Nakon prijedloga za pokretanje stečaja JP “Robne rezerve” Republike Srpske, premijerka ovog entiteta još neko vrijeme je uvjeravala javnost da se ovo preduzeće neće ugasiti. Krenuvši od priče da će “Robne rezerve” biti reorganizovane po ugledu na Direkciju robnih rezervi u Srbiji, nakon pokretanja stečaja Cvijanović se prebacila na poređenje sa Crnom Gorom – koja nema robne rezerve još od 2011. godine.
Mi sad radimo na tome da se preuredi status Robnih rezervi, napravi novi oblik. Već imamo veliki problem oko Robnih rezervi zbog dugovanja koja oni imaju, to već predstavlja određeni problem. Mi moramo tražiti model kako da zadržimo Robne rezerve. Mislim da će biti vrlo slično kako to funkcioniše u Srbiji, evo da vam kažem i taj dio. Ali da oni ispunjavaju svoju funkciju. Dakle, nemoguće je da ne postoje.
Željka Cvijanović, 15.04.2017.
Prijedlog za pokretanje stečaja nad Robnim rezervama RS podnio je direktor ovog preduzeća, 9. marta ove godine kod Okružnog privrednog suda u Banja Luci, uz saglasnost Vlade Republike Srpske. No, slično kao i u slučaju likvidacije “Banke Srpske”, javni istupi Željke Cvijanović i stvarni postupci njene Vlade pri gašenju de facto propalih javnih preduzeća, bili su u raskoraku. Cvijanović je, tako, nakon što je Vlada dala saglasnost na pokretanje stečaja, nastavila uvjeravati javnost da se JP “Robne rezerve” neće ugasiti, već će preći u neki drugi oblik organizacije. Za stanje u kom se našlo ovo preduzeće okrivila je dotadašnje “traganje za načinom organizacije” robnih rezervi i “određene promašaje” napravljene prilikom rečenog “traganja”.
Da se Vlada RS neće baviti reorganizacijom Robnih rezervi, bilo je jasno još iz saopštenja sa sjednice održane 31.5.2017, kada je naloženo svim organima uprave u RS “da hitno razmotre mogućnost i potrebe za prijem u radni odnos radnika zaposlenih u JP “Robne rezerve Republike Srpske” a.d. Banja Luka”. Koordinacija hitnog zapošljavanja bivših službenika Robnih rezervi povjerena je Ministarstvu trgovine i turizma RS.
Mjesec i po dana kasnije, Vlada Republike Srpske je usvojila Prijedlog zakona o interventnim nabavkama, kojim su ugašene Robne rezerve RS, a svi poslovi vezani za “interventne nabavke” podijeljeni su između Vlade, tj. resornog ministarstva, i lokalnih zajednica. Prijedlog zakona usvojen je na 20. sjednici Narodne skupštine RS, 20.07.2017, po hitnom postupku.
Dan uoči sjednice na kojoj je usvojen Zakon o interventnim nabavkama, Cvijanović je gostovala u emisiji “Telering”, gdje je rekla da gašenje “Robnih rezervi” nije povezano sa nezakonitim postupanjem koje je dovelo do enormnog zaduživanja ove institucije, već je bezmalo rezultat transformacije robnih rezervi koja se desila prije šest godina. Ovog puta, umjesto najavljenog uvođenja sistema koji postoji u Srbiji, premijerka je novi “koncept” robnih rezervi uporedila sa “konceptom” koji postoji u Crnoj Gori – koja robne rezerve nema još od 2011. godine:
Ukoliko postoji bilo šta što je vezano za kriminal i nezakonite radnje, naravno da se slažem i to je bio i stav Vlade, da takve stvari treba da budu ispitane. Ali to nema veze sa ovom situacijom sada, da se ukidaju Robne rezerve. Prosto smo došli u takvu situaciju da je to jedini ishod. Način da se premosti ta situacija jeste upravo preko ovog zakona koji smo sada usvajali u skupštini, sa jednim novim konceptom koji liči, ili je preuzet, da tako kažem, takav koncept postoji u Crnoj Gori, da vidimo na koji način ići dalje. Nećemo ostati bez funkcije robnih rezervi, ona će postojati na jedan drugačiji način, imaćemo interventne nabavke, to je nešto čemu smo pribjegavali i prije. …Lično mislim da je greška napravljena samom tom transformacijom Robnih rezervi i da je tada došlo do određenih problema, koje uopšte nismo mogli da “ispeglamo” sve ove godine. Osim toga, i taj dug i odnos koji smo imali sa Upravom za indirektno oporezivanje… Moguće je da je moglo da bude nekog drugog lijeka. Možda su se neke stvari mogle preduprijediti, ali prosto su se stvari nizale jedna za drugom koje su, evo, dovele sada do toga.
Željka Cvijanović, 19.07.2017.
Transformacija robnih rezervi na koju se osvrnula Cvijanović desila se 2011. godine, kada je usvajanjem Zakona o robnim rezervama RS ugašena Direkcija za robne rezerve kao upravna jedinica u sklopu Ministarstva trgovine i turizma, a njen pravni nasljednik je postalo novoosnovano javno preduzeće “Robne rezerve”, ustrojeno kao zatvoreno akcionarsko društvo u stoprocentnom javnom vlasništvu. Direkcija je ugašena zbog ogromnih dugovanja, a novo preduzeće nastavilo je praksu potpisivanja štetnih ugovora, neizvršavanja obaveza, nenaplaćenih potraživanja i daljnjih zaduživanja.
Izjave premijerke RS na temu “Robnih rezervi” mogle bi, međutim, navesti na zaključak da se njihovo propadanje desilo samo od sebe, zbog “pogreški pri traganju za načinom organizacije” i sličnih “neuhvatljivih” faktora, te da u njemu ni na koji način nije učestvovala Vlada na čijem se čelu nalazi. Sličan stav, mada mnogo eksplicitniji, iznio je ministar trgovine i turizma RS:
Nema ni najmanje odgovornosti ministra za takvo stanje u Robnim rezervama. Ali, evo, ja sam tu kao moralan, odgovoran čovjek uvijek na raspolaganju. Ukoliko se pokaže da je odgovornost ministra Gluhakovića, sigurno neću biti prepreka koja će reći da ne treba da podnesem ostavku.
Predrag Gluhaković, 15.04.2017.
Gluhaković je, po svoj prilici, “zaboravio” da je funkciju ministra trgovine i turizma obavljao i u mandatu 2006-2010, kada je Direkcija za robne rezerve RS bila upravna organizacija u sastavu njegovog ministarstva.
U revizorskom izvještaju za JP „Robne rezerve RS“ za 2015. godinu opisan je niz nezakonitosti i nepravilnosti u odnosu “Robnih rezervi” sa firmom “Farmland”, zbog čega je ovo preduzeće dobilo negativno mišljenje revizora o svojim finansijskim izvještajima. Poslovni odnos sa “Farmlandom”, započet upravo za vrijeme Gluhakovićevog prošlog mandata, do 2015. godine već je ozbiljno oštetio “Robne rezerve”, no Gluhakovićevo ministarstvo je te godine dalo saglasnost na produženje poslovne saradnje sa “Farmlandom” na godinu dana. Ovakvi i slični potezi doveli su do toga da su dugovi “Robnih rezervi” još prije godinu dana dostigli tempo rasta od 3,5 hiljade KM dnevno, po osnovu kamata na neplaćena dugovanja. Premijerka RS i tada je imala sličan stav kao i kada je komentarisala njihov konačni krah – desile su se “neke greške” i nečim bi se “trebalo pozabaviti”:
Nije li veliki gubitak za RS 3.500 KM dnevno? Jeste, jeste, naravno, sve je veliki gubitak. Zavisi ko treba da odgovara. Da li smo dobijali različita tumačenja iz same UIO. Ukoliko se utvrdi naravno da je to šteta i naravno da se moramo pozabaviti na način da vidimo zašto je ona prouzrokovana i šta su to proceduralne ili eventualno neke druge greške koje su napravljene da do toga dođe.
Željka Cvijanović, 20.07.2016.
Očito je da su izjave premijerke i ministra bile vrlo daleko od realnosti, a i od postupaka sopstvene Vlade. Pored toga, najavljena “reorganizacija po modelu kakav postoji u Srbiji” nije ni pokušana tokom četiri mjeseca koliko je prošlo od ove izjave Željke Cvijanović do hitnog postupka kojim su konačno ugašene “Robne rezerve”. Ovo obećanje premijerke RS stoga ocjenjujemo neispunjenim.
(istinomjer.ba)