I pored toga što su im na samom početku jasno predočena pravila ove debatne emisije, učesnici su ih često kršili. Većinu vremena koje im je dodijeljeno za izlaganje kandidati su trošili govoreći o temama koje nisu relevantne u kontekstu postavljenog pitanja i nivoa vlasti za koje se kandiduju.
Nezaobilazan dio svake predizborne kampanje, pa tako i ove za Opšte izbore 2018. godine, između ostalog su javne debate kanditada za pojedine nivoe zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini. U jednoj od takvih emisija koja je emitovana 13.09.2018. godine, pet kandidata za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Damir Arnaut (SBB), Zukan Helez (SDP BiH), Fuad Kasumović (Nezavisni blok), Nikola Lovrinović (HDZ BiH) i Adil Osmanović (SDA), imali su priliku biračima predstaviti kako sebe, tako i političku partiju iz koje dolaze, njene i svoje postignute rezultate u trenutnom mandatu, stranačke programe za naredni period, ali i sučeliti stavove sa ostala 4 kandidata kada su za taj nivo vlasti relevantne društveno-političke i ekonomske teme u pitanju. One koje su tokom ove debate obrađene bile su tema reforme Ustava BiH, preustroj BiH i problem Izbornog zakona BiH, zatim ekonomsko-socijalna pitanja, te kako ubrzati put naše zemlje ka Evropskoj uniji, uz osvrt i na sigurnosne izazove i odbrambenu politiku.
I pored toga što su im na samom početku emisije jasno predočena pravila ove debatne emisije, učesnici su ih često kršili. Većinu vremena koje im je dodijeljeno za izlaganje, kandidati su trošli govoreći o temama koje nisu relevantne u kontekstu postavljenog pitanja i nivoa vlasti za koje se kandiduju, te one stoga neće biti predmet naše analize. Osim toga, česta međusobna optuživanja, proizvoljne i krajnje subjektivne ocjene iznešene tokom rasprave nedvojbeno su još jednom potvrdile da je nivo kulture političkog dijaloga u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini i dalje na niskom nivou.
Uvodno predstavljanje započeo je kandidat SBB-a, Damir Arnaut pozivajući građane da daju svoj glas, kako kaže, “ljudima koji su pokazali da znaju i mogu ispuniti obećanja”, naglasivši da i “SBB je to na više primjera pokazao”, te naveo kao primjer ukidanje raznih privilegija od “bijelog hljeba i sličnih naknada”. U skladu sa Rezultatima ispunjenosti predizbornih obećanja u BiH, koje je radio Istinomjer, tokom ovoga mandata SBB je u potpunosti ispunio 1% obećanja, djelimično 18%, dok 81% SBB-ovih obećanja je ostalo neispunjeno. Sa druge strane, podsjećamo da nakon što je SBB u parlamentarnu proceduru uputio inicijativu za ukidanje tzv. „bijelog hljeba”, isti je odlukom Vijeća ministara BiH od 12.04.2017. godine i ukinut. Istinomjer je pisao i o inicijativi koju je krajem maja 2015. godine, zastupnik SBB-a u Predstavničkom domu PSBiH, Damir Arnaut dostavio u formi Prijedloga zakona o dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, gdje je predložio da zaposleni u institucijama BiH nemaju pravo na naknadu za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim radnim tijelima koji obavljaju tokom radnog vremena.
Kandidat HDZ-a BiH, Nikola Lovrinović ustvrdio je da je njegova politička partija “dovedena u poziciju da se bori za jednakopravnu političku poziciju”, te da je u skladu sa tim HDZ-ov izborni program “usmjeren tome”.
Nešto konkretniji je bio Adil Osmanović, posljednji učesnik debate u ovom njenom dijelu, konstatujući da su i Vlada FBiH i VM BiH i kantonalne vlade ispunile više od dvije trećine reformske agende. Kada je u pitanju Vijeće ministara BiH, o ispunjenosti reformske agende od strane tog zakonodavnog tijela, Istnomjer je pisao ranije.
Prva tematski dio debate odnosio se na pitanje reforme Ustava i preustroja BiH, kao i problema Izbornog zakona BiH, tokom kojeg je Zukan Helez govorio o ulozi SDP-a BiH u, za sada, neuspjelom pokušaju usvajanja prijedloga Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, dok Nikola Lovrinović navodi da se nakon intervencija Visokog predstavnika u Ustav FBiH tokom 2002, godine mora “ponovo tražiti mjesto pod suncem u smislu političkog zastupanja hrvatskog naroda”, naglašavajući još jednom da su svi programi HDZ-a BiH usmjereni ka tome.
I pored toga što se to ne odnosi na aktuelni mandat, kao jedan od uspjeha SDA kada je ovaj segment političkog djelovanja u pitanju, Osmanović je naveo inicijativu Alije Izetbegovića nakon koje su Bošnjaci i Hrvati postali konstitutivni narodi u entitetu RS, a Srbi konstitutivni u Federaciji BiH. Dodao je i da se “SDA zalaže za regionalizaciju BiH i u tom pravcu ćemo se kretati.”
U skladu sa koncepcijom emisije uslijedila je rasprava, ali se ona u najvećoj mjeri nije vodila oko zadane teme, već su sudionici optuživali jedni druge, baveći se uglavnom stvarima koje nisu imale direktne veze sa reformom Ustava i preustrojem BiH.
Lovrinović je podsjetio da HDZ BiH ima prijedlog ustavnog uređenja BiH koji podrazumijeva četiri federalne jedinice od kojih je jedna distrikt Sarajevo. Na pitanje “znači li to treći entitet u BiH?“, Lovrinović je odgovorio: “To može značiti više, a može značiti i to što vi govorite”. Da postoji kontinuitet spominjanja kao opcije tzv. “trećeg entiteta” od strane najviših dužnosnika HDZ-a BiH, Istinomjer je već imao priliku da piše, te ovakav odgovor Lovrinovića nije novost.
Da SDA ne podržava stvaranje trećeg entiteta, te da se zalaže za regionalizaciju BiH ponovio je Osmanović, a rasprava na ovu temu završila se međusobnim optužbama, ličnim uvredama, prozivanjem za “bogaćenje”, nekompetentnost i sl.
Zaključujući ovu temu, voditeljica je konstatovala da je od 966 obećanja koja su data uoči Opštih izbora 2014. godine u BiH ispunjeno tek 32 obećanja, a onih vezanih za državno uređenje i ustavne promjene 1 %, a djelimično tek 15%.
Naredna tema ticala se ekonomsko-socijalnih pitanja, te kako poboljšati ekonomske pokazatelje i zaustaviti odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine.
Kao glavni uzrok lošeg stanja, Kasumović vidi ustavno uređenje BiH, te glomaznu javnu administraciju. “600 miliona godišnje se moramo zadužiti da bi finansirali ovoliki birokratski aparat”, tvrdi kandidat Nezavisnog bloka, te predlaže zabranu daljnjeg zaduživanje kod MMF-a uz smanjenje javne potrošnje.
Uz navedeno, za Kasumovića je potrebno provesti reformu javne uprave, smanjiti plate u javnoj administraciji, a kako kaže “realni sektor urediti tako da naši privrednici ne izrabljuju radnike za 300-400 KM da rade”. I u svojim ranijim stavovima po pitanju zaduživanja kod MMF-a, ali i potrebe za smanjenjem državne administracije i visine plata njenih uposlenika, Kasumović je iznosio identične stavove.
Kada je ova tema u pitanju, Lovrinović se referisao na izborni program HDZ-a BiH i njihov slogan “Razvitak i opstanak”, te ustvrdio da gdje god je HDZ BiH bio na vlasti “evidentiran je napredak u gospodarskoj oblasti”. Međutim, i pored ovakve tvrdnje Lovrinovića, sa područja gdje je, kako on kaže, “HDZ BiH bio na vlasti” evidentno je pojačano iseljavanje stanovništva, pogotovo ako se uzme u obzir ukupan broj stanovnika koji živi na tim područjima. Tako, u skladu sa podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u periodu od 2013. do 2017. godine, Hercegovačko-neretvanski kanton napustilo je 7.277 građana, a Kanton 10 7.000 građana. Za isti period, primjera radi, iz Sarajevskog Kantona iselilo se 6.855 ljudi, a iz najmnogobrojnijeg, Tuzlanskog, nešto više od 8.000 osoba.
“Seli se zato što su do ludila doveli hrvatski narod oduzimajući im politička prava i razvlašćujući ih na svim stranama”, zanimljiv je bio odgovor Lovrinovića na kraju ovog dijela svog izlaganja, objašnjavajući zašto se, po njegovom mišljenju, i sa područja na kojima HDZ BiH učestvuje u vlasti stanovništvno kontinuirano iseljava.
Da je, kako kaže, “SDA zadovoljna ovim mandatom” istakao je Adil Osmanović, te još jednom ponovio da je dvije trećine reformske agende implementirano, te da je u BiH početkom 2015. godine bilo 710.000 uposlenih, a da polovinom 2018. godine taj broj iznosi 806.000, uz stalni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 3%.
U skladu sa podacima Agencije za statistiku BiH, nije bilo, kako Osmanović tvrdi, stalnog rasta BDP od 3%. Tako je u prvom kvartalu 2017. godine rast BDP-a iznosio 2,7 %, u drugom tek 1,7%, trećem 2,9%, , da bi tek u četvrtom kvartalu prošle godine dostigao vrijednost od 3%, te u prvom kvartalu 2018. godine ponovo pao na 2% u odnosu na isti period prethodne godine.
Kandidati su imali i priliku da kažu šta misle o tome koliko je suštinski BiH napravila koraka ka Evropskoj uniji, i odgovoriti na pitanje kako ubrzati taj put.
Ono što je karakterisalo ovaj dio debate je retrospektiva učinjenog tokom mandata 2014.-2018. godine, ali i prebacivanje odgovornosti za probleme na druge političke partije i kako sagovornici kažu, “složeno uređenje BiH”. Na kraju, gledatelji nisu imali priliku čuti konkretne prijedloge i odgovor na pitanje kako ubrzati put ka Evropskoj uniji, uz napomenu da ni jedan od kandidata nije spomenuo odgovore na dodatna pitanja Evropske komisije kao trenutnu obavezu BiH ka EU i proces koji je u toku.
Za Lovrinovića je tako “u ovom mandatu proces ipak otvoren” ali se slaže da se moglo učiniti više, uz konstataciju da je “naš problem složeno uređenje i mogućnost donošenja odluka”, te ustvrdio da BiH “čeka mišljenje Evropske komisije koje ćemo nadam se dobiti polovicom iduće godine i dobit ćemo kandidatski status.”
Kod ovakvih tvrdnji skrenuti ćemo pažnju na našu analizu pod naslovom Dodatna pitanja Evropske komisije u kontekstu predizborne kampanje, u kojoj smo imeđu ostalog skrenuli pažnju da slanje odgovora na dopunska pitanja nije samo po sebi garant da će taj status nekon toga BiH neizbježno dobiti. Tako se na zvaničnoj stranici Delegacije EU u BiH navodi da se mišljenje Evropske komisije na osnovu kojeg se dodjeljuje kandidatski status ne zasniva samo na odgovorima koji su dati u Upitniku, te da “odgovori na Upitnik predstavljaju glavni element procesa prikupljanja informacija, ali ne i jedini. Pored njega, Komisija organizuje brojne stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU, prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona. Komisija također dobija izvještaje nezavisnih stručnjaka, te održava konsultacije sa organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama kako bi dobila informacije za procjenu”. Stoga se ovakve i slične izjave poput ove Lovrinovićeve, barem za sada, čine neutemeljenim.
Sa druge strane, za Damira Arnauta, BiH “ni slučajno” ne napreduje brzo ka EU. On napominje da je BiH 14 mjeseci radila odgovore na upitnik Evropske komisije”, dok su Hrvatska, Srbija, Makedonija i Albanija taj posao obavile, poznato je, između 2 i 4 mjeseca. Podsjetićemo da je Evropski komesar Hahn uručio 9. decembra 2016. godine predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Upitnik Europske komisije, a BiH je 28.02.2018. godine predala odgovore na ukupno 3.242 pitanja.
Posljednja tema u ovoj debatnoj emisiji odnosila se na sigurnosne izazove i obrambenu politiku.
“Ono što Vijeće ministara BiH čini je to je da prije svega ojačamo granicu”, rekao je Osmanović, uz nastojanje da se, kako kaže, migrantima pruži ljekarska zaštita i smještaj, te u saradnji sa drugim institucijama, prije svega kantonima, opštinama, da se to pitanje riješi što je moguće kvalitetnije do nastupajuće zime.
S tim u vezi, u cilju ispunjenja plana hitnih mjera i radnji koje je usvojilo Vijeće ministara BiH, početkom juna 2018. godine, ministar bezbjednosti BiH, Dragan Mektić potvrdio je da je “ojačana granica kod Višegrada radi suzbijanja nelegalnih prelaza migranata, a da će policija RS i Brčko distrikta ojačati dio granice kod Gacka, Bileće i Trebinja.”. Međutim, kada je humanitarni aspekt u migrantske krize u pitanju, čini se da nije učinjeno puno. Otvoren je izbjeglički centar u Salakovcu, dok je jedan dio migrantskih porodica sa djecom smješten u Hotel “Sedra”. Nemogućnost nalaženja dogovora između različitih nivoa vlasti osnovni je razlog što i dalje veliki broj migranata zimu čeka pod vedrim nebom, te “nastojanje” koje Osmanović pominje, za sada, očigledno da nije dovoljno.
Za Arnauta je SBB “dokazan na ovom polju”, te navodi da “dok je kratko gosp. Radončić bio ministar sigurnosti dvije godine, na njegovu inicijativu donešena su tri izuzetno strateški važna zakona na ovom polju: Zakon o zabrani odlazaka na strana ratišta, Zakon o zaštiti svjedoka i Zakon o sprječavanju pranja novca”, te da su nakon donošenja Zakona o zabrani odlazaka na strana ratišta kao rezultat tog zakona odlasci na strana ratišta sada potpuno zaustavljeni, što je u jednom od svojih javnih nastupa potvrdio i ministar sigurnosti BiH, Dragam Mektić.
Za Osmanovića “Balkan ide u dobrom pravcu da postane jedan stabilan prostor”, te tvrdi da će “BiH poslije rješavanja pitanja Srbije i Kosova doći na tapet gdje će se tražiti da ona se uspostavi kao funkcionalna država”. Ova izjava Adila Osmanovića zanimljiva je sa aspekta odgovornosti ali i ovlaštenja državnih institucija, uključujući i zakonodavnu vlast, kada je u pitanju upravo funkcionalnost države. Postavlja se pitanje ne bili trebalo da je što efikasnije funkcionisanje BiH uvijek na “tapetu” nadležnih institucija, čiji je i Osmanović dio.
Na kraju debate učesnici su dobili priliku da gledaocima upute završne poruke u kojima su svi pozvali birače da, prije svega, izađu na izbore ali i daju podršku njima i strankama koje predstavljaju, nagovještavajući pobjedu svojih političkih opcija na Opštim izborima 2018 godine.
(Istinomjer.ba)