U sedmici iza nas, Istinomjer je zabilježio nekoliko neistinitih i neutemeljenih tvrdnji i jedno neispunjeno obećanje, a među ocijenjenim političkim akterima/kama našli/e su se, između ostalih, Milorad Dodik, Nikola Lovrinović, Elzina Pirić, Nermin Muzur i drugi. Također, Istinomjer se kroz analize osvrnuo i na druge aktuelne teme.
Zastupnica Elzina Pirić je na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, održanoj 29.3.2022. godine, ustvrdila da su zdravstvene ustanove loše opremljene te “da je CT i magnet u Tuzli ‘66. godište”. Kako su za Istinomjer rekli iz Klinike za radiologiju UKC-a Tuzla, najstariji trenutno instalirani CT je iz 2004. godine, dok je posljednji proizveden 2021. godine. UKC Tuzla u posjedu ima još dva CT-a proizvedena 2008. godine. Također, tvrdnju Elzine Pirić da je CT na UKC-u Tuzla proizveden 1966. godine demantira i činjenica da je prvi aparat ove vrste korišten tek početkom ‘70-ih godina prošlog stoljeća. S obzirom na navedeno, Istinomjer je tvrdnju Elzine Pirić ocijenio neistinitom.
Istinomjer je neistinitom ocijenio i tvrdnju zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH Nenada Stevandića da hitna sjednica ovog doma, koja nije održana zbog nedostatka kvoruma, nije sazvana u skladu s propisima. Podsjećamo, zakazivanje hitne sjednice Predstavničkog doma PSBiH zatražilo je pet zastupnika, a predsjedavajući ovog doma Denis Zvizdić zakazao je sjednicu za 31.3.2022. godine. Stevandić je ustvrdio da “ni sjednica, ni Kolegijum, ni dnevni red nemaju potpis trećeg člana Kolegijuma iz RS Nebojše Radmanovića”. Zakazivanje hitne sjednice definirano je članom 68. Poslovnika o radu Predstavničkog doma PSBiH, koji kaže da će predsjedavajući Doma na zahtjev “najmanje pet poslanika ili na zahtjev većine članova Kolegija Doma” sazvati sjednicu u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva.
Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Nikola Lovrinović, komentirajući dešavanja sa sjednice Doma naroda održane 24.3.2022. godine i prijedlog Denisa Bećirovića o uvrštavanju na dnevni red tačke o usvajanju zaključaka kojim se od Vijeća ministara BiH traži usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima EU o ruskoj agresiji na Ukrajinu, ustvrdio je da je Vijeće ministara to “već učinilo” donošenjem Odluke o odobravanju 300.000 KM sredstava iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za humanitarnu pomoć u Ukrajini. Podsjećamo, prijedlog Denisa Bećirovića o dopuni dnevnog reda spomenutom tačkom nije imao potrebnu većinu glasova. Bećirović je kao jedan od razloga za dopunu dnevnog reda naveo da je osam ambasadora EU ranije uputilo demarš Vijeću ministara u vezi s glasanjem o rezolucijama Evropske banke za obnovu i razvoj. U rezolucijama se govori o tome da EBRD neće provoditi nove operacije, kredite ni tehničku pomoć Rusiji te da će po mogućnosti obustaviti ili otkazati isplatu tranši u postojećim operacijama. Odluka Vijeća ministara koju je Lovrinović spomenuo ticala se samo humanitarne pomoći, a ne “usklađivanja politike s Evropskom unijom po pitanju ruske agresije na Ukrajinu”, te je Istinomjer njegovu tvrdnju ocijenio neutemeljenom.
Ocjenu neutemeljeno dobio je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Komentirajući rat u Ukrajini, Dodik je ustvrdio da će “Republika Srpska po pitanju sukoba Rusije i Ukrajine ostati neutralna” i da “Bosna i Hercegovina nije donosila nikakve odluke po pitanju Ukrajine te da samim tim ima i neutralan stav”. Članom III, stavom (1) Ustava Bosne i Hercegovine definirano je da je vanjska politika u nadležnosti institucija BiH. S druge strane, u Ustavu RS navodi se da “Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom BiH izričito prenesene na entitete”. Također, na hitnoj sjednici Generalne skupštine UN-a, održanoj 2.3.2022. godine, izglasana je rezolucija kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. Rezoluciju je podržala 141 država, među kojima Bosna i Hercegovina i Srbija. Pored toga, Bosna i Hercegovina sa Evropskom unijom ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u kojem se navodi da će BiH slijediti vanjsku politiku EU. Predsjedništvo BiH je u prethodnom sazivu usvojilo Strategiju vanjske politike BiH za period 2018-2023, kojom je definirano da BiH treba aktivno da prati “zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU”.
U minuloj sedmici, zabilježili smo i neispunjeno obećanje načelnika Općine Ilidža Nermina Muzura. Na pres-konferenciji održanoj krajem 2021. godine, Muzur je predstavio projekte i aktivnosti koje općinska administracija planira realizirati. Načelnik je tada najavio da će strategija razvoja Općine Ilidža biti usvojena do kraja marta 2022. godine. Izrada ove strategije jedno je od predizbornih obećanja načelnika Muzura. Javni poziv građanima/kama za učešće u procesu javnih konsultacija o Nacrtu strategije razvoja Općine Ilidža za period 2022 – 2027. objavljen je 24.3.2022. godine. Proces javnih konsultacija započeo je 21.3.2022. godine i traje 30 dana, te je bilo izvjesno da strategija razvoja neće biti usvojena do kraja marta.
U analizi Političke igre ispred pomoći ugroženim područjima i stanovništvu bavili smo se uskraćivanjem pomoći ugroženim područjima zbog nepostojanja konsenzusa o angažiranju helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara. Ni ove, kao ni prethodne godine, nije došlo do brze reakcije i konsenzusa Predsjedništva po ovom pitanju. Kada je riječ o prošlogodišnjim požarima, Predsjedništvo nije imalo konsenzus budući da se sjednicama nije odazivao Milorad Dodik. Tom je prilikom saopćeno da će u gašenju požara u Jablanici sudjelovati Helikopterski servis Republike Srpske. Tada je kiša, nakon nekoliko dana borbe s požarima, ugasila požare na području Hercegovine. Razlog Dodikovog odsustva bila je odluka stranaka iz RS “da ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH”. Načelnik Općine Jablanica tada je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv Dodika, jer je nanio štetu prirodnom bogatstvu BiH, ne dajući dozvolu za angažman helikoptera. U martu 2022. godine ponovo su zabilježeni požari širom Bosne i Hercegovine te je i ovog puta izostala pomoć iz zraka Oružanih snaga, budući da nije stigla saglasnost iz Kabineta Milorada Dodika. Iz Dodikovog kabineta naveli su da odobrenje nije dato jer “predsjedavajući Predsjedništva BiH nije zakazao vanrednu sjednicu na kojoj se o ovome moglo odlučivati”. Tokom prethodnih godina ovog mandata, tačnije do jula 2021. godine, postojao je konsenzus kada je riječ o gašenju požara helikopterima OSBiH. Naposljetku, Dodik je dao saglasnost za upotrebu helikoptera OSBiH, ali ova odluka stigla je u trenutku kada je kiša već ugasila požare.
U proteklom periodu, u pojedinim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj iskazali su nezadovoljstvo i zabrinutost zbog prisustva EUFOR-ovih trupa na ulicama, dok je, s druge strane, MUP Republike Srpske u gradovima širom ovog entiteta prezentirao oružje, municiju i oklopna vozila građanima/kama i najmlađoj populaciji. Istinomjer se ovom temom bavio u analizi EUFOR “uznemirava”, a prezentacija oružja MUP-a RS “zabavlja” djecu. Početkom ruske invazije na Ukrajinu, EUFOR je odlučio da aktivira dodatnih 500 rezervista koji će boraviti u Bosni i Hercegovini. U narednom periodu, pripadnici EUFOR-a patrolirali su u više gradova i lokalnih zajednica u BiH, među kojima se našla i Opština Sokolac. Povodom patroliranja EUFOR-a, iz ove opštine su saopćili da je “EUFOR izazvao zabrinutost i nemir kod građana Sokoca”. Načelnik Opštine Milovan Bjelica ovom prilikom ustvrdio je da prisustvo EUFOR-a “kod stanovnika Sokoca i Romanije unosi nemir, povećava gnjev i loše uspomene”. Nekoliko dana kasnije, iz ove opštine je saopćeno da su pripadnici Policijske stanice Sokolac organizirali Dan otvorenih vrata za djecu iz sokolačke Ustanove za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Dodali su da se ova aktivnost održava “tradicionalno” te da je cilj “da se djeci na njima prilagodljiv način pokazuju oprema i sredstva koje policijski službenici koriste u svakodnevnom radu”. I u drugim gradovima Republike Srpske zabilježene su slične aktivnosti povodom godišnjice postojanja MUP-a RS.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u jednom od svojih posljednjih medijskih istupa, još jednom je iskoristio priliku da sagovornici uputi seksistički komentar, o čemu je Istinomjer pisao u analizi Novi seksistički ispad Milorada Dodika. Dodik je, upitan za komentar o pokazivanju srednjeg prsta novinarima, novinarki N1 televizije rekao “Jel vam se svidjelo?”. Podsjećamo da ovo nije prvi put da se Istinomjer bavi uvredama koje Dodik upućuje neistomišljenicima i novinarima/kama. Tako je Dodik u maju prošle godine izjavio da je Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke, dokazani agent njemačkog BND-a, kojeg plaćaju preko njene nevladine organizacije. Dodik je u više navrata također vrijeđao novinarku Oslobođenja iz Banje Luke Gordanu Katanu. Seksističko vrijeđanje žena na osnovu fizičkog izgleda nešto je što se više puta moglo čuti u Dodikovim javnim istupima, kao i rasističke i šovinističke uvrede usmjerene na etničku i nacionalnu pripadnost, psovanje, prijetnje i kletve.
(Istinomjer.ba)