Analize

Analiza gostovanja Harisa Zahiragića na televiziji N1

Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Haris Zahiragić gostovao je u emisiji “Dan uživo” N1 televizije 3. oktobra 2023. godine. Istinomjer je analizirao njegovo gostovanje, narative i tvrdnje koje je tom prilikom iznio.

Screenshot: N1

Haris Zahiragić je u studio stigao prije završetka sjednice Skupštine KS, na kojoj je, nakon njegovog odlaska, usvojen Prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu, koji je bio i prva tema razgovora. Ovaj zakon Zahiragić je uporedio sa Zakonom o privatizaciji, zbog čega je, kako je rekao, privatizacija bila provedena na koruptivan i netransparentan način. “Zasluge” za oba spomenuta zakona pripisao je međunarodnoj zajednici te je ustvrdio da je za trenutnu situaciju u bh. društvu kriva upravo međunarodna zajednica, a ne bh. politika.

Građani, evo, godinama, evo razne su politike na vlasti, građani godinama krive politike, međutim, ako uđete u sve te glavne zakone koji su napravili sve probleme u našem društvu, vidjećete da su došli od međunarodne zajednice, oni su ih spremali.

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Rekonstrukcija Vlade KS
O rekonstrukciji Vlade KS, koja je također bila tema emisije, Zahiragić je tvrdio da ima “saznanja” i “poludokaze” o “kupovini poslanika” da bi se osigurala nova skupštinska većina.

Prije ostavke premijera KS Nihada Uka, rekonstrukcija se mogla desiti na tri načina, o čemu je Istinomjer ranije pisao. Jedan od načina jeste da ministri podnesu ostavke. Jedan od ministara iz Stranke za BiH, s kojom se “raspala” koalicija na višim nivoima vlasti, jeste Almir Bečarević, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Zahiragić je komentarisao medijske istupe Almira Bečarevića te govorio o “nekom pismu” koje je Bečarević dostavio “njima”, u kojem se navode kriminal i korupcija. Na pitanje zašto to ne obznani javnosti, Zahiragić odgovara da to u medijima nije postala tema.

To što je on iznio trebali bi istraživački mediji, istraživačko novinarstvo, nevladine organizacije, da provjeravaju te njegove navode.

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Istraživački mediji poput CIN-a, Detektora i mnogih drugih bave se ovim pričama već godinama.

Ipak, reći da to u medijima nije postalo tema nije tačno. Mnogi mediji dali su prostor u TV emisijama da govori o rodbinskom zapošljavanju, o nepravilnostima u funkcionisanju javnih preduzeća te o problemu koji se pojavio nakon što dobitnik tendera za rekonstrukciju toplana u Vogošći nije kupio kotlove koji su predmet tendera jer ih, kako se tvrdi, nema na tržištu. Za sve ove navode Bečarević se obratio Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS. Od ove institucije dobio je informaciju za period 2020–2023, odnosno od kada sam Ured postoji, o utvrđenim nepravilnostima i stanju predmeta po kantonalnim javnim preduzećima, od kojih je Bečarević dio poslao medijima. Ipak, treba kontekstualizirati da nelegalno i rodbinsko zapošljavanje ne postoji od 2020. godine. Najbolji primjer je KJKP Gras, koji je već godinama u problemima jednim dijelom i zbog bespotrebnih zapošljavanja, viška radnika i tužbi, o čemu je Istinomjer pisao.

Rekonstrukcija pruge

Dosadašnji rad Vlade Zahiragić nije ocijenio dobrim, a na spomen rekonstrukcije tramvajskih šina rekao je da je taj projekat trebao biti završen prije dvije godine te da je potrošeno duplo više novca.

To je trebalo biti gotovo prije dvije godine (…) Slušajte, ovo mi se ne sviđa; 38 miliona je bilo raspisano, sada smo saznali, ako je to istina, saznali smo izlaznu informaciju, kada se za većinu raspada, da je preko 70 potrošeno. Skoro 100% rast od onoga što je ugovoreno od onoga što su realizirali. To je škoantno (…) Zakasnili su puno s tim projektom (…) Prema informacijama koje smo također dobili, nije puštena je bez tehničkog prijema, kako bi se ispoštovali barem ovaj avgust, sjećate se da je prošli trebao biti, pa pretprošli i tako dalje, fulili su puno rokova.

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Zahiragić je ovdje iznio nekoliko tvrdnji. Tenderska procedura za izvođenje radova i obavljanje nadzora započela je u januaru 2020. godine, a okončana je u junu 2021. godine. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procijenila je vrijednost projekta na 20 miliona eura, odnosno 37,6 miliona KM, za oba tendera, bez PDV-a. Nakon što je tenderska procedura okončana, najniža ponuđena cijena radova iznosila je 20,4 miliona eura, što je bez PDV-a 39,96 miliona KM. Najniži ponuđeni iznos za obavljanje nadzora iznosio je približno 670.000 eura, odnosno 1,5 miliona KM s PDV-om. Dakle, prije nego što su radovi započeli, znalo se da je ukupna cijena projekta veća za 1,1 milion eura.

U budžetima Kantona Sarajevo za 2022. i 2023. godinu navedeno je da učešće Kantona u ovom projektu iznosi 6,6 miliona KM, čime je ukupno budžetsko izdvajanje za projekat iznosilo 45,8 miliona KM. Iznos od 6,6 miliona odnosi se na plaćanje PDV-a te mora biti budžetski osiguran do izvršenja povrata.

Ni sam Zahiragić nije siguran u istinitost vlastite tvrdnje o utrošku više od 70 miliona KM, te je ova njegova tvrdnja neutemeljena.

Što se tiče “fulanja puno rokova”, moramo navesti da su obećanja Adnana Štete u vezi sa završetkom pojedinih dionica pruge u više navrata ocjenjivana neispunjenim. Završenje rekonstrukcije pruge predviđeno je da bude okončano dvije godine od uvođenja izvođača u radove, što se desilo 26.8.2021. godine. Šteta je 27.8.2023. na svom zvaničnom Facebook nalogu objavio snimak testne vožnje tramvaja na relaciji od Ilidže do Baščaršije, dok je redovan tramvajski saobraćaj na toj relaciji uspostavljen 3.9.2023. godine. Dakle, nije istinita Zahiragićeva tvrdnja da je rekonstrukcija trebala biti gotova prije dvije godine.

Kada je riječ o tehničkom prijemu rekonstruisane pruge, uputili smo upit resornom ministarstvu, no do objave teksta nismo dobili odgovor.

Bakir Izetbegović – jučer, danas, sutra

Na pitanje voditeljice kako komentariše činjenicu da je Bakir Izetbegović jedini kandidat za predsjednika Stranke demokratske akcije, Zahiragić je rekao da je to “rezultat htjenja svih formalnih organa koji mogu predložiti kandidata”, kao i to da smatra da je za SDA dobro da ima samo jednog kandidata, Bakira Izetbegovića. Naveo je nekoliko razloga za to, među kojim je nepotpisivanje sporazuma o izmjenama Izbornog zakona iz Neuma.

Zahiragić: U stranci smo mu mi govorili: “Predsjedniče, nemojte molim vas dati, važno je da zadržimo pravo da imamo san o građanskoj državi”.

Voditeljica: Vi sanjate o građanskoj državi?

Zahiragić: Uvijek smo mi sanjali o građanskoj državi. To je tema o kojoj smo ranije govorili, a možemo opet…

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Nakon što je Izetbegović ostvario zadržavanje prava na san o građanskoj državi, kao još jedan uspjeh aktuelnog predsjednika SDA, Zahiragić je naveo i činjenicu da su Bošnjaci, prvi put “od kako se popisuje”, većinski narod u BiH.

Činjenica je da je pod njegovim vodstvom, ako hoćete već činjenice, to će ostati u historiji zapisano, prvi put od kad se popisuje, ovdje su Bošnjaci većinski narod u ovoj državi. To je činjenica da se to desilo pod njegovim vodstvom i to je otprilike što će obilježiti njegov mandat i u historijskom kontekstu što će ostati iza njega. Preko 50% Bošnjaka je pod njegovim vodstvom ovdje registrovano, pobrojano i objavljeno…

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Činjenica je da su Bošnjaci većinski narod u BiH nakon popisa stanovništva 2013. godine. Međutim, činjenica je i to da su Bošnjaci bili većinski narod u BiH na popisu 1991. godine. Udio Bošnjaka na popisu iz 1991. iznosio je 43,47%, odnosno 1,9 miliona. Rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine pokazali su da omjer jeste narastao na 50,1%, ali broj Bošnjaka bio je manji nego 1991. za više od 133 hiljade. Za “skok” na 50,1% zaslužna je činjenica da je, u odnosu na 1991. godinu, na popisu 2013. godine Srba bilo manje za oko 279 hiljada, Hrvata za 216 hiljada te ostalih za 217 hiljada. Bošnjaci (muslimani) su u Bosni i Hercegovini većinski narod od popisa 1971. godine s trendom rasta do 1991. godine. Unatoč tvrdnji Harisa Zahiragića, “vodstvo” Bakira Izetbegovića nije imalo veze s rezultatima popisa.

Konačna popisnica za popis 2013. godine uključivala je četiri unaprijed definisane opcije za izjašnjavanje o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata te onih koji se ne žele izjasniti. Tom popisnicom ostavljen je prostor za izjašnjavanje po volji, u koje je popisivač morao upisati šta god osoba koju popisuje navede. Pored predefinisanih, u rezultatima popisa zabilježeno je 505 varijacija etničke pripadnosti. Više od 50.000 osoba odabralo je da se izjasni u nekoj varijaciji Bosanaca i Hercegovaca. Oni čine 1,5% ukupnog stanovništva.

Kako je navedeno u Izvještaju o građanskom monitoringu Popisa 2013. godine, uoči i tokom samog popisa u javnosti su provođene agresivne kampanje za etničko izjašnjavanje koje su imale i snažnu političku podršku. Među njima je bila i kampanja “Bitno je biti Bošnjak” pod geslom “Ja sam Bošnjak, vjera mi je islam, jezik mi je bosanski”, koja je jasno sugerisala odgovore na pitanja pod rednim brojevima 24 (etnička pripadnost), 25 (religija) i 26 (maternji jezik).

Otimanje vlasti?

Zahiragić je tokom gostovanja kazao da je njegov lični stav da je “vrlo važno da gospodin Izetbegović ostane predsjednik”, na što je voditeljica ustvrdila da je upravo za vrijeme Bakira Izetbegovića “SDA, možda pod patronatom međunarodne zajednice, izbačena iz vlasti”.

Da, dobro ste rekli, izbačena je iz vlasti brutalnim otimanjem demokratske volje bošnjačkog naroda.

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Da je “mimo volje naroda” SDA otišla u opoziciju, ponovljeno je još jednom.

Mi smatramo da je to važno i mi smatramo da je u trenutnim okolnostima kako regionalnim, tako i svjetskim, a posebno domaćim, vrlo važna stabilnost Stranke demokratske akcije, koja, iako opozicija na svim nivoima, mimo volje naroda, uz volju dijela međunarodne zajednice, ipak jedan anker u kojem se svi ljudi okreću kada se dešava problem, čak i ovi iz “trojke”.

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Kada je riječ o Vladi KS, stranke “trojke” ukupno su osvojile 98.344 glasa, dok je SDA osvojila 39.208 glasova. Slična je stvar s Federacijom BiH. Na ovom nivou vlasti stranke “trojke” osvojile su oko 10.000 glasova više od SDA, koja je dobila njih 238.116. Za federalni nivo vlasti SDA je dobila 24,4% glasova, dok, prema popisu koji je spominjao Zahiragić, u FBiH živi 70% Bošnjaka (1,5 miliona). Iako to nije nikakva referenca u ovom slučaju, isto je tako neutemeljeno tvrditi da je oteta volja bošnjačkog naroda samo zato što SDA nije dio vlasti.

Recimo i to da je SDA, skupa sa SBB-om i HDZ-om BiH, 2014. godine formirala vlast na državnom nivou s opozicijom iz Republike Srpske iako je SNSD imao najviše mandata i glasova za Predstavnički dom Parlametarne skupštine BiH.

Dženan Selimbegović protiv Irfana Čengića

Na kraju emisije na red su došli vanredni izbori u Općini Stari Grad. Na pitanje šta su reference i koji su aduti Dženana Selimbegovića, Zahiragić odgovara:

Pravili smo istraživanje javnog mnijenja, dobili samo odgovor građana, opisali su nam profil čovjeka za kojeg bi željeli da bude kandidat: da nije prije bio kandidovan na političke funkcije, da je u nekim srednjim godinama, da nije previše mlad, a da nije ni star (gospodin Selimbegović ima 49 godina), da ima radno i profesionalno iskustvo iza sebe i ono što je zanimljivo, na ranijim izborima, na ranijim anketama, uvijek su nam govorili ljudi da je rat potpuno nevažna tema, da im je preko glave priče o ratu itd. Ovaj put su nam kazali da ulijeva samopouzdanje takve vrste da, ne daj Bože, u slučaju nečega, vjerovatno radi ove histerije ukupne koja se dešava su tako građani, nije to moj odgovor, to je odgovor ankete koju smo proveli. Izabrali smo Dženana.

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Zanimljivo je spomenuti da je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Faruk Kapidžić gostovao u programu Federalne televizije, gdje je govorio o načinu odabira kandidata. Vjerovatno je bio jedan od anketiranih.

Pa, mislim da će Dženan biti bez problema načelnik, jer, mislim, drago mi je što je to bilo na mom fonu, da za načelnika treba ljudima predložiti ozbiljnog čovjeka, sa 45-50 godina, koji nema nikakvo kriminalno djelo, znači, jedan pošten čovjek, koji je, ako je doživio 50 godina kao pošten čovjek, on ne može više biti nepošten. Ja sam to tražio, da bude takav čovjek, i onda je opštinska organizacija Stari Grad predložila Dženana…

Faruk Kapidžić, 5.10.2023.

Zahiragić je pokušao umanjiti podršku koju je Irfan Čengić dobio od Demokratske fronte.

Zahiragić: Ako pogledate pažljivo saopštenje DF-a, oni su kazali da njihovi vijećnici, ovi što su prešli iz SDA sada u DF, podržavaju gospodina Čengića, al’ da to ni na koji način ne znači da će oni ići u bilo kakvu predizbornu ili postizbornu koaliciju sa strankama “trojke”.


Voditeljica: Popio je kafu s Komšićem.


Zahiragić: Popit’ kafu ne znači apriori podržavati. Iako ga podržava…

Haris Zahiragić, 3.10.2023.

Tačno je da je DF u svom saopštenju isključio mogućnost predizbornog ili postizbornog koaliranja sa strankama “trojke”, no pažljivo smo pročitali saopštenje i utvrdili da nije tačno da su samo DF-ovi vijećnici podržali Čengića. Sporazum o podršci kandidaturi Irfanu Čengiću potpisan je u Sekretarijatu Demokratske fronte, a ne u opštinskoj organizaciji stranke.

Gostovanje Harisa Zahiragića obilježile su insinuacije i iznošenja, po vlastitom priznanju, neprovjerenih informacija za koje će dokazi biti dostupni nekad kasnije. Zabilježili smo i neistinu kada je riječ o Irfanu Čengiću.

Kad je riječ o predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću, on je hvaljen, veličan te su njegovoj zasluzi pripsane stvari poput omjera broja Bošnjaka u BiH. Sve je to u skladu s narativom koji nije nov i koji glasi da je nakon izbora oteta volja bošnjačkog naroda.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!