Vijeće sigurnosti UN-a nije nadležno za ostavku visokog predstavnika, a Schmidtove odluke nisu bile ograničene samo na Federaciju BiH.
Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda federalnog Parlamenta Haris Zahiragić izjavio je prilikom gostovanja na Euronewsu 29. juna 2026. da je Christian Schmidt podnio ostavku Vijeću sigurnosti.
Christian Schmidt ne ostaje. On je podnio ostavku u Vijeću sigurnosti.
Haris Zahiragić, 29.6.2026.
Kao što je Istinomjer više puta pisao (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7), Vijeće sigurnosti UN-a ne igra ulogu u procesu imenovanja pa samim tim ni razrješenja visokog predstavnika u BiH. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je u junu 2023. godine, u odgovoru na dopis članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, potvrdio da UN nema nikakve veze s izborom visokog predstavnika, već da je za to pitanje nadležno isključivo Vijeće za implementaciju mira.
Tako je i Christian Schmidt 10. maja 2026. godine ostavku podnio Vijeću za implementaciju mira, a svoj redovan izvještaj Vijeću sigurnosti podnio je tri dana kasnije, 13. maja.
Zahiragić je također aludirao na to da je Schmidt djelovao samo na području Federacije BiH.
Christian Schmidt će, po mom mišljenju, ostati zapamćen zauvijek kao čovjek koji je suspendovao Ustav i suspendovao političku volju mog naroda i kao takav mislim da je tada trebao otići. Želim vjerovati da će novi visoki predstavnik imati nešto bolje stavove i da neće biti više visoki predstavnik samo za Sarajevo i Federaciju, nego za cijelu BiH.
Haris Zahiragić, 29.6.2026.
Schmidt je 2. oktobra 2022. godine, neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta na tadašnjim općim izborima, izmijenio Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i tako promijenio način izbora i rada Doma naroda federalnog Parlamenta, koji se ne bira direktno, već iz kantonalnih skupština. Kao razlog za ove izmjene naveo je stalne blokade u prilikom izbora federalne Vlade, koja se od 2018. do 2022. godine nalazila u tehničkom mandatu.
Međutim, budući da Vlada FBiH nije bila imenovana ni nakon ovih izmjena, jer je za imenovanje nedostajao potpis potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda Refika Lende, Schmidt je 27. aprila 2023. godine odlukom deblokirao imenovanje Vlade i donio nove amandmane na entitetski ustav kako bi ubuduće spriječio ovu vrstu blokade.
Međutim, deblokada imenovanja federalne Vlade i izmjene Ustava ovog entiteta nisu bile jedine Schmidtove odluke, kako je na to aludirao Zahiragić, a ovaj je visoki predstavnik djelovao i na ostatku teritorije BiH. Schmidt je tako izmijenio Krivični zakon BiH i krivične zakone oba entiteta (1, 2), uvrstivši zabranu negiranja genocida i drugih zločina, spriječio stupanje na snagu dva zakona i zaključka Narodne skupštine Republike Srpske (1, 2, 3), izmijenio Izborni zakon BiH i Zakon o financiranju institucija BiH u cilju uvođenja novih izbornih tehnologija te ukinuo budžetsko financiranje SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.
Zbog činjenice da Christian Schmidt nije podnio ostavku Vijeću sigurnosti te da su se njegove odluke odnosile na cijelu Bosnu i Hercegovinu, tvrdnje Harisa Zahiragića ocjenjujemo kao neistinite.
(Istinomjer.ba)