Svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine je poznato da je javna uprava u zemlji jedna od najvećih na svijetu, i to ne samo zbog kompleksnog uređenja zemlje, već i zbog velikog broja agencija i ostalih budžetskih institucija. Ovo pitanje su u predizbornoj kampanji obilato koristile i političke partije, obećavajući reformu javne uprave ukoliko dođu na vlast, a ni Premijer Federacije BiH Fadil Novalić ga nije zaboravio spomenuti u svom ekspozeu:
Reforma javne uprave je nešto od čega se godinama bježi, no imperativno je hrabrije ući u taj proces. Na tom tragu, izvršićemo analizu svih budžetskih institucija iz perspektive racionalizacije njihove brojnosti i funkcionalnosti.
Pogledajmo šta se po ovom pitanju dešavalo od marta 2015. godine.
Na 11. sjednici Vlade FBiH, koja je održana 18. juna 2015. godine, Vladi FBiH je predstavljena Informacija o mogućem modelu organizacije federalne uprave i sa preporukama za pravce djelovanja u cilju stvaranja uslova za učinkovitije ostvarivanje propisanih nadležnosti i racionalizaciju troškova.
Nakon razmatranja ove informacije, Federalno ministarstvo pravde je zaduženo da u roku od 60 dana predloži Vladi izmjene zakona kojim će biti osigurane pretpostavke za reorganizaciju uprave. Pri tome je ovom ministarstvu naloženo da “…broj i vrstu tijela uprave i upravnih organizacija treba temeljiti isključivo prema obujmu i vrsti upravnih i stručnih poslova koji su zakonom i drugim propisima stavljeni u njihovu nadležnost. Isti i slični upravni i stručni poslovi trebaju biti obavljani u okviru jednog tijela uprave, odnosno jedne upravne organizacije i osigurano da takvi poslovi budu grupisani u okviru istog tijela uprave, odnosno iste upravne organizacije.” te da “Pozornost treba obratiti naročito na to da oblasti u kojima funkcije mogu biti osigurane osnivanjem instituta, s mogućnošću da vršenjem poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju vlastite prihode.”
Isti taj dan, Vlada FBiH je objavila prvih šest, od ukupno tridesetak, federalnih agencija koje je spojila s drugim institucijama. Tako su Agencija za državnu službu i Zavod za javnu upravu spojeni u Institut za javnu upravu, dok će Institut za poljoprivredu objediniti poslove iz nadležnosti Zavoda za zaštitu bilja, Federalnog zavoda za agropedologiju, Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo i Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar. Između ostalog, u jedinstvenu Agenciju za privatizaciju bit će spojena aktuelna Agencija za privatizaciju, Direkcija za pasivni podbilans preduzeća i banaka i Agencija za reviziju privatizacije.
Nakon toga, na sjednici održanoj 27. augusta, Vlada FBiH je donijela Odluku o osnivanju privrednog društva ”Intera” industrija, tehnologija i razvoj d.o.o. Sarajevo, koje bi se trebalo baviti primarno privlačenjem stranih investitora, što je u direktnoj koliziji sa svim što je Novalić govorio na temu reforme javne uprave. U međuvremenu, ovo društvo je preimenovano u “Interas”, budući da već postoji firma koja se zove “Intera”.
Ono što je Novalić najavio, to je i ispunio. Jasno je da je urađena analiza institucija koja za cilj ima smanjenje njihove brojnosti, te racionalizaciju troškova. Međutim, Novalićeva Vlada je po ovom pitanju povukla i poteze koji se direktno kose sa onim za što se deklarativno zalažu, a to je racionalizacija javne uprave.
(istinomjer.ba)