Tokom 2022. i 2023. godine funkcioneri u državnoj vlasti koji dolaze iz Republike Srpske u nekoliko su navrata najavljivali povlačenje iz institucija, odnosno blokiranje rada institucija na državnom nivou. Istinomjer podsjeća na sve blokade i najave blokada institucija od 2017. godine do danas.
Najrecentnija je ona od 12.9.2023. godine, kada je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac okupio predstavnike iz Vijeća ministara BiH i državnih agencija koji dolaze iz Republike Srpske. U najavi sastanka, Košarac je komentarisao djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Smatram da je bespredmetno da i dalje budemo u zajedničkim institucijama ako se nastave napadi na Republiku Srpsku, njenog predsjednika i institucije, kao i sa kršenjem Ustava i Dejtona (…) Ukoliko nastavi sa provokacijama, kao zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH pozvaću srpske predstavnike da se povučemo iz rada u zajedničkim institucijama.
Staša Košarac, 11.9.2023.
Bojkot je najavljivan nakon što su u drugoj polovini aprila 2023. godine zastupnici iz RS napustili sjednicu Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine nakon zajedničke izjave o državnoj imovini, koju su potpisali Željko Komšić, Denis Bećirović, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić.
Posljednju blokadu državnih institucija, koja je trajala pola godine, zvaničnici iz RS okončali su u februaru 2022. godine.
Zbog blokade nije usvojen zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu. Prijedlog ovog zakona trebao se naći na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) 27.7.2021. godine, koja je otkazana zbog nedolaska zastupnika iz RS. Odlukom o privremenom finansiranju završena je 2021. godina i započela je 2022.
Od novembra 2017. do danas predstavnici Republike Srpske na neki su način bojkotovali institucije Bosne i Hercegovine u tri navrata. Posljednja blokada iz 2021. godine bila je odgovor na odluku Valentina Inzka da nametne dopunu Zakona u vezi sa zabranom i kažnjavanjem negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedeljko Čubrilović pozvao je tada na sastanak parlamentarne stranke koje imaju sjedište u RS. Na sastanku je usvojeno pet zaključaka, među kojima je i onaj o nepostojanju uslova za rad srpskih predstavnika u institucijama.
– Politički predstavnici iz Republike Srpske odbacuju nametnute odluke visokog predstavnika i smatraju ga neprihvatljivim i ništavnim.
– Smatramo da ne postoje uslovi za rad srpskih predstavnika u institucijama BiH – Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini i Savjetu ministara.
– Odbacuje se svako nametanje na nivou BiH i ne postoji legalni visoki predstavnik jer nije izabran u skladu sa procedurama i odbacuje se saradnju s njim.
– Na sastanku je bilo riječi i o drugim aktivnostima koje će biti u narednom periodu.
– Preko poslaničkih klubova biće upućena dva zakona vezana za ovu tematiku, a riječ je o krivičnim zakonima
NSRS, 26.7.2021.
Prije toga, institucije su blokirane nakon što je Ustavni sud BiH van snage stavio član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS u februaru 2020 godine. NSRS je na posebnoj sjednici, održanoj 17. februara 2020. godine, između ostalog, usvojio usaglašene “Zaključke lidera parlamentarnih partija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH”.
Jedan od osam zaključaka koji su usvojeni glasio je:
NSRS obavezuje predstavnike Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavnom sudu BiH i njegovog stupanja na snagu i do poništenja sporne odluke Ustavnog suda BiH vezano za poljoprivredno zemljište Republike Srpske
NSRS, 17.2.2020.
Tri dana kasnije, tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pojasnio je srž tog zaključka.
Svi poslanici će dolaziti na posao i ja ću dolaziti, ali neće biti donošene odluke.
Milorad Dodik, 20.2.2020.
Manje od mjesec kasnije, u Bosnu i Hercegovinu stigao je Covid-19 te je fokus cijelog svijeta bio usmjeren samo na jedno – zaustavljanje pandemije. Dolaskom infekcije, zaključak je otišao u zaborav.
Rad institucija bio je blokiran i 2017. godine, kada parlamentarci iz RS nisu došli na sjednicu Predstavničkog doma BiH 14. novembra 2017. godine. Uzrok za to bio je intervju koji je tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dao za Deutsche Welle. Govoreći o Kosovu, Izetbegović je rekao:
Što se mene tiče, Kosovo je dosad trebalo da bude priznato. Sad će se naljutiti naše kolege, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu.
Bakir Izetbegović (11:09), 13.11.2017.
U reakciji na ovu izjavu, predsjednici SNSD-a, DNS-a i Socijalističke partije 14. novembra 2017. godine zatražili su od predstavnika RS u institucijama BiH da napuste institucije i dođu na konsultacije u RS s parlamentarnim strankama tadašnjeg saziva NSRS.
Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja je bila zakazana 15. novembra, otkazana je zbog nedolaska predstavnika iz RS.
Poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH iz reda srpskog naroda danas nisu došli na sjednicu i šta se desilo? Da li je tamo nešto usvojeno bez Srba? Nije. Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj nije ništa drugo ni tražila nego da svi zajedno odgovorimo na agresiju iz Sarajeva i da im poručimo da nema BiH bez Srba.
Milorad Dodik, 15.11.2017.
Ipak, kada je trebalo donijeti Zakon o akcizama po hitnom postupku, predstavnici RS vratili su se u zastupničke klupe mjesec kasnije. Donošenje Zakona o akcizama pomoglo je da i ova blokada ode u zaborav.
Umjesto zaključka
Ovom prilikom bilo bi zgodno spomenuti da je 7.11.2017. godine, sedam dana prije izjave Bakira Izetbegovića koja je pokrenula blokadu, NSRS poništio Odluku o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, koju je donio 2011. godine. Podsjećamo i na referendumsko pitanje koje je, definisano odlukom iz 2011, trebalo da glasi:
Da li podržavate nametnute zakone od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH?
Odgovor na ovo pitanje, koje građanima/kama nikad nije postavljeno, na izvjestan način dali su predsjednici parlamentarnih stranaka u NSRS koje imaju sjedište u RS kroz dva zaključka usvojena 26. jula 2021. godine.
– Politički predstavnici iz Republike Srpske odbacuju nametnute odluke visokog predstavnika i smatraju ga neprihvatljivim i ništavnim.
– Odbacuje se svako nametanje na nivou BiH i ne postoji legalni visoki predstavnik jer nije izabran u skladu sa procedurama i odbacuje se saradnju s njim.
Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021. godinu trebao se naći na otkazanoj sjednici. Vijeće ministara BiH uputilo je u proceduru i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, koji također neće biti razmatran. Kolegij Predstavničkog doma PSBiH donio je odluku da odgodi 23. sjednicu Predstavničkog doma PSBiH za početak septembra. Da li će se do tada desiti nešto preče i važnije ili će se blokada nastaviti, imat ćemo priliku pratiti nakon završetka najavljenih godišnjih odmora u institucijama BiH.
(Istinomjer.ba)
Napomena: Analiza je 12.9.2023. godine dopunjena novim informacijama. Raniju vreziju analize objavljene 27.7.2021. godine možete pronaći na arhiviranom linku.