Drugim riječima, smatra Šepić, treba popraviti greške u sistemu, ojačati ga, promijeniti one koji zloupotrebljavaju poziciju iznutra, a ne dovoditi u pitanje nadležnost i ukidati instituciju.
„U priči o svakom ovom zakonu, nažalost, tendencija je da se sputava sloboda pojedinca i umanjuje pravo učešća većeg broja ljudi u procesima donošenja odluka, što je osnovni princip demokratije, u koju se svi koji obavljamo neku funkciju, posebno zakunemo. Izmjene Izbornog zakona BiH predviđaju prvenstveno zatvaranje lista i onemogućavanje ljudima da biraju lično kandidate, odnosno imenom i prezimenom svoje predstavnike“, naveo je Šepić.
Komentar:
Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH, prilikom rasprave o izmjenama Izbornog zakona BiH, poslanici SDA izrazili su snažno protivljenje uvođenju zatvorenih lista, jer, prema njihovom mišljenju, izmjenama u tom pravcu „sputava se sloboda pojedinca i umanjuje pravo učešća većeg broja ljudi u procesima donošenja odluka“. Ne bi u tome bilo ničeg neobičnog, da predsjedništvo ove stranke, početkom 2010. godine, kada je u to vrijeme u Parlamentu BiH bila aktuelna rasprava o izmjenama Izbornog zakona, nije donijelo zaključak da su zatvorene liste demokratska tekovina koja se, uz različite varijacije, primjenjuje u većini zemalja EU i demokratskog svijeta. Interesantno je kako je upravo poslanik SDA u PD PSBiH Senad Šepić, koji je nedavno izrazio protivljenje zatvorenim listama, ujedno i član Predsjedništva ove stranke koje je ranije donijelo zaključak kako su zatvorene liste „demokratičnije“.
Kao odgovor na brojne kritike od strane drugih političkih stranaka, medija i nevladinih organizacija, Predsjedništvo SDA je početkom 2010. godine u svom saopštenju navelo:
“SDA će se o pitanjima zatvaranja lista i da li mandat treba pripadati pojedincu ili stranci opredijeliti za onu praksu koja prevladava u zemljama evropske parlamentarne demokratije.”
SDA je navela i pet argumenata zbog kojih će se zalagati za takvo rješenje. Zatvorene liste, prema SDA, trebale su osigurati: zastupljenost svih konstitutivnih naroda kao i ostalih u svim parlamentima u BiH; zastupljenost žena i mladih, koji su po aktuelnim odredbama Izbornog zakona rijetko imali mogućnost biti izabrani u zastupničke klupe; ravnomjernu teritorijalnu zastupljenost u višečlanim izbornim jedinicama, kantonalnim, gradskim i općinskim skupštinama; zadovoljavajuće kvalifikacione strukture poslanika; te sprječavanje izbornih prevara dopisivanjem preferencija od strane biračkih odbora.
Inače, svoje protivljenje zatvaranju izbornih lista SDA je prvi put javno iskazala prije godinu dana nakon što su izmjene Izbornog zakona BiH dogovorene u okviru sporazuma o saradnji SDP-a i SNSD-a, a taj stav je ponovljen i na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH.
Dakle, u posljednjem mandatu politika SDA u odnosu na izmjene Izbornog zakona BiH, doživjela je potpuni zaokret, jer je ova stranka prešla od snažnog zagovarača zatvorenih lista u pobornika otvorenih lista i to sa istim argumentom za oba dijametralno suprotna stava: „poštivanje demokratije i evropskih tekovina“ pomenuto je i kao razlog za otvorene, a i kao razlog za zatvorene izborne liste!
Nejasno je kako je došlo do takvog zaokreta u politici SDA, ali je i više nego jasno da su posljednji stavovi Senada Šepića u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, potpuno nedosljedni stavovima koje je predsjedništvo SDA, u čijem radu učestvuje i sam Šepić, imalo 2010. godine.