Neistina

U Dejtonskom mirovnom sporazumu ne navodi se da imovina pripada entitetima

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković (PDP), u posljednjem medijskom istupu na N1 televiziji 20.4.2022. godine, govorio je o aktualnoj političkoj situaciji i aktualnim projektima na lokalnom nivou. Tom prilikom, komentirajući Odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini, iznio je neistinitu tvrdnju u vezi sa državnom imovinom.

Fotografija: N1

U kontekstu uputstva vladajućih stranaka u RS svim organima da provode Zakon o nepokretnoj imovini, iako ga je visoki predstavnik stavio van snage, Stanivuković je ustvrdio da bi, ukoliko dođe do kažnjavanja zbog eventualnog nepoštovanja Odluke visokog predstavnika, trebali odgovarati predstavnici institucija, a ne službenici i zaposleni. Između ostalog, ustvrdio je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom definisano da “imovina pripada entitetima”.

I dalje naglašavam svoj stav da je imovina po članu 8 Aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma definisana da pripada entitetima. Dakle, imovina neupitno pripada Republici Srpskoj. I rijeke, i šume, i vazduh i sve je vlasništvo i raspolaganje Republike Srpske, institucija Republike Srpske i građana Republike Srpske. To je jasan stav, on će uvijek biti isti.

Draško Stanivuković, 20.4.2022.

Iako Stanivuković nije precizirao na koji aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma misli, potrebno je naglasiti da se ni u jednom dijelu Dejtonskog mirovnog sporazuma ne navodi da državna imovina pripada entitetima.

Podsjećamo, Istinomjer je nedavno sličnu tvrdnju potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Denisa Šulića ocijenio neistinitom.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio je 12.4.2022. godine Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti. U članu 1. Naloga navodi se da se primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Zakonu.

I pored činjenica da se nigdje u Dejtonskom mirovnom sporazumu ne spominje da imovina pripada Republici Srpskoj, tvrdnju gradonačelnika Banjaluke demantiraju i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Tako se u Odluci Ustavnog suda BiH o ocjeni ustavnosti Zakona o šumama Republike Srpske, između ostalog, navodi da “osporene odredbe Zakona o šumama nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na utvrđivanje svojinskog statusa državne imovine, kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa, trebaju regulirati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države BiH”.

Ustavni sud je u meritumu Odluke podsjetio i na Odluku U 1/11 iz 2012. godine, u kojoj je Sud ispitao da li je Republika Srpska imala ustavnu nadležnost da donese Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske i pod zabranom je raspolaganja. U ovoj odluci Suda obrazloženo je šta se podrazumijeva pod pojmom “državna imovina”:

Državna imovina, iako je to oblik svojine koji je po svojoj strukturi sličan građanskopravnoj privatnoj svojini, predstavlja poseban pravni koncept, te, iz tog razloga, uživa poseban status. Državna imovina je karakteristična po javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korištenja te imovine, kao i njezinog titulara. Ona obuhvata, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti ‘javno dobro’ (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura itd.). Ono, po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Kao takvo, ‘javno dobro’ može biti izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium) zbog svog značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno.

Ustavni sud BiH

U Odluci Ustavnog suda navodi se i da pitanje državne imovine nije riješeno još od stupanja na snagu Ustava BiH (14.12.1995) te da postoji “postoji istinska nužnost, a i pozitivna obaveza da BiH to pitanje riješi što je prije moguće”.

Budući da se ni na jednom mjestu u Dejtonskom mirovnom sporazumu ne navodi da nepokretna imovina pripada Republici Srpskoj te uzimajući u obzir i odluke Ustavnog suda BiH, Istinomjer tvrdnju Draška Stanivukovića ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!