Odlazeća premijerka Republike Srpske i kandidatkinja za predsjednicu ovog bh. entiteta na predstojećim Općim izborima, Željka Cvijanović preuzimajući premijersku funkciju, u svom ekspozeu dala je mnoga obećanja, tvrdeći pri tom da Vlada na čijem je čelu ima velike planove za Republiku Srpsku.
Od svih datih obećanja, ponajviše, i u foto finišu svog mandata, premijerka Cvijanović ispunjavala je obećavanja koja se odnose na povećanja socijalnih davanja i plata, što po mišljenju stručne javnosti neće biti dugoročno održivo, obzirom da se budžet RS za tu svrhu puni kreditnim zaduživanjem, emisijama obveznica i sl.
Željka Cvijanović je krajem 2014. godine građanima/kama RS, između ostalog, obećala: “da neće biti otpuštanje radnika i smanjenje plata”, jer to “nije opredjeljenje Vlade RS”; da će Republika Srpska biti “jaka, stabilna, prosperitetna, sa institucionalnim kapacitetom koji će moći da odgovori na potrebe svih njenih građana”; da će Vlada RS “obezbijediti povećanje plata i penzija” i još mnogo toga.
U junu 2018. godine, kada je govorila o svojoj kandidaturi za predsjednicu RS, Cvijanovićeva je izjavila da ona sebe vidi kao nekoga ko nije davao lažna obećanja.
Namjeravam da pobijedim na izborima i da nastavim da radim sa našim građanima na isti način kako sam to radila i do sada – otvoreno, bez petljanja, bez lažnih obećanja.
Željka Cvijanović, 13.06.2018.
I krajem augusta ove godine Cvijanovićeva je, u pripremama za predizbornu kampanju, ponovila da je vladajuća koalicija izvršavala svoja obećanja, a da ako je nešto i ostalo neizvršeno, onda je to djelimično i da se išlo da se privede kraju to što je obećano građanima.
Mi smo ozbiljni ljudi i ako se politikom bavite na ozbiljan način, onda morate u svemu biti ozbiljni i kada donosite odluke i kada dajete obećanja, a posebno onda kada izvršavate obećanja.
Željka Cvijanović, 24.08.2018.
Da SNSD, partija iz koje dolazi premijerka RS, ovaj mandat završava nizom neispunjenih obećanja svjedoči Istinomjerov Izvještaj o ispunjenosti predizbornih obećanja na državnom i entitetskim nivoima u mandatu 2014-2018. Naime, SNSD je 2014. godine dao ukupno 130 obećanja, od kojih je svega 8%, odnosno njih desetak ispunjeno. Neispunjeno će ostati više od polovine datih obećanja, čak 65%, a 27% obećanja djelimično je ispunjeno za vrijeme aktuelnog mandata.
Zakonska regulativa
U toku 2015. godine u skladu sa budućim Planom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja RS 2015-2020. godine, definisaćemo i višegodišnji budžetski okvir za realizaciju mjera finansijske podrške agrarnom i ruralnom razvoju donošenjem Zakona o podsticajima u poljoprivredi, kojim se utvrđuju glavni pravci usmjeravanja sredstava podrške. U cilju podsticanja razvoja poljoprivrede i sela, fokus u pružanju podsticaja poljoprivredi i ruralnom razvoju biće na podsticanju tržišno orjentisane primarne poljoprivredne proizvodnje i preradi poljoprivrednih sirovina, da bi se osigurao pozitivan efekat i privredni rast.
Željka Cvijanović, 17.12.2014.
Iako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede RS izradilo je nacrt Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, u julu 2015. godine, on nije poslan u parlamentarnu procedure u toj godini. Zakon je tek naknadno usvojen i počeo je da se primjenjuje od 1. januara 2017. godine.
Shodno ovom zakonu i obećanjima da će se poljoprivreda razvijati u skladu sa Strateškim planom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske 2016-2020, (koji je u trenutku pisanja izbornog programa 2014. godine bio u fazi izrade, i kojeg je Vlada RS usvojila u maju 2015.), vrlo konkretno je najavljeno da će se budžetska izdvajanja za poljoprivredu povećati na 6% ukupnog entitetskog budžeta. Da se to obistinilo, budžetska izdvajanja bi porasla, kako je najavljeno, na 94.584.000 KM u 2016. godini i rasla bi sve do 114.584.000 KM u 2020. godini. Međutim, nijedna od projekcija datih u strateškom planu do sada nije ostvarena. Nominalni iznos subvencija za poljoprivredu ostao je 60.000.000 KM godišnje, dok se njegov procentualni udio u budžetu smanjio sa 3,7% u 2015. godini na 2,2% u prijedlogu budžeta za 2018. godinu.
Finansijska i poreska politika
Najavljena uspostava registra parafiskalnih davanja u 2015. godini, također nije realizovana. Vlada RS, sredinom 2016. godine, izradila je nacrt registra fiskalnih i parafiskalnih nameta, a početak primjene ovog registra najavljivan je za mart prošle godine. Međutim, to se nije desilo, jer je ovaj registar zapeo u pralamentarnoj proceduri.
U registru ćemo evidentirati sva davanja koja su regulisana zakonima i drugim propisima, a predstavljaju prihod budžeta Republike, opština i gradova, fondova i drugih korisnika javnih prihoda. Nakon uspostavljanja registra, neće biti moguće uvesti dodatne obaveze bez saglasnosti Vlade, a ujedno, radićemo i na ukidanju ili smanjenju pojedinih vrsta parafiskalnih nameta.
Kada je upitanju trošenje budžetskog novca, s pravom se može reći da je izostala i najavljena fiskalna disciplina, obzirom da su se na službena putovanja trošili milioni KM. Naime, zaključno sa 2017. godinom, resorna ministarstvima koja čine Vladu RS, te Služba predsjednika i Narodna skupština RS, ukupno su potrošili 9.257.722 KM samo na službena putovanja i smještaj, a što pokazuje neuvođenje najavljene fiskalne discipline, i što je suprotno od obećanih ušteda i kontrole opravdanosti troškova. Koliko se težilo obećanoj “transparentnosti trošenje” novca građana/ki RS najbolji je pokazatelj bilo skidanja, negativnog, revizorskog Izvještaja sa dnevnog reda 21. sjednice NSRS održane u septembru 2017. godine, a potom i smjena glavnog revizora.
Podsjećamo, prošle godine je Glavna služba za reviziju RS utvrdila u svom revizorskom izvještaju da je Vlada RS uzimala kredite u ime fondova i javnih institucija, bez njihovog znanja, kao i da je stvarni deficit u budžetu RS 175, a ne 45 miliona KM, kako je prikazano. Nakon toga je predsednik Republike Srpske i lider SNSD-a, Milorad Dodik zatražio od glavnog revizora RS, Duška Šnjegote da podnese ostavku, zapretivši da će, u suprotnom, biti smijenjen. Ovi pritisci vladajuće strukture, odnosno samog vrha SNSD, imali su efekta i, do tada Glavni revizor Republike Srpske, Duško Šnjegota podnio je ostavku, odnosno “stavio je svoj mandat na raspolaganje Narodnoj Skupštini RS”.
Jedno od rijetkih obećanja na čijem ispunjenju se radilo tokom 2015. godine jeste stimulativna poreska politika.
U okviru podrške privredi, Vlada će i u 2015. godini zadržati stimulativnu poresku politiku, tj. najniže poreske stope u domenu direktnog oporezivanja imovine i dohodaka građana i privrednih subjekata.
Željka Cvijanović, 17.12.2014.
Shodno obećanom, 2015. godine usvojen je Zakon o porezu na dohodak RS, kojim je, između ostalog povećan iznos neoporezivog toplog obroka sa 3,5 KM dnevno na 4 KM dnevno. Umanjena je i poreska osnovica na godišnji iznos uplaćene premije životnog osiguranja koje posjeduje dozvolu Agencije za osiguranje Republike Srpske do 1.200 KM. Pored toga, uvedene su određene olakšice u vezi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Kada je u pitanju dohodak od kapitala, poreski obveznici ovim zakonom su oslobođeni obaveze plaćanja poreza na dohodak od kapitala na dividende i udjele u dobiti od pravnih lica.
Nakon toga, u oktobru 2015. godine usvojen je i Zakon o porezu na nepokretnosti, kojim su također uvedene određene olakšice, definisane su poreske stope (jedinstvena stopa od 0,20% i povlaštena stopa za proizvodne nepokretnosti od 0,18%), te je predviđeno oslobađanje poreza za nepokretnosti koje poreski obveznik gradi, odnosno sagradi, a koje su u poslovnim knjigama evidentirane kao sredstvo isključivo namijenjeno daljoj prodaji.
U oktobru 2015. godine usvojen je i Zakon o porezu na dobit, a procijenjeno je da će ovim zakonom iznos uplaćenog poreza na dobit biti manja za 10.000.000 KM na godišnjem nivou, tj. da će 10.000.000 KM ostati u privredi Republike Srpske.
Također, usvojene su i Izmjene i dopune Zakona o doprinosima (decembar 2015. godine), ali su one tretirale samo odredbe koje su potrebne da bi se Fond PIO prebacio na trezorsko poslovanje, te Zakon o odgođenom plaćanju poreskog duga, koji nema značajniji uticaj na priliv sredstava u budžet RS-a.
Energetski projekti
I obećanje Željke Cvijanović o izgradnji “12 malih hidroelektrana za godinu dana” također je ostalo neispunjeno.
Samo u 2015. godini realno je očekivati završetak izgradnje oko 12 malih hidroelektrana, i početak izgradnje još najmanje njih 10.
Željka Cvijanović, 17.12.2014.
Prema zvaničnim informacijama Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, tokom 2015. godine, u Republici Srpskoj izgrađene su svega tri male hidroelektrane, a započeta je izgradnja njih četiri.
Ni vjetroelektrana Trusina nije puštena u pogon kako je najavljeno.
U sferi ostalih obnovljivih izvora energije, u narednom periodu, pustićemo u funkciju prvi vjetropark u Republici Srpkoj – Vjetropark Trusina.
Željka Cvijanović, 17.12.2014.
Prvobitni rok za završetak radova na ovom projektu bio je novembar 2015. godine, međutim on je pomjeren, a kao mogući novi rok za završetak izgradnje i puštanje u funkciju vjetroparka Trusina, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, Petar Đokić, spomenuo je 2018. godinu.
Zdravstvo
Kada je upitanju zdravstveni sistem, premijerka Cvijanović obećala je da će ovaj resor još 2015. godine preći na tzv. trezorski sistem poslovanja.
U 2015. godini cilj je uvođenje trezorskog sistema poslovanja u zdravstveni sektor, da bi se omogućila bolja kontrola trošenja sredstava. Bolnički sektor će biti uveden u trezorski sistem preko resornog ministarstva, a domovi zdravlja biće uvezani preko trezora jedinica lokalne samouprave, da bi svaki nivo vlasti preuzeo punu odgovornost za fiskalnu održivost sistema kojim upravlja.
Sistem zdravstvene zaštite u 2015. godini nije prešao na trezorsko poslovanje, a od četiri zdravstvene ustanove u RS koje su u sklopu pilot projekta početkom 2018. godine trebale preći na trezorsko poslovanje, to su učinili samo Dom zdravlja Sveti vračevi u Čelincu i Zavod za stomatologiju Banjaluka.
Početkom 2018. godine iz Vlade RS je rečeno da je “odlučeno da trezorsko poslovanje za početak uvede samo Dom zdravlja Čelinac, a da bi tek u drugoj polovini godine na trezor trebalo da pređu i ostali domovi zdravlja.”
Socijalna politika i PIO
Nakon perioda svojevrsnog stagniranja tokom 2016. i 2017. godine, kada je upitanju realizacija obećanog, kojeg je ujedno obilježilo i formalno podržavanje EU integracija, te floskule da je “Republika Srpska opredjeljena da zadrži aktivnu ulogu u procesu evropskih integracija BiH, uz puno uvažavanje Dejtonskog sporazuma”, ali bez poduzimanja konkretnih koraka, Željka Cvijanović je, u više navrata, ponavljala da će Vlada RS nastojati u 2018. (izbornoj godini), da građanima/kama Republike Srpske obezbijedi bolji život. Tako je za ovu, izbornu godinu, najavljena realizacija obećanja o povećanju penzija, najnižih plata, a u obećanjima nisu izostavljene ni nezaposlene porodilje, kojima je Vlada RS obećala, a NSRS, aprila ove godine, “izglasala” minimalac.
Nakon minimalca za porodilje uslijedila su i povećanja penzija za 2,5 %. Iako ni povećanja nisu onakva kakvim ih predstavlja Cvjanovićeva, obzirom da ona tvrdi da je u njenom mandatu “za četiri godine došlo do povećanja penzija od 20 odsto”, a podaci Fonda PIO RS (iz 2013., 2014. i 2018. godine) govore da to povećanje ide do 18% . Naime, povećanje “od 20%” koje pominje premijerka Cvijanović osjetili su samo korisnici najvećih penzija, kojih je u Republici Srpskoj najmanje. Prema podacima Fonda PIO RS, najveće penzije, koje se kreću u prosjeku od 1.500 do 1.848 KM, ima svega 14 penzionera, dok je najviše penzionera koji primaju od 400 do 450 KM. Ipak, ovaj “uspijeh” kao i nesrazmjeran način povećanje plata u radnicima/cama i entitetskim funkcionerima u RS , omiljeno su “perje” kojim se Cvijanovićeva kiti na predizbornim skupovima.
Podsjećamo, nakon što je NSRS usvojila set zakona o povećanju plata u Republici Srpskoj, plate radnicima/cama povećane su za 50 KM. Međutm, u skolopu pomenutog seta zakona povećana je plata i samoj premijerki Cvijanović i to sa 4.000 na 4.425 KM. Potpredsjednicima Vlade RS plata je povećana sa 3.500 na 3.870 KM, a ministrima u Vladi RS plata je povećana sa 3.000 na 3.315 KM. Ovo povećanje plata možda je i najbolja ilustracija omjera u kojem je Vlada RS, na čelu sa Željkom Cvijanović radila za sebe, a koliko za građane/ke RS. Samo ove godine u budžetu RS nedostaju milioni KM, i jedini način da Vlada RS obezbijedi ove milione su razni krediti i dodatna zaduženja. Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da su građani/ke RS sve više u dugovima. Svaki stanovnik Republike Srpske zadužen je oko 2.489 KM, sa tendencijom stalnog rasta zaduženja.
Zalaganje za “očuvanje postojećih radnih mjesta, podsticanje novih zapošljavanja i kreiranje zakonskih rješenjanja koja će unaprijediti privredni ambijent i doprinijeti razvoju Republike Srpske” rezultiralo je određenim uspjesima, ali ni ovi rezultati nisu onakvi kakvim ih Cvijanovićeva prikazuje. Tako Cvijanovićeva, suprotno zvaničnim podacim, i dalje tvrdi da RS bilježi rekordnu zaposlenost za njenog mandata, tvrdeći da je nakon usvajanja Zakona o radu RS, krajem 2015. godine, do polovine ove godine, u ovom entitetu zaposleno više od 20.000 ljudi. Prema evidencijama Poreske uprave RS na dan 31.01.2016. godine, a “na osnovu podataka iz Jedinstvenog sistema za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa, registrovano 275.139 obveznika doprinosa po osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zaposlenje, dok je na dan 31.05.2018. godine registrovano 289.588 obveznika doprinosa po osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zaposlenje.” Dakle, razlika iznosi 13.849 zaposlenih, što je za nekoliko hiljada manje od premijerkinih 20.000.
Iz samo nekoliko gore navedenih primjera neispunjenih obećanja jasno je da Cvijanovićeva ne govori istinu kada tvrdi da su ispunjena sva data obećanja.
Iako je, u foto finišu svog mandata, premijerka Cvijanović ispunila neka obećavanja, koja se uglavnom odnose na povećanja socijalnih davanja, plata i penzija, a što po mišljenju stručne javnosti neće biti dugoročno održivo, obzirom da se budžet RS za tu svrhu puni kreditnim zaduživanjem, emisijama obveznica i sl, na osnovu iznesenih svih iznesenih činjenica možemo zaključiti da su obećanja iz premijerkinog ekspozea velikim djelom ostala neispunjena.
(Istinomjer.ba)