Da su aktuelne gradska i općinska administracija u glavnom gradu BiH cijeli proces provele javno i transparentno, tenk koji je u jeku predizborne kampanje osvanuo u parku “Safet Isović” pored Druge gimnazije ne bi iznenadio građane/ke Sarajeva koji/e ovih dana potpisuju peticiju za njegovo uklanjanje. Spomenik Specijalnom odredu policije “Bosna” zauzeo je pozamašan prostor na zelenoj površini, kojih u općini Centar ionako nedostaje u njenom urbanom dijelu, no to nisu ni jedine ni osnovne zamjerke na idejno i izvedbeno rješenje ovog spomenika.
O postavci tenka govori se skoro deceniju, a nakon što je prethodna vlast odustala od gradnje spomenika, priču je do kraja sprovela gradonačelnica Sarajeva i kandidatkinja za načelnicu Općine Novo Sarajevo na predstojećim Lokalnim izborima 6. oktobra Benjamina Karić rođ. Londrc. I tokom svog mandata u Gradskoj upravi, gradonačelnica je, više ili manje javno, otkrila nekoliko memorijala posvećenih posljednjem ratu od ‘92 do ‘95. godine ili srednjovjekovnoj prošlosti, ili jednostavno postavljala svjetleće dekorativne objekte u Sarajevu.
Gotovo cijelo ljeto na lokaciji u parku “Safet Isović” iza Druge gimnazije u Sarajevu (gdje se ranije nalazio asfaltirani put) nalazile su se ograde, mašinerija, građevinski materijal, toalet za radnike, sami radnici, ali i tabla s informacijama o tekućim radovima. Betonizacija je svakako bila očigledna, a sam tenk postavljen je 16. septembra.
Spomenik još uvijek nije završen, iako je rok za završetak radova naveden na tabli odavno istekao, pa se postavlja pitanje da li je postavka tenka u samoj izbornoj kampanji slučajnost. I na Portalu javnih nabavki može se vidjeti da je izvođač radova Dinalsa d.o.o. Sarajevo radove trebao početi u junu, a završiti početkom augusta 2024. godine, što se nije desilo. Tenk je trenutno prekriven zaštitnom ceradom, a na lokaciji je od njegove postavke prisutno i vozilo privatne zaštitarske kompanije.
Ideja o gradnji ovog spomenika seže još iz 2016. godine, ali se 2018. godine, tokom mandata načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića (SDA), odustalo od njegove gradnje. Ajnadžić je i sam isticao da nije za postavljanje spomenika na tom mjestu i u tom obliku, a kako se vidi iz objava u drugim medijima, građani/ke su imali/e jako malo uvida u sam tok realizacije ovog projekta. Autor idejnog rješenja ovog spomenika je sarajevski umjetnik Nebojša Šerić Šoba.
Priču je aktuelizovala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić u ljeto 2023. godine, kada je najavila da će spomenik biti izgrađen. Ugovor između Grada i Ministarstva za boračka pitanja KS potpisan je u decembru iste godine, a tada je navedeno da je Ministarstvo obezbijedilo 200.000 KM za građevinske radove.
Međutim, postavlja se pitanje da li je iko od zvaničnika/ca pitao građane/ke da li žele tenk u parku. Istinomjer je poslao upite Gradskoj upravi Sarajeva i Općini Centar o tome da li je provedena javna rasprava o idejnom rješenju i lokaciji ovog spomenika. Odgovor iz GU nismo dobili, a iz Općine Centar su, s druge strane, rekli da je sve aktivnosti u vezi sa konkursnom procedurom provodio Grad Sarajevo, a da je Općina izdala dozvolu za građenje ovog spomenika na zahtjev Grada 28.9.2023. godine. Kako se vidi iz njegovih odgovora na aplikaciji Glasometar, gradnju spomenika podržava i aktuelni načelnik Općine Centar Srđan Mandić.
I nakon najave gradnje u decembru 2023. godine, u javnosti su se mogle čuti kritike spram lokacije i rješenja spomenika pripadnicima Specijalnog odreda policije “Bosna”, koji je ipak postavljen.
Kako je tada pisao Radio Slobodna Evropa u tekstu “Tenk iza škole u Sarajevu za jedne edukacija, za druge trauma”, javnost je i tada bila podijeljena, a kako su pisali iz Druge gimnazije, niko nije konsultovan u vezi s postavkom spomenika. I portal Dnevni avaz je krajem prošle godine pisao o inicijativi Mreže za izgradnju mira da se spomenik ne postavi na toj lokaciji. Kako su tada rekli iz ove organizacije, još su 2017. godine reagovali na izgled ovog spomenika.
Spomenici koji su obilježili mandat
Gradonačelnica je na početku svog mandata u fokus javnosti dospjela, između ostalog, i zbog postavljanja spomenika na Kazanima iznad Sarajeva, o čemu je Istinomjer pisao u novembru 2021. godine. Podizanje ovog dugonajavljivanog spomenika tada je podijelilo sarajevsku javnost zbog teksta na spomeniku u kojem se ne spominju počinitelji zločina. Dok su jedni smatrali da je sam čin podizanja spomenika žrtvama zločina koje su počinili zločinci iz “vlastitih redova” veliki napredak i jedan od rijetkih takvih primjera u BiH, drugi su smatrali da podizanje spomenika s tekstom koji ne daje naznaku o tome ko su bili počinitelji ovog zločina predstavlja polovično rješenje i ne doprinosi u potpunosti istini i pomirenju.
Na prijedlog gradonačelnice Karić, Gradsko vijeće Sarajeva je u oktobru 2021. godine usvojilo odluku o tekstu na spomeniku ubijenim građanima/kama Sarajeva na Kazanima, a u kojem se ne spominju počinitelji zločina. Na spomeniku bi, prema ovom prijedlogu, trebalo pisati: “Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana”, a ispod bi trebala biti upisana imena ubijenih. Gradsko vijeće je odbilo ranije predloženi amandman Naše stranke o sadržaju teksta, a prema tom prijedlogu, na spomeniku je trebalo pisati: “Na ovom mjestu su, po naređenju Mušana Topalovića Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije RBiH, tokom 1992. i 1993. ubijeni građani i građanke Sarajeva. Za zločine je osuđeno 14 pripadnika brigade. Broj žrtava nije konačan”.
Postavka još jednog spomenika izazvala je veliku pažnju javnosti, onog kralju Tvrtku, prekoputa Predsjedništva BiH. I ovaj je spomenik osvanuo praktično preko noći, bez ikakve ceremonije otvaranja. Iako je u slučaju ovog spomenika na internet-stranici Gradske uprave objavljen izvještaj o javnoj raspravi, kip kralju Tvrtku nije postavljen na ranije predviđenoj lokaciji, o čemu je bilo dosta polemike. Spomenik je, u nedostatku saglasnosti državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, postavljen uz privremenu dozvolu Općine Centar, o čemu se također pisalo u domaćim medijima.
Svjetleći objekat koji je preko noći osvanuo na sarajevskoj Baščaršiji i koji je gradonačelnica najavila kao novu turističku atrakciju također je izazvao veliku pažnju ali i satirične komentare građana/ki. Ovaj objekat, koji je predstavljen kao donacija privatne kompanije Gradu Sarajevu, na kraju je uklonjen.
I tokom aktuelne izborne kampanje, aktuelna gradonačelnica i kandidatkinja za načelnicu Općine Novo Sarajevo najavila je izgradnju spomenika borcima s područja ove lokalne zajednice.
(Ne)transparentnost, prije svega
Karić, koja je na samom početku mandata, ali i u nedavnim javnim istupima u trenutnoj izbornoj kampanji, više puta isticala kako joj je transparentnost na prvom mjestu, većinom je javnost informisala putem društvenih mreža, kroz jednosmjernu komunikaciju u vidu objava svojih svakodnevnih aktivnosti. Našli su se tu brojni sastanci i posjete, ali i populističke aktivnosti i interakcija s građanima/kama, poput dijeljenja baklava i ćevapa. Međutim, puna transparentnost i uvid javnosti u brojne procese unutar Gradske uprave Sarajeva izostali su tokom mandata gradonačelnice.
Istinomjer je u više navrata i različitim povodima pokušao stupiti u kontakt s gradonačelnicom Benjaminom Karić, no to nam u većini slučajeva nije pošlo za rukom, a ostali smo uskraćeni za odgovore na brojne upite, pa tako i one o spomeniku u parku “Safet Isović”.
(Istinomjer.ba)