Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik komentirao je na nedavno održanoj pres-konferenciji rat koji se odvija u Ukrajini te je tom prilikom iznio neutemeljenu tvrdnju o stavu Bosne i Hercegovine po tom pitanju.
Dodik je ustvrdio da je rat potrebno okončati što prije te da će “Republika Srpska po pitanju sukoba Rusije i Ukrajine ostati neutralna”.
Ono što je važno, Republika Srpska u pogledu sukoba Rusije i Ukrajine ostaje neutralna. Kao takva, ne može da se opredijeli ni za jednu stranu.
Milorad Dodik, 25.3.2022.
U nastavku je dodao da “Bosna i Hercegovina nije donosila nikakve odluke po pitanju Ukrajine te da samim tim ima i neutralan stav”.
Ono što se moglo čuti u javnosti bilo je vezano za ranije odluke iz 2014. godine, koje ne odgovaraju ovoj situaciji, i prema tome, ne mogu da budu validne. Pošto nismo odlučivali, ne postoji nikakav stav i onda je logično da se kaže da je to neutralna pozicija i neutralan stav. Mi ćemo da nastavimo s tim, mi ne možemo dati saglasnost da se priključujemo sankcijama protiv bilo koga i ne želimo da nas tretiraju kao nekoga ko bi nekim pritiscima mogao da u tom pogledu podlegne, samo želim da kažem da se to neće desiti, barem dok mi sjedimo ovdje.
Milorad Dodik, 25.3.2022.
Članom III, stavom (1) Ustava Bosne i Hercegovine (Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine) definirano je da je vanjska politika u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
Član III
Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta
1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:
a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII.
e) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje međuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdušnog saobraćaja.
U istom članu, u stavu (2), navodi se da “entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine”.
Član 3. Ustava Republike Srpske zamijenjen je tačkom 1. Amandmana XLVI, a koji je kasnije zamijenjen tačkom 1. Amandmana LVI. U Amandmanu LVI navodi se:
1. Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom Bosne i Hercegovine izričito prenesene na njene institucije.
Podsjećamo, na hitnoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, održanoj 2.3.2022. godine, izglasana je rezolucija kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. Rezoluciju je podržala 141 država, među kojima Bosna i Hercegovina i Srbija, protiv je bilo pet država i suzdržanih 35. Rezolucijom se zahtijeva da “Ruska Federacija odmah prestane s upotrebom sile proti Ukrajine” i “odmah, potpuno i bezuslovno, povuče sve svoje vojne snage”.
Isti dan, Milorad Dodik je na sjednici Predsjedništva BiH predložio dopunu dnevnog reda s tačkom “Raspravljanje i zauzimanje stava Predsjedništva BiH u vezi situacije u Ukrajini”. Nakon što su druga dva člana Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović, glasali protiv uvrštavanja ove tačke na dnevni red, Dodik je napustio sjednicu. Tada je Džaferović istakao da Bosna i Hercegovina ima sporazum s Evropskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju, u kojem piše da će BiH slijediti vanjsku politiku Evropske unije.
Bosna i Hercegovina se pridružila izjavi Evropske unije i kazala kakva je njena politika. Ako se podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, onda se naravno osuđuje agresija. Ona se pridružuje stavovima demokratskog svijeta. (…) Neko hoće da to promijeni, a ne može. To sve skupa treba da se provodi u BiH. Tu je igra kao u šahu. Svako ko se danas u BiH bude opirao mjerama kojima smo se pridružili, on krši zakone i mjere.
Šefik Džaferović, 2.3.2022.
Džaferović je 28.3.2022, kao aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH, primio ambasadore Evropske unije i država grupe G-7. Tom prilikom, razgovarano je o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu i o stavovima i aktivnostima koje institucije Bosne i Hercegovine poduzimaju u vezi s tim. Kako se navodi u saopćenju Predsjedništva BiH, ambasadori su izrazili zahvalnost Bosni i Hercegovini za pridruživanje rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, kojom je osuđena ruska agresija protiv Ukrajine, Nacrtu rezolucije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i stavovima i mjerama Evropske unije o ovom pitanju.
Ambasadori su zatražili od Bosne i Hercegovine da nastavi s istom politikom kojom se svrstala na pravu stranu historije, te da nadležne institucije Bosne i Hercegovine provedu restriktivne mjere protiv institucija i drugih subjekata Ruske Federacije previđene aktima Evropske unije kojima se Bosna i Hercegovina pridružila.
Saopćenje Predsjedništva BiH, 29.3.2022.
Džaferović je istakao da od Vijeća ministara BiH traži da “provede svoje obaveze i implementira restriktivne mjere predviđene aktima Evropske unije, kojima se Bosna i Hercegovina zvanično pridružila”.
Također, podsjećamo da je Predsjedništvo BiH u prethodnom sazivu, na sjednici održanoj 13.3.2018. godine, usvojilo dokument Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018-2023, o čemu je i Istinomjer tom prilikom pisao. U dokumentu se navodi kako Bosna i Hercegovina treba aktivno da prati “zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije“.
S obzirom na neupitnu perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije. U tom smislu, potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima. To, dakako, podrazumijeva usku interresornu saradnju i zajedničku procjenu rizika.
Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023.
Istinomjer je u protekloj sedmici nedosljednim ocijenio stav predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragana Čovića nakon što je na posljednjoj sjednici ovog doma glasao protiv prijedloga Denisa Bećirovića da se na dnevni red uvrsti tačka kojom bi se od Vijeća ministara BiH zahtijevalo potpuno usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima Evropske unije o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu.
S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina na međunarodnoj političkoj sceni zauzela jasan stav o ruskoj agresiji na Ukrajinu, podržavajući Rezoluciju UN-a kojom se osuđuje ovaj čin agresije, Istinomjer tvrdnju Milorada Dodika da “ne postoji nikakav stav po pitanju ruske agresije na Ukrajinu” ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)