Prilikom gostovanja u Klix studiju Haris Zahiragić negirao je da je ikada “prosipao silu” u kantonalnoj Skupštini te iznio niz tvrdnji o ljudskim pravima, napadima na novinare/ke, pravima LGBTI zajednice, BDP-u, privredi, premijerima Kantona Sarajevo i broju državnih agencija.
Korištenje sile, novinarska i ljudska prava
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić gostovao je 21. juna 2024. godine u Klix studiju. Na početku emisije Zahiragić je iznio tvrdnju kako nikada nije “prosipao silu” u Skupštini.
Dakle, sila je konačno, zapravo, kako da kažem, konačno ishodište onih koji nemaju argumente. Dakle, kada se raspravljate, to se u životu dešava. Znate, kad se nekim raspravljate, pa neko izgubi argumentaciju, krene se derati, krene silu prospati. Ja to nikada ne radim, jer trudim se da raspravljam samo temu u kojem poznajem argumente, a kada ne poznajem neku temu, to šutim i onda nemam potrebu.
Haris Zahiragić, 21.6.2024.
Suprotno njegovim tvrdnjama kako to nikada ne radi, Zahiragić je samo tri mjeseca ranije, 14. marta 2024, u Skupštini Kantona Sarajevo vikao na predsjedavajućeg Elvedina Okerića, upućivao mu uvrede i odgurivao zastupnika Elvisa Vretu koji ga je pokušao spriječiti da priđe Okeriću. Sličan incident Zahiragić je izazvao i godinu ranije, kada je iščupao karticu iz mikrofona predsjedavajućeg Okerića nakon što mu je Okerić oduzeo riječ.
Prilikom rasprave s voditeljicom emisije Emelom Burdžović o odnosu SDA prema novinarima/kama, Zahiragić je iznio tvrdnju kako tadašnji predsjednik SDA Novi Grad Huso Ćesir nije 2019. godine napao novinara.
To nije bio novinar. Nije to bio nikakav prilog. To je neko doš’o i snim’o čovjeka privatno.
Haris Zahiragić, 21.6.2024.
Tadašnji predsjednik Općinskog odbora SDA Novi Grad napao je novinara Žurnala Adija Kebu koji je na novinarskom zadatku s javne površine snimao ulaz u Ćesirovu kompaniju Bosnaplast, što je vidljivo na snimku incidenta. Iako je Tužilaštvo Kantona Sarajevo procijenilo kako se ne radi o krivičnom djelu, jer se ne može “dokazati umišljaj” da se kamera ošteti, to ne mijenja činjenicu da je Ćesir napao novinara Adija Kebu, a ne privatno lice.
Suprotno Zahiragićevim tvrdnjama, prilog nije jedini dio novinarskog posla. Novinar je i dalje novinar i kada obavlja i druge poslove, poput snimanja. Sam Ćesir je u svom saopštenju nakon incidenta nazivao Adija Kebu istraživačem i snimateljem te ga optuživao za “reketaško novinarstvo”. Ćesir nikada nije tvrdio da se incident dogodio s privatnim licem, kako danas tvrdi Zahiragić.
Zahiragić je također izjavio kako ne zna koja ljudska prava traže članovi LGBTI zajednice te tvrdio kako već imaju ostvarena ljudska prava.
Ja ne znam uopšte koja ljudska prava oni štite i traže. Imaju li pravo na rad? Imaju. Rade u javnim servisima, rade na javnim televizijama, čak. Rade u sistemu. Niko ih ne diskriminiše po tom osnovu. Prilikom zaposlenja, prilikom ostvarivanja prava, građevinskih dozvola, obrazovanja. Koje prava, ustvari, nemaju Emela? Zašto oni protestuju?
Haris Zahiragić, 21.6.2024.
Iako LGBTI osobe nisu zakonski diskriminisane u Bosni i Hercegovini u sferama rada, obrazovanja i usluga, o čemu govori Zahiragić, diskriminacija postoji u praksi. Godišnji Rozi izvještaj Sarajevskog otvorenog centra o stanju ljudskih prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini navodi niz ozbiljnih kršenja prava i sloboda LGBTI zajednice poput organizovanih fizičkih napada, poticanja na nasilje i diskriminaciju od najviših političkih dužnosnika, javnih osoba i nevladinih organizacija u Republici Srpskoj ili nemogućnosti sklapanja istospolnih brakova, problema transrodnih osoba u pristupu zdravstvenim i administrativnim uslugama i govoru mržnje prema LGBTI zajednici općenito u cijeloj BiH.
Privreda, BDP i Agrokor
Zahiragić je tokom emisije iznio tvrdnju kako je Vlada Nermina Nikšića smanjila BDP (BDP-a. eng. GDP Gross Domestic Product) Federacije BiH.
U suštini, mi smo htjeli da uputimo amandman na taj zakon da obračun za rast penzija ne bude GDP, nego da bude prosječna plata. Zašto? Zato što je Vlada Nermina Nikšća svojim radom ili neradom smanjila GDP.
Haris Zahiragić, 21.6.2024.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, BDP Federacije BiH rastao je u sva četiri kvartala 2023. godine prema procjenama po stopama od 0,9%, 0,7%, 2,9% i 2,5% redom po kvartalima, što predstavlja rast i svakog kvartala i ukupno u toku godine.
Nakon što je voditeljica emisije Emela Burdžović upitala Zahiragića koliki je rast BDP-a bio prošle godine i ustvrdila kako BDP nije smanjen, Zahiragić je promijenio svoju tvrdnju i istakao kako nije smanjen BDP, nego je smanjen rast BDP-a.
Rast BDP-a u Federaciji BiH, prema Federalnom zavodu za statistiku, jeste smanjen u odnosu na prethodni period. Međutim, Zahiragić je propustio spomenuti kako su visoke stope rasta BDP-a u prethodnom periodu bile vezane za postpandemijski oporavak ekonomije. Nakon pada BDP-a Federacije BiH od -3,6% u 2020. godini, uslijedio je visok rast od 8,1% u 2021. godini u fazi oporavka te je zatim uslijedilo smanjenje rasta na 4,1% u 2022, godini i 1,8% u 2023. godini. Rast BDP-a već se smanjivao kada je 28. aprila 2023. godine imenovana Vlada Nermina Nikšića, što je usporedivo s kretanjem BDP-a Europske unije, koji je također 2020. doživio pad, zatim visokom stopom rasta 2021. godine i nakon toga smanjenjem stope rasta tokom 2022. i 2023. godine.
Govoreći o ruskom utjecaju u Hrvatskoj, Zahiragić je također neistinito tvrdio kako Rusija generira privredne tokove u Hrvatskoj preko Sberbanke koja je “uzela čitav Agrokor”. Kao što je Istinomjer već pisao, Agrokor ne postoji od 2019. godine, a Sberbanka je 2022. godine prodala svoj udio u Fortenova grupi koja je naslijedila Agrokor. Suprotno Zahiragićevim tvrdnjama, Sberbanka nikad nije imala većinu dionica ni Agrokora ni Fortenove.
Broj godina na vlasti i broj državnih agencija
Zahiragić je iznio tvrdnju kako je SDA u zadnjih 25 godina imala poziciju premijera Kantona Sarajevo samo tri godine.
Dakle, sad zadnjih 25 godina, Emela, znate koliko je SDA imala primjera? Tri godine, tri godine. Ako izuzmem gospodina Konakovića, gospodina Zvizdića, koji su sada u NIP-u. Sa njima, zajedno deset godina u 25.
Haris Zahiragić, 21.6.2024.
Iako su kantonalni premijeri Denis Zvizdić (2003–2007) i Elmedin Konaković (2015–2018) napustili SDA u kasnijem periodu, to ne znači da nisu bili članovi SDA u trenutku kada su izabrani na dužnost i dok su obnašali dužnost premijera Kantona Sarajevo, na koju su imenovani zahvaljujući SDA, te je neistina kako je SDA imala poziciju premijera samo tri godine.
Spominjući zasluge njegove stranke, Zahiragić je ustvrdio kako Bosna i Hercegovina danas ima stotinu državnih agencija.
Pazite, to znači da smo ga mi povukli iz činjenica da smo imali premijera i dva ministarstva nakon Daytona, do toga da imamo Vijeće ministara koje je de facto vlada, da imamo stotinu državnih agencija, da imamo zakon odbrane, da imamo strategiju vanjske politike, da imamo ANP.
Haris Zahiragić, 21.6.2024.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, država Bosna i Hercegovina ima ukupno 77 državnih institucija, uključujući različite agencije, centre, direkcije, kancelarije, institute, pravobranilaštva, urede, uprave, Sud i Tužilaštvo BiH, Arhiv BiH, Centralnu banku, Centralnu izbornu komisiju, Fond za ljudska prava, Graničnu policiju, Instituciju ombudsmena, Konkurentsko vijeće, Parlamentarnu skupštinu BiH, ministarstva i samo Vijeće ministara. Budući da ukupno državnih institucija nema 100, već 77, neistinita je Zahiragićeva tvrdnja o “stotinu državnih agencija”.
Haris Zahiragić je tokom gostovanja pokazao da selektivno poštuje ljudska prava te da nije baš najbolje informisan kada je riječ o ekonomski pokazateljima u FBiH i regiji, kao i da ne zna šta znači “prosipanje sile”.
(Istinomjer.ba)