Neistina

Vlast i opozicija RS ujedinjeni oko neistine da državna imovina pripada tom entitetu

Nakon što su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović te predsjednici stranaka SDA, SDP BiH, NiP, Naša stranka, NES i SBiH Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić 19.4.2023. godine potpisali Zajedničku izjavu o državnoj imovini BiH, uslijedilo je niz neistinitih izjava najviših zvaničnika/ca koji/e dolaze iz Republike Srpske, u kojima se tvrdilo da državna imovina pripada tom entitetu.

U navedenom dokumentu, pored ostalog, polazi se od, kako je rečeno, konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH po pitanju državne imovine BiH te se pozivaju svi politički akteri u BiH da prekinu s destruktivnim politikama i dosljedno poštuju Dejtonski mirovni sporazum, Ustav Bosne i Hercegovine, konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i potpisane međunarodne sporazume.

Odlukama Ustavnog suda BiH zauzeti su konačni i obavezujući pravni stavovi: država Bosna i Hercegovina je nasljednik državne imovine (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine te imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji…

Zajednička izjava o državnoj imovini BiH, 16.4.2023.

Na tvrdnje iz Zajedničke izjave o državnoj imovini BiH, između ostalih, reagovali su najviši zvaničnici institucija Republike Srpske: premijer Vlade RS Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, predsjednik tog entiteta Milorad Dodik, ali i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Pored njih, tvrdnje da državna imovina pripada entitetima, u periodu nakon objave Zajedničke izjave o državnoj imovini BiH, iznijeli su i čelnici najvećih opozicionih stranka u RS – SDS-a i PDP-a – Milan Miličević i Branislav Borenović.

“Imovina Republike Srpske ostaje imovina Srpske”, reagovao je premijer Višković te ustvrdio:

U Ustavu jasno i glasno stoji da je imovina vlasništvo entiteta. Prema tome, bila je vlasništvo svih ovih 30 godina, biće i narednih 300 godina bez obzira na njihove izjave. Kako naš narod kaže “žali Bože papira”.

Radovan Višković, 19.4.2023.

Predsjednik najvećeg zakonodavnog tijela RS Nenad Stevandić rekao je da su u Republici Srpskoj “otvorena vrata za razgovore sa bošnjačkim političkim predstavnicima, ali su im vrata za otimanje srpske imovine trajno zatvorena”.

Posljednji je čas da prestanemo jedni drugima stavljati klipove pod točkove. Srpska drugima ništa ne otima i ne osporava imovinu i do njih je da li ćemo živjeti zajedno i uvažavati se ili ne.

Nenad Stevandić, 19.4.2023.

Predsjednik RS Milorad Dodik Zajedničku izjavu o državnoj imovini BiH nazvao je “političkim ultimatumom Republici Srpskoj i međunarodnoj zajednici” te, pored neistine da je BiH sastavljena od dva entiteta i da je državnost na entitetima, također ustvrdio da BiH nema imovinu:

BiH ima samo granicu, nema imovinu na teritoriji. Po Ustavu, BiH je sastavljena od dva entiteta, a državnost je na entitetima. Ono što isključivo nije dato BiH pripada entitetima. Mi ćemo se toga držati i u narednom periodu dogovarati naše akcije.

Milorad Dodik, 23.4.2023.

Da BiH ima svoju imovinu, negirala je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, izjavivši da “postojanje državne imovine BiH nije predviđeno ni Ustavom, ni Dejtonskim sporazumom”. Navodeći da odluka Ustavnog suda BiH, na koju se pozivaju potpisnici Zajedničke izjave iz Sarajeva o državnoj imovini, nije nikakav ustavni osnov, već “dokaz da je u BiH sasvim moguće da najviši pravni i politički akt najflagrantnije urušavaju oni koji su dužni da ga štite“, Cvijanović je dodala:

Ono što je zapravo antidejtonsko i što više od dve decenije destabilizuje BiH nisu politika Milorada Dodika i Republike Srpske, već patetični pokušaji bošnjačkih lidera da nasiljem i galamom prigrabe nešto što Ustavom i Dejtonskim sporazumom ne pripada BiH.

Željka Cvijanović, 19.4.2023.

U periodu nakon objave Zajedničke izjave o državnoj imovini BiH, pored najviših zvaničnika/ca koji/e dolaze iz RS, da BiH ima svoju imovinu, negirali su lideri opozicionih partija iz tog entiteta.

Tako je vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Milan Miličević ustvrdio da javno dobro nikako ne može biti poistovjećeno s državnom imovinom niti da Ustavni sud BiH može biti u supremaciji nad zakonodavnom vlašću i određivati ko će i kakve zakone donositi.

Očuvanje dejtonske strukture BiH, kao i ingerencija Republike Srpske, crvena je linija ispod koje niko u Republici Srpskoj ne smije ići niti pokleknuti pred atacima razgradnje dejtonskih nadležnosti, bez obzira od koga oni dolazili. Ako prihvatimo politički princip da su javna dobra državna imovina, sutra će na nivo BiH prenijeti i Šume Republike Srpske i Vode Republike Srpske i Pošte Republike Srpske.

Milan Miličević, 19.4.2023.

Dan kasnije, i prvi čovjek opozicionog PDP-a Branislav Borenović, izjavivši da je pitanje imovine velika i ozbiljna tema o kojoj treba zauzimati snažne i odgovorne stavove, potvrdio je svoj stav u skladu s kojim je, kako rekao, nesporno i neupitno da je državna imovina pitanje RS i da vlasništvo nad njom ne može biti osporeno od bilo koga.

Za nas je imovina pitanje RS i to je neupitno. Jedino mjesto za utvrđivanje i potvrđivanje stavova o ovom pitanju je Narodna skupština RS, jer parlament predstavlja volju naroda RS. Pozivamo da mjesto utvrđivanja stava o pitanju imovine bude isključivo Narodna skupština i da predsjednik NSRS bude osoba koja će sazvati sastanak i omogućiti da parlament utvrdi adekvatan dokument koji će potvrditi ono za šta se svi, vjerujem, zalažemo, a to je da pitanje imovine RS ne može biti osporeno od bilo koga.

Branislav Borenović, 20.4.2023.

Slične tvrdnje u Republici Srpskoj, a koje je Istinomjer ocijenio neistinitim, pored ostalih, iznosili su i počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, kao i nekadašnji potpredsjednik NSRS i aktuelni ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Denis Šulić.

Odluka Ustavnog suda BiH U-1/11 iz jula 2012. godine, ali ne samo ona, pobija navedene tvrdnje zvaničnika/ca koji/e dolaze iz RS da državna imovina nije vlasništvo BiH. Podsjećamo, Ustavni sud BiH je, ispitujući da li je Republika Srpska imala ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja, u tački 62. prethodno obrazložio šta se podrazumijeva pod pojmom “državna imovina”.

Državna imovina, iako je to oblik vlasništva koji je po svojoj strukturi sličan građanskopravnom privatnom vlasništvu, predstavlja poseban pravni koncept, te, iz toga razloga, uživa poseban status. Državna imovina je karakteristična po javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korištenja te imovine, kao i njezinoga titulara. Ona obuhvaća, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti ‘javno dobro’ . Ono, po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Kao takvo, ‘javno dobro’ može biti izuzeto iz pravnog prometa zbog svoga značaja, jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno.

Ustavni sud BiH, U-1/11, tačka 62.

U nastavku Odluke, u tački 77, Sud je naglasio da je predmet regulisanja u tom predmetu bila “nepokretna imovina koja je pripala Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije” i “nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH”.

Iz navedenog je jasno da je Ustavni sud BiH mišljenja da je imovina o kojoj je riječ vlasništvo BiH, odnosno da je njoj “pripala” te je, pored toga, u obrazloženju dodatno pojašnjeno šta se sve podrazumijeva pod pojmom državne imovine.

Ustavni sud ponavlja kako državna imovina ima poseban status. Ona obuhvaća, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti. S druge strane, ‘državna imovina’ može obuhvatiti javno dobro, koje po svojoj prirodi prioritetno služi svim ljudima u državi (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta života, zaštita drugih prirodnih resursa, kao što su šume, nužna državna infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini itd.). Takva imovina predstavlja odraz državnosti, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Također, ne može se zanemariti interes Bosne i Hercegovine da zadrži ‘javno dobro’, kao dio ‘državne imovine’ koje služi svim građanima Bosne i Hercegovine, koje nije nužno da bi se djelotvorno izvršavala specifična nadležnost određenog administrativno-teritorijalnog nivoa u državi. Osim toga, ova imovina može služiti i kao ‘drugi način finansiranja troškova potrebnih za izvršavanje nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine’ u smislu člana IV/4.b) u vezi s članom VIII/3. Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH, U-1/11, tačka 82.

I u septembru 2021. godine najviša sudska instanca u BiH je u predmetu broj U 4/21, rješavajući zahtjev sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske, naložila da se niz članova Zakona o šumama Republike Srpske u roku šest mjeseci uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine, još jednom potvrdivši da je pitanje državne imovine isključivo u nadležnosti države BiH.

Ustavni sud zaključuje da osporene odredbe Zakona o šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na utvrđivanje svojinskog statusa državne imovine, kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa trebaju regulirati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države BiH.

Ustavni sud BiH, U 4/21

Na sjednici održanoj 22.9.2022. godine Ustavni sud BiH usvojio je zahtjev šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, jer je to, u skladu s članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine.

U skladu sa članom 61. stav (2) Ustava Bosne i Hercegovine, stavlja se van pravne snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ustavni sud BiH, U-10/22

Na kraju, i OHR, odnosno kancelarija visokog predstavnika u BiH kao vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma, potvrdio je stavove i odluke Ustavnog suda BiH kada je riječ o tome šta se pod državnom imovinom podrazumijeva i ko je njen vlasnik.

Tako se u Odluci kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, objavljenoj 12.4.2022. godine, na stranici OHR-a u članu 1. navodi da se u Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine član 1. stav (2) mijenja i glasi:

U smislu ovog Zakona, pod državnom imovinom podrazumijeva se:

– nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovi međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. lipnja 2001. god. potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija;

– nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. prosinca 1991. godine;

– poljoprivredno zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavlja državnu imovinu u svojoj odluci u predmetu br. U-8/19;

– rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21.

OHR, 12.4.2022.

S obzirom na odluke Ustavnog suda BiH, kao i stav i odluke OHR-a, tvrdnje zvaničnika/ca koji/e dolaze iz Republike Srpske, Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Milorada Dodika, Željke Cvijanović, te opozicionih lidera iz tog entiteta, Milana Miličevića i Branislava Borenovića, da država BiH nema svoju imovinu, odnosno da državna imovina pripada entitetu Republika Srpska, Istinomjer ocjenjuje neistinitim.

(Istinomjer.ba)

 

j

Pitajte Istinomjer!