 6. august 2020.

Uredba

Na sjednici Vlade KS održanoj 3. septembra 2020. godine, usvojena je Uredba o jedinstvenim kriterijima i pravilima za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u institucijama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo i općinama u Kantonu Sarajevo (Uredba), a koju je Grabovica 7. septembra prezentovao javnosti.

U članu 1. Uredbe stoji:

Ovom uredbom utvrđuju se jedinstveni kriteriji i pravila za zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica u kantonalnim organima uprave i kantonalnim upravnim organizacijama, Gradu Sarajevo, općinama u Kantonu Sarajevo, kao i svim pravnim licima čiji je osnivač Kanton, Grad Sarajevo ili općina u Kantonu Sarajevo, odnosno koja se finansiraju iz budžeta sa učešćem od najmanje 25% (u daljnjem tekstu: institucije u Kantonu Sarajevo)

Kako je navedeno na prezentaciji, korisnici prava su: dijete šehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca bez oba roditelja, lice u statusu člana porodice šehida/poginulih, umrlih i nestalih branioca, pri čemu djeca imaju prednost, lice u statusu ratnog vojnog invalida, lice u statusu demobilisanog borca, dijete ratnog vojnog invalida i dijete demobilisanog borca.

Uredbom je propisano da lica mogu ostvariti pravo na prvenstvo pri zapošljavanju ako se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje ili su zaposlena sa nižom stručnom spremom od one koju posjeduju, te da moraju ispuniti opšte i posebne uslove za radno mjesto na koje se vrši zapošljavanje.

U zavisnosti od kategorije kojoj lice pripada, nakon provedene kompletne procedure uključujući i intervju, ukupan broj ostvarenih bodova uvećava se prema prikazanoj tablici.

Dijete šehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca bez oba roditelja

50%

Lice u statusu člana porodice šehida / poginulih, umrlih i nestalih branioca, pri čemu djeca imaju prednost

35%

Lice u statusu ratnog vojnog invalida i to od X grupe 27,5% + 0,3% za svaku narednu grupu invalidnosti do I grupe

27,5-30,2%

Lice u statusu demobiliziranog branitelja za 1 godinu učešća 23,5% + 0,1% za svaki mjesec učešća u Oružanim snagama

23,5-27,1%

Dijete ratnog vojnog invalida od X grupe 20,5% + 0,3% za svaku narednu grupu invalidnosti do I grupe

20,5-23,2%

Dijete demobiliziranog branitelja sa 1 godinom učešća u Oružanim snagama 16,4%+0,1% za svaki mjesec učešća u Oružanim snagama

16,4-20%

Lice u statusu dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja dobija dodatno

10%

Dijete dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja dodatno

5%

Lice u statusu organizatora otpora sa učešćem od 18.09.1991. do 15.10.1991. godine dodatno

3%

Lice u statusu organizatora otpora, veterana sa učešćem od 15.10.1991. do 15.04.1992.godine dodatno po 0,3 % po mjesecu u datom period

0,3-1,8%

Lice u statusu maloljetni branitelj dodatno

2%

Dijete umrlog demobiliziranog branitelja i ratnog vojnog invalida dodatno

1%


Uz osnovno uvećanje, procenat uvećanja bodova se povećava ukoliko je osoba u statusu dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja, dijete dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja, osoba u statusu organizatora otpora i veterana, osoba u statusu maloljetnog branitelja i dijete umrlog demobilisanog branitelja i ratnog vojnog invalida.

U objavljenoj prezentaciji uredbe dat je primjer primjene bodovanja za različite kategorije boračke populacije na osvojenih 80 bodova.

Za nepoštivanje propisa iz Uredbe, članom 8. propisane su kazne za poslodavce.

Član 8.
(Novčane kazne)

Novčanom kaznom u visini od 5.000,00 KM kaznit će se odgovorna lica organa ili pravnog lica zbog nepoštivanja dopunskog prava koje se odnosi na zapošljavanje branilaca i članova njihovih porodica, shodno odredbama ove uredbe i članu 23. Zakona o dopunskim pravima boraca-branitelja Bosne i Hercegovine i pravno lice novčanom kaznom u visini od 10.000,00 KM.

Sistematsko rješavanje pitanja zaposlenja boračke populacije izazov je koji u BiH postoji već 25 godina, te će po svemu sudeći i dalje pitanje kojim će se nadležne institucije baviti. Prekvalifikacija u skladu sa potrebama tržišta, kao jedan od odgovora, tek se pojavila u mjerama tadašnjeg resornog ministra Ismira Juske. Osim toga, finansiranje zaposlenja kroz boračke zadruge čini se kao korak u dobrom smijeru ali samo ukoliko zadruge imaju perspektivu samoodržvosti.

Kada je u junu 2020. godine ministar Grabovica najavio donošenje uredbe, istakao je da će djeca šehida i poginulih boraca, ukoliko ispunjavaju osnovne i posebne uslove konkursa, imati značajnu prednost nad ostalim aplikantima za istu poziciju što je vidljivo i iz tabele. Sama činjenica da Uredba ne daje prednost samo nezaposlenim pripadnicima boračke kategorije društva, već i onim koji imaju zaposlenje, teško je ne postaviti pitanje koliko je ovakva Uredba, pored ostalog, otporna i na zloupotrebe kada je zapošljavanje u javnim ustanovama u pitanju.

U ovom dijelu pokušaja rješavanja ovog složenog pitanja, sasvim je legitimno postaviti pitanje diskriminatorskog odnosa ovakvog rješenja spram građana BiH koji nisu obuhvaćeni ovom pripadajućom kategorijom.

Nema sumnje da djeca poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i drugih lica koju potpadaju pod boračku kategoriju trebaju imati podršku sistema u osiguranju kvalitetnih uslova za život, ali se postavlja pitanje da li to treba raditi na štetu drugih nezaposlenih tražilaca posla.

Na kraju, ovo pitanje ne bi ni bilo toliko teško za riješiti ili u smislu problema ne bi ni postojalo da je ekonomska situacija u BiH bolja pogotovo u smislu zapošljavanja, bilo u javnom ili privatnom sektoru.

Osnovni uzrok problema zapošljavanja ne samo boračke populacije, već i bilo koje druge, sasvim sigurno leži u lošem ekonomskoj stanju u našoj zemlji. Dok se opšta ekonomska slika u BiH drastično ne popravi ovaj problem će i dalje biti tu, a njegove posljedice neće moći biti sanirane uredbama poput ove iz septembra tekuće godine.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!