Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Denis Šulić komentarisao je najnoviji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini koji bi, u skladu sa navodima iz medija, od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta najvišim tijelima Ujedinjenih nacija (UN) trebao biti predstavljen 11.5.2022. godine.
Izjavivši da je Schmidt obmanuo javnost jer je izvještaj poslao generalnom sekretaru UN-a, te da se i dalje lažno predstavlja kao visoki predstavnik, Šulić je, pored ostalog, ustvrdio i da Savjet bezbjednosti UN-a “smatra da Schmidt nije legalno i legitimno izabran za visokog predstavnika”.
To što je poslao Schmidt, poslao je generalnom sekretaru UN, a ne Savjetu bezbjednosti. To je velika razlika, jer Savjet bezbjednosti, kao i institucije Srpske, smatra da Šmit nije legalno i legitimno izabran za visokog predstavnika.
Denis Šulić, 6.5.2022.
Nakon što je 27.5.2021. godine Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC SB) saopštio da je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko podnio ostavku na tu funkciju, istoga dana, putem saopštenja objavljenog na zvaničnoj web stranici Ureda visokog predstavnika (OHR), javnost je obaviještena da su ambasadori zemalja članica PIC SB, s izuzetkom Ruske Federacije, službeno imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Upravni odbor raduje se suradnji s gospodinom Schmidtom, nakon što prvoga kolovoza 2021. preuzme dužnost visokoga predstavnika, kada će ostavka gospodina Inzka stupiti na snagu. Upravni odbor PIC-a zahvaljuje Njemačkoj na inicijativi i uvjeren je da će gospodin Schmidt ubrzati ispunjenje uvjeta i ciljeva iz programa 5+2 i pridonijeti stabilnosti u BiH, tako što će osigurati dosljednu provedbu civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir. Odluka Upravnog odbora PIC-a dodatno naglašava opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH. OHR će sada obavijestiti generalnog tajnika Ujedinjenih naroda o odluci Upravnog odbora PIC-a.
Saopćenje, PIC SB, 27.5.2021.
U periodu koji je uslijedio, na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN-a, u nekoliko navrata tema je bila imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH, ali, suprotno Šulićevoj tvrdnji, ovo tijelo UN-a nikada nije usvojilo bilo kakvu odluku ili stav da Christian Schmidt “nije legalno i legitimno izabran za visokog predstavnika”.
Prvu sjednicu nakon Schmidtovog imenovanja, na tu temu, Savjet bezbjednosti UN-a održao je 29.6.2021. godine. Tom prilikom je predstavnik Rusije Vassily Nebenzia potvrdio da je Rusija, kao član Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, “kategorički odbila ovo imenovanje”. Sa druge strane, američki predstavnik u UN-u Richard Mills tada je istakao da je imenovanje novog visokog predstavnika u BiH “gotova stvar“, te da je sasvim dovoljno da saglasnost za imenovanje novog visokog predstavnika da PIC, a njegov stav podržali ostali predstavnici zapadnih država. Rasprava je završena bez usvojenog zaključka, a već polovinom jula iste godine, Rusija i Kina predložile su na usvajanje Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju u skladu sa kojom bi se visokom predstavniku u BiH oduzele bonske ovlasti. Pored toga, rezolucija je predviđala i ograničenje mandata Christiana Schmidta do 31.7.2022, nakon čega bi Ured OHR-a u BiH bio zatvoren. Ovu rezluciju je 22.7.2021. godine Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo, kojom prilikom su “za” predloženi dokument glasale Rusija i Kina, dok je ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti bilo “suzdržano”.
Vijeće sigurnosti UN-a je, kao i krajem svake godine od kada je 2004. godine donesena odluka o pokretanju vojne misije Althea u BiH, i 3.11.2021. godine odlučivalo o njenom produžetku, te je tom prilikom jednoglasno usvojilo Rezoluciju 2604 (2021), kojom se misiji Althea produžava mandat u BiH na još godinu dana.
Na današnjem sastanku, Vijeće sigurnosti je, usljed pojačanih političkih napetosti u Bosni i Hercegovini, produžilo mandat stabilizacijskih snaga predvođenih Evropskom unijom u toj balkanskoj zemlji na još godinu dana, dok su članovi razmatrali napredak u provedbi 26-godišnjeg Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jednoglasno usvojivši rezoluciju 2604 (2021) (koja će se izdati kao dokument S/RES/2604(2021)) prema poglavlju VII Povelje Ujedinjenih nacija, Vijeće od 15 članova ovlastilo je države članice koje djeluju putem ili u saradnji s Evropskom unijom da uspostavi multinacionalne stabilizacijske snage, ili EUFOR-Althea, na još 12 mjeseci. EUFOR-Althea ima zadatak pomoći u provedbi vojnih aspekata Mirovnog sporazuma, koji je parafiran u Daytonu, Ohio, u Sjedinjenim Državama, a potpisan u Parizu 1995. godine. Također u tekstu, Vijeće je obnovilo svoje ovlaštenje da zadrži sjedišta Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u zemlji na 12 mjeseci.
Vijeće sigurnosti UN, 3.11.2021.
Na kraju, podsjećamo i da je Istinomjer ranije, u okviru niza ocjena i analiza, potvrdio da je bonskim ovlaštenjima visokom predstavniku omogućeno da nameće zakone, te se osvrtao i na primjer imenovanja Christiana Schwarza Schillinga za visokog predstavnika, za čije imenovanje također nije tražena saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, a koje nakon toga nisu osporavali kako Rusija i Kina, tako ni domaći zvaničnici u BiH.
S obzirom na činjenicu da Vijeće sigurnosti UN nikada nije zauzelo stav ni donijelo odluku da Christian Schmidt “nije legalno i legitimno izabran za visokog predstavnika”, Istinomjer tvrdnju Denisa Šulića u vezi s tim ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)