Fiskalno vijeće BiH, u ime države Bosne i Hercegovine i njenih zvaničnih institucija Pismom namjere iz 2016. godine, ali i kasnijim Dopunskim pismima, koja su upućena MMF-u obavezalo se na mnogo toga kada je u pitanju bh. ekonomija. Reforma javnog sektora, smanjenje zaposlenih u istom, te suzdržavanje od povećanja plata u javnom sektoru samo su neke od mjera na koje se BiH obavezala, a koje još uvijek nisu implementirane. Prema rezultatima monitoringa Centra za politike i upravljanje (CPU), od ukupno 39 mjera sa određenim rokovima iz originalnog Pisma namjere institucija u BiH MMF-u, do danas je implementirano njih svega 15.
Od ukupno 39 mjera sa određenim rokom iz originalnog Pisma namjere institucija u BiH MMF-u, do danas je implementirano njih svega 15 (38,5%), a pridržavalo se četiri od šest kontinuiranih mjera. Od sedam mjera koje su prvobitno bile uslov za dobijanje druge tranše kredita ispunjeno ih je pet, dok je za dvije pomjeren rok za implementaciju. Na osnovu navedenog, CPU zaključuje da aranžman sa MMF-om karakteriše usporeno provođenje preuzetih reformskih mjera i fleksibilnost MMF-a kada su u pitanju uslovi za zaključenje pregleda i dobijanje tranši.
(CPU, 18.04.2018.)
Cijeli izvještaj CPU možete pogledati OVDJE.
Aranžmanom BiH sa MMF-om dogovoren je kredit, čija isplata u 12 rata zavisi od kvartalnog napretka odnosno implementacije mjera i ispunjenja uslova postavljenih ovim aranžmanom.
Prema rezultatima monitoringa CPU-a, do kraja marta 2018. godine mnoge obaveze nisu ispunjene. Nakon više od godinu i po pregled stanja pokazuje da jedna od obaveza koja nije ispunjena, i koja je privukla pažnju Istinomjera, jeste obaveza koja se odnosi na reformu javnog sektora i “obuzdavanje plaća” u istom.
Provest ćemo reformu javnog sektora uz pomoć Svjetske banke. Te reforme će nam omogućiti da uvedemo veću fleksibilnost u radno-pravne odnose i pomoći da smanjimo broj uposlenih u javnom sektoru uz istovremeno povećanje efikasnosti. Vijeće ministara i entitetske vlade su usvojili strateške planove za obuzdavanje plaća (putem uzdržavanja od povećanja osnovice za plaće, koeficijenata i naknada) i smanjenja ukupne zaposlenosti u javnom sektoru za vrijeme programa, s početkom u 2017. godini (prethodna mjera). Entitetske vlade i Vijeće ministara BiH će uz pomoć Svjetske banke uspostaviti registre zaposlenih u javnom sektoru koji će uključivati zaposlene u kantonima, općinama, zdravstvenim ustanovama i vanbudžetskim fondovima. Ovaj registar i projektni zadatak koji je pripremila Svjetska banka će biti osnova za operacionalizaciju strateških planova za smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru. Vijeće ministara i entitetske vlade će do kraja juna/lipnja 2017. usvojiti operativne planove za smanjenje ukupne zaposlenosti u javnom sektoru na osnovu registara koji su uspostavljeni uz pomoć Svjetske banke (strukturalne odrednice).
(Pismo namjere institucija u BiH MMF-u, 30.06.2016.)
Obuzdavanje plata u javnom sektoru bio je uslov za drugu tranšu kredita i prema Dopunskom pismu namjere iz novembra 2016. godine.
(CPU, Monitoring implementacije mjera iz Programa ekonomskih reformi koje podržava MMF)
Do kraja marta 2018. godine, institucije u BiH pridržavale su se samo prve dvije od navedenih kontinuiranih mjera. Prema novom Pismu namjere iz januara 2018. godine entiteti su ispunili strukturalnu odrednicu uzdržavanja od povećanja plata u javnom sektoru, ali institucije BiH nisu. Prilagođavanja koeficijenta za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza na kvartalnoj osnovi i vršenja poravnjanja po osnovi indirektnih poreza na polugodišnjoj osnovi, institucije se ne pridržavaju jer je, prema novom Pismu namjere iz januara 2018., neto iznos duga između entiteta mali, te se alokacija nastavlja na osnovu starih koeficijenata.
(CPU, 18.04.2018.)
Dakle, bh. vlasti su se u više navrata jasno obavezale da će se suzdržati od povećanja plata u javnom sektoru, odnosno da neće biti povećanja osnovice za platu, koeficijenata plata i naknada. Međutim, ova mjera nije implementirana.
Entiteti Federacija BiH i Republika Srpska, na putu implementacije ove mjere, ispunili su tek strukturalnu odrednicu. Republika Srpska se opredjelila da u ovoj godini neće biti povećanja plata u javnom sektoru, a Vlada FBiH se jedino obavezala se da će u 2018. godini završiti dubinsku analizu državnih preduzeća BH Telecom i HT Mostar s ciljem njihovog restruktuiranja i/ili prodaje udjela.
Javna preduzeća u BiH često su sinonim za stranačka zapošljavanja i glasačku mašineriju tako da teško možemo očekivati u ovoj, izbornoj godini da će bh. vlasti u oba entiteta ozbiljnije raditi na implementaciji ove mjere.
Obećanja o reformi javnog sektora koja su bh. vlasti dali MMF-u, a tiču se smanjenja ukupne zaposlenosti u istom, te “planova za obuzdavanje plaća”, uspostavu registra zaposlenih u javnom sektoru itd. Istinomjer ocjenjuje kao neispunjena.
Ovu ocijenu pripisat ćemo Fiskalnom Vijeću BiH kojeg čine: Denis Zvizdić, Željka Cvijanović, Fadil Novalić, Vjekoslav Bevanda, Jelka Milićević i Zoran Tegeltija.
(Istinomjer.ba)