Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH) Nikola Lovrinović i Adil Osmanović bili su gosti emisije “Plenum” na Federalnoj televiziji, gdje su govorili o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te su se dotakli i teme tzv. predstavnika konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Na konstataciju zastupnika Osmanovića da je njemu i stranci iz koje dolazi (SDA) prihvatljivo da se jedan član Predsjedništva BiH bira sa područja Republike Srpske i dva sa područja FBiH, jer se na taj način “rješava pitanje ostalih, konstitutivnih naroda, jednakosti svakog građana u BiH”, Lovrinović je istakao da će na taj način Hrvati biti izbačeni iz Predsjedništva te ustvrdio da je prijedlog da to “budu predstavnici (naroda), što Ustav i kaže”.
Lovrinović: Mi predlažemo da budu predstavnici, što Ustav i kaže. Ako su predstavnici, naš predstavnik može biti i Dervo Sejdić ako ga mi izaberemo. Dakle, mi predlažemo da budu predstavnici, to je u Ustavu i napisano. Dakle, ne piše da mora biti Hrvat, ili Srbin, ili Bošnjak. Piše da budu predstavnici, dakle, legitimno izabrani. (…)
Osmanović: U kojem Ustavu?
Lovrinović: U Ustavu BiH.
Osmanović: U Ustavu BiH stoji ovako, član pet: Predsjedništvo će brojati tri člana – jedan Bošnjak i jedan Hrvat sa prostora FBiH i jedan Srbin sa prostora RS. To je u Ustavu BiH.
Lovrinović: Predstavnik.
Osmanović: Nema u Ustavu, nema, nema.
Lovrinović: Ko će izabrati Hrvata? Zašto tri, zašto nije samo jedan? (…) Znači, podrazumijevalo se ko je pregovarao u Daytonu da predstavlja tamo Hrvate, Bošnjake i Srbe i sad u ovom slučaju nema ko predstavljati ostale.
Osmanović: Je li vi mislite ako stoji da se jedan član Predsjedništva bira iz RS, da će to uvijek biti Srbin? Neće.
Lovrinović: Biće predstavnik srpskog naroda.
Osmanović: Neće, biće član Predsjedništva BiH iz entiteta RS.
Lovrinović: (…) Ovo je država tri konstitutivna naroda i ostalih i Predsjedništvo se sastoji zato da bi predstavljalo tri konstitutivna naroda.
Emisija “Plenum”, 17.1.2022.
Tvrdnje da su Ustavom BiH predviđeni tzv. predstavnici konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini često se mogu čuti u javnosti, o čemu je i Istinomjer pisao u nekoliko navrata.
No, suprotno tvrdnji Nikole Lovrinovića, članovi Predsjedništva BiH, iako dolaze iz reda konstitutivnih naroda, Ustavom BiH nisu određeni kao “predstavnici” konstitutivnih naroda.
Uvidom u Ustav Bosne i Hercegovine i njegov član IV, koji se odnosi na Predsjedništvo BiH, jasno je da se ova institucija “sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske”.
Osim što se u Ustavu Bosne i Hercegovine ne spominje termin “predstavnici naroda”, u prilog tome da članovi Predsjedništva BiH, iako dolaze iz tri konstitutivna naroda, ne predstavljaju narod iz kojeg dolaze, već “sve narode i građane”, ide i svečana zakletva koju za vrijeme konstitutivne sjednice izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva BiH.
Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži termin “predstavnici naroda”, već isključivo “iz reda naroda”, ističe i profesor Ustavnog prava i bivši sudija Ustavnog suda BiH Kasim Trnka.
U Dejton nije slučajno unesena odredba da građani biraju tri člana Predsjedništva BiH od kojih je jedan bošnjačke, jedan srpske, a jedan hrvatske nacionalnosti. Niko nije rekao predstavnici tih naroda, već „iz reda“. Tada se mislilo da to treba pokazati da kandidat koji je jedne nacionalnosti može uživati i podršku drugih naroda, da nije isključivo vezan isključivo za svoj nacionalni korpus i da bi time trebala početi reintegracija Bosne i Hercegovine.
Kasim Trnka, 3.10.2021.
Podsjećamo i na apelaciju koju je tadašnji član Predsjedništva BiH Alija Izetbegović podnio Ustavnom sudu BiH 1998. godine, a zahtjev se odnosio na ocjenu usaglašenosti Ustava FBiH s Ustavom BiH. Ustavni sud BiH utvrdio je da članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se u odluci br. U5/98 iz 2000. godine navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.
S obzirom na činjenicu da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži termin ”predstavnici” konstitutivnih naroda, Istinomjer će spomenutu tvrdnju Nikole Lovrinovića ocijeniti neistinitom.
(Istinomjer.ba)