Razlog raspada koalicije 2015. godine bio je Aluminij

Komentirajući stanje u preduzeću Aluminij d.d. Mostar predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić rekao je, između ostalog, da je Aluminij bio konkretan povod razlaza Demokratske fronte sa SDA i HDZ BiH 2015. godine, jer je Dragan Čović došao i rekao “Aluminij mora biti moj”.

Njemu se ovo prvi put desilo, da ga u zapadnom dijelu Mostara gađaju flašama, skandiraju “lopove, lopove”. Mislim da je ovo Čovića, HDZ i HNS jako pogodilo. Oni su odgovorni za ovo što se desilo. Kada se sjetim epizode što su nas napadali što izlazimo iz vlasti jer smo upozoravali da je ono što se radi sa Aluminijem protuzakonito. Mi smo se razišli 2015. sa SDA i HDZ na Aluminiju, tu je puklo sve. Aluminij je bio konkretan povod jer je Dragan Čović došao i rekao Aluminij mora biti moj. Ne može biti tvoj, to je firma”. Imate tu jednu vrstu vage SDA i HDZ-a i trećeg partnera koji uvijek dolazi iz RS. Ne vjerujem ja da je SDA nešto dužan HDZ-u, prije će biti obrnuto. Jedan od dugova jeste upravo ovo iz 2015. što se dešavalo. Da SDA nije popustila tada Čoviću, možda bi situacija sa Aluminijem bila drugačija.

Željko Komšić, 24.07.2019.

Podsjećamo, ranije je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH, Dragan Čović, izjavio kako se ne osjeća odgovornim za poslovanje Aluminija čiji su proizvodni pogoni ugašeni u noći s 9. na 10. juli ove godine, nakon što je ovom preduzeću obustavljena isporuka električne energije zbog nagomilanih dugovanja.

Ne postoji nikakva, ali apsolutno nikakva, osobna, moralna, kakva god hoćete, moja odgovornost. Nikad, ama baš nikad, nekakav Dragan nije nekoga zovnuo pa rekao može li se to i to. Uglavnom su oni Dragana zvali i pitali može li se nešto premostiti. Oni koji danas pokušavaju, koji su isisavali godišnje milijune maraka iz Aluminija, da zaštite svoju poziciju, neće moći. Sve će izaći na vidjelo. Do zadnje marke. Tko god da je, pa makar i moja najrođeniji, a Dragan nikad nikog nije zaposlio u Aluminiju u zadnjih 15-20 godina.

Dragan Čović 15.07.2019.

O tome da je Čović imao “poseban interes” za Aluminij Istinomjer je pisao 2015. godine, a Čović je tada rekao sljedeće:

Mi smo imali poseban interes za preduzeća koja danas teško funkcionišu te nećemo dozvoliti sistemsko uništavanje Aluminija, Eroneta u Mostara, Elektroprivrede HZHB. Mi još nagađamo koliki je dug Aluminija. Procjena je da je veći od 250 miliona KM, iako znate da je veći dio tog duga u dijelu EP HZHB. Čini nam se da neko strateški želi uništiti te firme i čitavo jedno područje BiH dovesti u bezizlaznu situaciju. Naravno da smo zbog toga postavili vrlo jasna pravila igre i nije to nikakav hir kako to neko želi prikazati ili borba za fotelje.

Dragan Čović, 14.05.2015.

Čović je tada rekao i “kako ne može razumjeti da unutar jednog nadzornog odbora i uprave jedne firme postoji trend u zadnje četiri godine od pozitivnog poslovanja do 250 miliona dugova i da se o tome šuti”.

Naravno da insistiram da se odmah smijeni nadzorni odbor za onaj dio gdje Federacija BiH ima učešće u vlasti.

Dragan Čović, 14.05.2015.

Podsjećamo, Demokratska fronta tvrdila je tada kako Vlada FBiH ne može viši pravni akt, odnosno zakon, usklađivati s nižim pravnim aktom, što je u ovom slučaju Uredba Vlade FBiH kojom su ovlasti za smjene i imenovanja upravnih i nadzornih odbora u javnim preduzećima 2015. godine oduzete od resornih ministarstava i prenesene na Vladu FBiH. DF je tada ustvrdio da se “takvim postupanjem pokazuje nepoštivanje pravnog sistema u Federaciji BiH”. S druge strane, ministri iz SDA i HDZ-a BiH u Vladi FBiH tvrdili su kako je sporna uredba u skladu sa zakonima i Ustavom FBiH.

Ministri SDA i HDZ-a 2015. godine izglasali su i usvojili ovu uredbu, a to je bio razlog zbog kojeg je DF izašao iz vlasti. Komšić je, obrazlažući ovaj potez, u više navrata ponovio da je “DF napravio presedan u BiH i zbog lošeg upravljanja javnim preduzećima izašao iz vlasti”.

Do sada je obično kada je neko izlazio iz vlasti bio tjeran. Mi smo sami izašli, jer jednostavno nismo uspjeli da se izborimo sa već vladajućim načinom razmišljanja i djelovanja kada je riječ o raspolaganju državnom imovinom. Da li će narod to prepoznati i to ćemo vidjeti, da li ćemo mi biti dovoljno jasni i artikulisani u ovom što pričamo mislim da hoćemo (…) Ponavljam, riječ je o političkom pitanju u kojem smo mi napravili jedan presedan u političkom životu u BiH i sami izašli iz vlasti.

Željko Komšić, 07.04.2016.

Kada je u pitanju sudbina Aluminija, nakon nastavka zasjedanja Kriznog vijeća Aluminija, održanog 25. jula ove godine na kojem su, uz članove Uprave, Nadzornoga odbora i predstavnika radnika, sudjelovali i Dragan Čović te dopredsjednica Vlade FBiH i federalna ministrica finansija Jelka Milićević te, u svojstvu promatrača, i članovi Predsjedništva i Skupštine Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminija, doneseno je nekoliko zaključaka, od kojih izdvajamo “usmena jamstva kako će svim zaposlenicima Aluminija Vlada FBiH uvezati radni staž, o čemu će Vlada donijeti odluku u najkraćemu mogućem roku”, zatim da će do kraja tekućega mjeseca biti “napravljen i usvojen Plan restrukturiranja Društva”, i “Plan zbrinjavanja zaposlenika”, a najavljeno je “postupno oživljavanje proizvodnoga procesa”.

Sistemsko propadanje Aluminija nastavljeno je i u protekle četiri godine, što je nedavno i kulminiralo, a Uredba Vlade FBiH kojom su ovlasti za smjene i imenovanja upravnih i nadzornih odbora u javnim preduzećima 2015. godine prenesene na Vladu FBiH očito nije bila dobro rješenje.

O navodnom kriminalu i odgovornim licima koji su doveli do propasti Aluminija, ako je suditi po do sada podnesenim krivičnim prijavama i najavama da će se procesuirati odgovorni, pobrinut će se nadležni pravosudni organi.

U moru međusobnih optužbi bh. političara o tome ko je kriv za propast Aluminija svakako su najdominantnije one koje se šalju na adresu Dragana Čovića, koji je 2015. godine “tražio” javno preduzeće Aluminij d.d. Mostar kako bi spriječio njegovo dalje propadanje. Sa druge strane, Čović obećava kako će “sve izaći na vidjelo”. Istinomjer će svakako pratiti i da li će Čović, kao član kriznog štaba, zajedno sa ministrima HDZ u Vladi FBiH ispuniti kako ovo, tako i ostala data obećanja nabrojana u zaključcima sa sastanka održanog 25. jula ove godine, pogotovo ona koje se odnose na “postupno oživljavanje proizvodnoga procesa” te “zbrinjavanja radnika”.

(Istinomjer.ba)

15 raseljenih i izbjeglih porodica u Bileći dobilo krov nad glavom

Početkom marta 2018. godine ozvaničen je početak realizacije projekta izgradnje stambene zgrade za 15 porodica...

Radovi na poddionici Buna-Počitelj odvijaju se “zadovoljavajućom dinamikom”

Polovinom maja 2018. godine, od strane Adnana Terzića, direktora JP Autoceste d.o.o. Mostar kao investitora, direktora Hering d.d. Široki Brijeg, Ladislava Bevande kao izvođača radova, te Denisa...



Jedinstvene “beskontaktne kartice” i “elektronski čitači” još uvijek nisu u primjeni

Vlada Kantona Sarajevo je 29. marta ove godine, na prijedlog Ministarstva saobraćaja, donijela zaključak kojim je obavezala KJKP Gras i Centrotrans - Eurolines da omoguće korisnicima prevoza...