Neistina

Ustav BiH i Poslovnik PSBiH ne sadrže odredbe o obaveznoj participaciji u radu

Obraćajući se medijima nakon što je sjednica Predstavničkog doma otkazana, zastupnik u ovom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Naše stranke Predrag Kojović obratio se medijima i dao komentar na trenutna politička dešavanja.

Foto: Fena

Ustav BiH i poslovnik Parlamentarne skupštine predviđa ovakve situacije i sadrži cijeli skup odredbi pod nazivom “obavezujuća participacija”, koja bi omogućila potpuno danas održavanje sjednice i donošenje odluka ukoliko je većina članova prisutna.

Predrag Kojović, 27. 7. 2021.

Član IV Ustava BiH sadrži odredbu koja propisuje način na koji se donose odluke, ali ne i obavezu prisustvovanja sjednicama i obavezu sudjelovanja u radu ovog zakonodavnog tijela.

Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.

Ustav BiH

Odredbe o obaveznoj participaciji ne postoje ni u sastavnim dijelovima Ustava, odnosno amandmanima i aneksima.

Poslovnik Predstavničkog doma BiH prisustvo i glasanje na sjednicama tretira kao pravo i dužnost, ne kao obavezu.

  1. “Poslanik ima prava i dužnosti utvrđene Ustavom BiH, zakonom, odlukom, Kodeksom ponašanja poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH (u daljnjem tekstu: Kodeks) i ovim poslovnikom.

  2. Poslanik ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Doma i sjednici komisija Doma čiji je član. On učestvuje u njihovom radu i angažira se na pronalaženju rješenja i donošenju odluka kojima se osigurava izvršavanje ustavnih nadležnosti institucija BiH.

Poslovnik Predstavničkog doma BiH

Kvorum je poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH definisan ovako:

1) Većina svih članova izabranih u Dom čini kvorum;

(2) Na početku sjednice, za vrijeme njenog trajanja i prije glasanja, predsjedavajući Doma utvrđuje ima li kvoruma i o tome obavještava Dom;

(3) Ako se utvrdi da nema kvoruma, predsjedavajući Doma određuje pauzu u trajanju do 60 minuta, tokom koje pokušava osigurati kvorum.“

Poslovnik Predstavničkog doma BiH

Poslovnik Predstavničkog doma BiH doživio je izmjene i dopune u oktobru 2015. godine, u decembru 2015. godine, ali i u aprilu 2020. godine. Niti jedna od izmjena ne tretira eventualno obavezujuće učešće na sjednicama Predstavničkog doma BiH.

O blokadama rada državnih institucija zbog neučešća poslanika iz RS Istinomjer se bavio u analizi Blokade institucija i prestanak blokada: Od svega ima nešto važnije”.

Ni u Ustavu BiH ni u poslovniku Predstavničkog doma BiH ne postoje, kako ih je Kojović nazvao, “odredbe o obavezujućoj participaciji u radu ovog zakonodavnog tijela”, koje se odnose na zastupnike u ovom domu.

Također, prema Ustavu BiH, odluke se donose uz najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova s teritorije svakog entiteta, te ukoliko to ne postoji, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta. Zbog svega navedenog, Istinomjer će tvrdnju Predraga Kojovića, zastupnika Naše stranke, da u Ustavu BiH i Poslovniku PSBiH postoje odredbe o obavezujućoj participaciji državnih zastupnika, ocijeniti kao neistinitu.

(Istinomjer.ba)

Dopuna, 3.8.2021.

Nakon što smo ovaj tekst objavili 30.7.2021. godine, našoj redakciji obratio se Predrag Kojović s primjedbom da smo netačno ocijenili njegovu tvrdnju da Ustav BiH i Poslovnik o radu PSBiH “sadrže cijeli skup odredbi pod nazivom obavezujuća participacija”. Njegovo obrazloženje prenosimo u cijelosti, bez intervencija.

Ukoliko u prvom izjašnjavanju prijedlog ne dobije podršku najmanje 1/3 poslanika koji dolaze sa teritorije jednog entiteta, Kolegij doma postaje ad-hoc komisija koja treba pribaviti njihovu saglasnost. Ako Kolegij u predviđenom roku to ne uspije, dom ponavlja izjašnjavanje. Tada se smatra da je odluka donosena ako je podrži većina od ukupnog broja poslanika koji su prisutni i koji glasaju, uz uslov da glasovi ”protiv” ne sadrže dvije trećine ili više poslanika izabranih iz svakog entiteta. Oni koji nisu prisutni sjednici, ne mogu se izjašnjavati, pa samim ti ne mogu ni biti „protiv“. Zbog toga se ovaj mehanizam neformalno naziva „prisilnom participacijom“ ili „prisilnim učešćem“, kako bi se oni koji bojkotuju rad doma, prisilili na kakvu-takvu participaciju. Slicne odredbe postoje i u Statutu grada Mostara prilikom izbora gradonacelnika( “prosta vecina” ) i u Domu naroda( klubovima narida u Parlamentu FBiH. Tacno je da se zakonodavnim aktima ove odredbe formalno ne nazivaju “prisilna participacija” ali se u dokumentima na osnovu kojih su predlozene/ nametnute i u ekspertskim raspravama o Ustavu tako nazivaju.

Predrag Kojović, 2.8.2021.

U nastavku e-maila, Kojović je citirao i nekoliko članova iz Poslovnika o radu Predstavničkog doma PSBiH, koji su se odnosili na način donošenja odluka u ovom domu.

Član 85.

(Donošenje odluka)

(1) Sve odluke u Domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju.

(2) Poslanici će maksimalno nastojati da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta.

(3) Ako većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastat će se kao komisija i pokušati da osiguraju saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja.

(4) Ako to ne uspije, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi ”protiv” ne smiju sadržavati dvije trećine ili više poslanika izabranih iz svakog entiteta.

(…)

HRONOLOGIJA ODLUČIVANJA PREDSTAVNIČKOG DOMA KADA VEĆINA NE SADRŽI JEDNU TREĆINU GLASOVA S TERITORIJE SVAKOG ENTITETA

1. Kvorum za odlučivanje ovog doma utvrđuje se na početku sjednice, za vrijeme njenog trajanja i prije svakog pojedinačnog glasanja. Ukoliko je u tim trenucima prisutna većina izabranih zastupnika i zastupnica (minimalno 22), predsjedavajući utvrđuje da kvorum postoji i o tome obavještava dom. Kada se prije izjašnjavanja o prijedlogu iz određene tačke dnevnog reda utvrdi da sjednica ima kvorum, pristupa se glasanju;

2. Da bi određeni prijedlog dobio podršku Predstavničkog doma, za isti treba da glasa većina zastupnika i zastupnica koji su prisutni i koji glasaju;

3. Prilikom odlučivanja treba uložiti maksimum napora da većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta. Maksimum napora, odnosno „maksimalno nastojanje“ se ne može egzaktno mjeriti i ustanoviti. Međutim, ovime se predlagaču daje na znanje da su za jednostavnije usvajanje negovog/njenog prijedloga potrebni kako opća, tako i posebna većina glasova „za“;

4. Ukoliko prilikom glasanja ovu posebnu većinu nije moguće ostvariti, Poslovnik obavezuje predsjedavajućeg Doma i njegove zamjenike da, radeći kao komisija, u roku od tri dana postigne saglasnost, tj. kolokvijalno rečeno pokušaju nagovoriti najmanje jednu trećinu poslanika s teritorije entiteta da podrže prijedlog;

5. Ukoliko gore navedena ad-hoc komisija u predviđenom roku uspije pribaviti saglasnost za predmetni prijedlog, isti se smatra usvojenim;

6. Ukoliko gore navedena ad-hoc komisija u predviđenom roku ne uspije pribaviti saglasnost za predmetni prijedlog odluku donosi većina od ukupnog broja poslanika koji su prisutni i koji glasaju, uz uslov da glasovi ”protiv” ne sadrže najmanje dvije trećine poslanika izabranih iz svakog entiteta;

7. Poslanici prisutni su u sali koji se prilikom glasanja ne izjasne, smatra se da su se po predmetnim prijedlogom izjasnili “suzdržano”.

Međutim, ove odredbe u citiranim dokumentima ne nazivaju se obavezujućom participacijom, kako je to ustvrdio Kojović, niti se odnose na regulisanje prisustva poslanika, nego na način donošenja i usvajanja odluka, te ne mogu nikoga obavezati da participira u radu nekog zakonodavnog tijela. O blokadama rada državnih institucija zbog neučešća poslanika iz RS, Istinomjer je već pisao u analizi Blokade institucija i prestanak blokada: Od svega ima nešto važnije”.

S obzirom na činjenicu da je predmet ocjene Istinomjera bila Kojovićeva tvrdnja da Ustav BiH i Poslovnik o radu PSBiH “sadrže cijeli skup odredbi pod nazivom obavezujuća participacija”, te da smo to naveli i u prvobitnoj verziji teksta, ocjenu navedene tvrdnje nismo mijenjali.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!