Tokom gostovanja u emisiji “Dan uživo” N1 Televizije 18.9.2023. godine, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović (NS) komentarisao je i eventualno donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH. Tom prilikom ustvrdio je da je do 2005. godine u okviru odlučivanja Ustavnog suda BiH postojalo “entitetsko glasanje”.
Govoreći u kontekstu aktivnosti i razgovora koji se vode u vezi s pitanjima stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, na pitanje voditelja može li se u tom smislu naći neki modus te šta bi njega zadovoljilo, Kojović je izjavio da je za njega neprihvatljivo insistiranje na entitetskom glasanju u okviru te zakonodavne institucije te ustvrdio da je takvo glasanje u Ustavnom sudu BiH postojalo do 2005. godine.
Ono što mene još više boli i što mi je još više neprihvatljivo jeste insistiranje na entitetskom glasanju u Ustavnom sudu, koje je, istina, postojalo do 2005. godine, kada je promijenjeno njihovim pravilima…
Predrag Kojović, 18.9.2023.
Podsjećamo da se Ustavni sud BiH, u skladu s Ustavom BiH, sastoji od devet članova, i to tri stranca – četiri iz Federacije BiH i dva suca iz Republike Srpske – pri čemu se ničim ne nalaže da oni trebaju ili moraju biti iz reda bilo kojeg konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.
b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
Kada je odlučivanje u pitanju, Ustav BiH u dijelu “Ustavni sud/Procedure” također postavlja i okvir iz kojeg je jasno da entiteti, ili bilo kakve entitetske i/ili etničke odrednice, ne igraju i ne mogu igrati ulogu prilikom glasanja.
a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum.
b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati.
Pored toga, u cilju provjere istinitosti Kojovićeve tvrdnje, Istinomjer je izvršio uvid i u publikacije pod nazivom “Bilten Ustavnog suda BiH” i “Pravila Ustavnog suda BiH”, objavljenim 1997, odnosno 2015. godine, u kojima su sadržani svi pravilnici i pravila Ustavnog suda BiH koji su bili na snazi od njegovog konstituisanja u maju 1997. godine pa do 2014. godine.
Kako se u publikaciji “Pravila Ustavnog suda BiH navodi”, u periodu od svog nastajanja do dana objavljivanja publikacije, Ustavni sud BiH izvršio je nekoliko izmjena i dopuna svojih pravila iz 2005. godine (2008. i 2009. godine) koje, kako se dodaje, obimom i sadržajno nisu bile velike.
U samom uvodu “Biltena Ustavnog suda BiH” iz 1997. godine navodi se da “većina svih članova Suda sačinjava kvorum” te da “Ustavni sud donosi odluke većinom svih članova.”
Iz sadržaja navedenih dokumenata jasno je da tokom svog rada od 1997. godine do 2015. godine, kao ni onima koja je Sud usvojio kasnije, niti u jednom od pravilnika i pravila Ustavnog suda BiH, kada je njegovo odlučivanje u pitanju, nije predviđeno bilo kakvo “entitetsko glasanje”.
Primjera radi, u Pravilniku Ustavnog suda BiH donesenom 29.7.1997. godine, u članu 6. stoji da Sud odlučuje na sjednici većinom glasova svih članova Suda, kao i u članu 35. koji se odnosi na sjednice Suda:
Odluka se donosi većinom glasova svih sudija.
Pravilnik Ustavnog suda BiH, 1997.
U skladu s istim dokumentom, i predsjednik Suda birao se tajnim glasanjem, i to većinom glasova svih sudija, te su se na isti način donosila i opća akta.
Kako je vidljivo iz Pravila Ustavnog suda BiH koja su bila na snazi do 2015. godine, način odlučivanja i funkiconisanja Ustavnog suda BiH u tom smislu nikada se nije mijenjao te ni u jednom trenutku od svog osnivanja do danas najveće sudsko tijelo u BiH nije odlučivalo na osnovu bilo kakve vrste entitetskog glasanja.
U smislu funkcionisanja Suda, jedina poveznica s entitetima nalazila se u članu 39. Pravila Ustavnog suda BiH donesenih 27.11.2014. godine.
U poglavlju “Sjednice Ustavnog suda”, u dijelu pod nazivom “Odgađanje sjednice”, navedeni član nalagao je da se “sjednice Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odgađaju, s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati”.
Dakle, osim što ovaj član nije povezan sa samim glasanjem, iz njegovog je sadržaja jasno da će se, u slučaju ponavljanja navedene situacije u kojoj nije prisutan potreban broj sudija iz svakog od entiteta, naredna sjednica održati.
Ustavni sud BiH je na vanrednoj sjednici održanoj 19.6.2023. godine donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH na osnovu koje je spomenuti član 39. izbrisan.
U Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14) briše se član 39 (Obavezno odgađanje sjednice).
Ustavni sud BiH, 19.6.2023.
Pozivajući se na sadržaj Ustava BiH te pravilnika i pravila koje je od 1997. godine donosio Ustavni sud BiH, tvrdnju Predraga Kojovića da je do 2005. godine “entitetsko glasanje” postojalo u Ustavnom sudu BiH te da je nakon toga promijenjeno njihovim pravilima Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)