Tokom gostovanja na Televiziji N1 7. februara 2023. godine gradonačelnik Zenice i predsjednik BHI-KF Fuad Kasumović iznio je neistinite tvrdnje o izbornom rezultatu ministra prometa i komunikacija BiH Edina Forte, uslovima za izmjene Ustava BiH i proceduri izbora visokog predstavnika.
Edin Forto nije dobio najviše glasova u Sarajevu
Upitan da iznese mišljenje o novom sazivu Vijeća ministara BiH, Kasumović je za ministra prometa i komunikacija Edina Fortu ustvrdio da je na proteklim izborima bio kandidat s najviše osvojenih glasova u Sarajevu:
Glavni i osnovni parametri su građani. On (Edin Forto) je u ovom gradu dobio najviše glasova. Prema tome, to vam je pokazatelj.
Fuad Kasumović, 7.2.2023.
Forto je na Općim izborima 2022. godine kao nosilac liste Naše stranke za Skupštinu Kantona Sarajevo imao 11.717 glasova. Međutim, suprotno Kasumovićevoj tvrdnji, nekoliko je kandidata/kinja osvojilo više glasova od Forte za isti nivo vlasti.
U pitanju su Benjamina Karić (SDP) sa 11.917, Haris Zahiragić (SDA) sa 12.468, Arijana Memić (NiP) sa 14.076, Sebija Izetbegović (SDA) sa 14.724 te, konačno, Semir Efendić (SBiH), koji je osvojio 21.503 glasa.
Ustav BiH može se izmijeniti i bez glasova SDA zastupnika/ca
U pogledu potencijalnih izmjena Izbornog zakona BiH, i to onih koje bi zahtijevale izmjenu Ustava BiH, Kasumović je ustvrdio da do izmjena Ustava ne može doći bez saglasnosti SDA:
Ustav se ne može promijeniti bez dvotrećinske većine. Znači, nema šanse da se išta promijeni što SDA neće glasati.
Fuad Kasumović, 7.2.2023.
Član 10. Ustava BiH opisuje proceduru izmjena i dopuna ovog pravnog akta te nalaže da “Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu”.
Dakle, u slučaju da svih 42 zastupnika/ce prisustvuje glasanju o ovom pitanju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH), za usvajanje odluke o izmjenama Ustava BiH potrebno je 28 glasova “za”. Budući da u aktuelnom sazivu PD PSBiH SDA ima devet zastupnika, jasno je da se odluka o izmjenama Ustava BiH može donijeti i bez glasova zastupnika/ca iz SDA.
Christian Schmidt je legalni visoki predstavnik
Gradonačelnik Zenice govorio je i o proceduri izbora visokog predstavnika u BiH, ustvrdivši da aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt nije legalno izabran na ovu funkciju zbog izostanka potvrde Vijeća sigurnosti UN-a:
N1: Pa legalan je i Schmidt.
Kasumović: Kako je legalan, ko ga je imenovao? Evo, ako se imenuje u Vijeću, tamo gdje se imenuje, nije imao punu podršku i u redu.
N1: Znači, vi se slažete sa Dodikom da Schmidt nije legalan?
Kasumović: Ako je nešto propisano, hajmo ispoštovati.
N1: Ali to nije jedini primjer, znate da je to drugi primjer takve prakse, gospodine Kasumović. Pogledajte Vi to malo o tim visokim predstavnicima.
Kasumović: Ne znam.
Fuad Kasumović, 7.2.2023.
Nakon što je 2020. godine imenovan novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, u javnosti su se često mogle čuti tvrdnje o njegovoj (ne)legalnosti i (ne)legitimnosti, kao i tvrdnje o proceduri njegovog imenovanja, prema kojima visokog predstavnika mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, jer, u suprotnom, on nema legitimitet.
O imenovanju prethodnog visokog predstavnika Valentina Inzka očitovalo se Vijeće sigurnosti nakon što su u martu 2009. godine ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a imenovali Inzka na dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini te je OHR obavijestio Vijeće sigurnosti UN-a o ovakvoj odluci. Nekoliko dana kasnije imenovanje je potvrdilo i ovo tijelo, i to jednoglasno, uključujući podršku Rusije.
Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Ni Carla Bildta, prvog vršioca funkcije visokog predstavnika u BiH, nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Konferencija o provedbi mira, koja je održana 1995. godine, osim što je rezultirala uspostavom PIC-a, zaključkom 18. ustvrdila je dezignaciju Bildta za visokog predstavnika “nakon konsultacija s Vladom Bosne i Hercegovine” te pozvala Vijeće sigurnosti da se složi s ovim potezom. Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je ovaj zaključak, čemu svjedoči Rezolucija 1031, usvojena 15. decembra 1995. godine. U članu 26. Rezolucije stoji da se Vijeće sigurnosti slaže s imenovanjem Carla Bildta za visokog predstavnika.
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.
Istinomjer se ovom temom bavio u više navrata – u analizi “Koliko su utemeljene tvrdnje o ‘nelegitimnosti’ izbora novog visokog predstavnika”, ali i nizu tekstova u kojima su slične izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, poslanika u NSRS Denisa Šulića, portparola SNSD-a Radovana Kovačevića i drugih ocijenjene neistinitim.
Shodno navedenom, izdvojene tvrdnje Fuada Kasumovića o izbornom rezultatu Edina Forte, uslovima za izmjene Ustava BiH i proceduri izbora visokog predstavnika Istinomjer ocjenjuje neistinitima.
(Isitnomjer.ba)