Neistina

Postojeći Izborni zakon BiH ne omogućava potpuni integritet izbornog procesa

Govoreći o njegovom tehničkom dijelu, Marinko Čavara ustvrdio je da postojeća rješenja u okviru Izbornog zakona BiH omogućavaju potpuni integritet izbornog procesa, što je u suprotnosti sa sadržajem dokumenata relevantnih međunarodnih institucija i organizacija.

FOTO: HDZ BiH

U izjavi koju je 25. februara 2024. godine dao za Radio-televiziju Herceg-Bosna, član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara osvrnuo se i na integritet izbornog procesa i Izbornog zakona BiH koji se odnosi na njegov tehnički dio.

Izjavivši da podržava “moderne tehnologije”, ali uz poštovanje procedura koje su propisane za nabavku opreme te jasnih postupaka u tom pravcu kroz Izborni zakon, Čavara je ustvrdio i da postojeći Izborni zakon BiH isto tako omogućava potpuni integritet izbornog procesa.

S druge strane, postojeći Izborni zakon isto tako omogućava potpuni integritet izbornog procesa, a s tim što još imamo izborno povjerenstvo koje je u sastavu dopunjeno, koje nije dopunjeno na zakonit i legalan način.

Marinko Čavara, 25.2.2024.

Da Izborni zakon BiH ne omogućava potpuni integritet izbornog procesa, jasno je iz dokumenata relevantnih međunarodnih institucija, ali i izjava i stavova visokog predstavnika u BiH kao vrhovnog tumača provedbe civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U Mišljenju Evropske komisije (EK) o članstvu BiH u Evropskoj uniji (EU) objavljenom u maju 2019. godine, u dijelu Kriteriji za članstvo/Politički kriteriji, podsjeća se da su Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Evropska komisija za demokratiju kroz pravo Vijeća Evrope (Venecijanska komisija) dali preporuke za poboljšanje izbornog okvira i preporuke o tome kako osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, kao i preporuke o transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

U pratećem Analitičkom izvještaju podvučeno je da se spomenute preporuke trebaju bez odlaganja usvojiti “radi unapređenja integriteta izbornog procesa”.

Potrebno je bez odlaganja postupiti po preostalim preporukama OSCE/ODIHR radi unapređenja integriteta izbornog procesa.

Analitički izvještaj

Ista su se konstatacija i poziv nadležnim institucijama našli u Izvještaju EK o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu, gdje se u okviru dijela koji se odnosi na izbore podsjeća na to da Parlamentarna skupština nije izmijenila Izborni zakon kako bi ispunila preostale preporuke OSCE/ODIHR-a i GRECO-a u vezi s izbornim standardima.

Prije lokalnih izbora, koji će biti održani 2024. godine, Parlamentarna skupština treba da ispuni preporuke OSCE/ODIHR-a i GRECO-a kako bi se poboljšao integritet i povjerenje javnosti u izborni proces.

Izvještaj EK o BiH za 2023.

Završni izvještaji Izborne posmatračke misije OSCE-a/ODIHR-a o opštim izborima 2014, 2018. te 2022. godine sadrže niz prioritetnih i ostalih preporuka koje nadležne institucije u BIH treba da provedu u cilju unapređenja te njihove potpune usklađenosti s obavezama i opredjeljenjima OSCE-a, kao i s drugim međunarodnim obavezama i standardima demokratskih izbora.

Među prioritetnim preporukama, o čemu je Istinomjer detaljno pisao u analizi “Izborne nepravilnosti u BiH: Preporuke OSCE-a/ODIHR-a mrtvo slovo na papiru”, nalaze se i one koje se odnose na sveobuhvatnu reviziju zakonskog okvira kako bi se spriječila zloupotreba javnih sredstava za svrhe kampanje, suzdržavanje od vršenja pritiska na birače/ice od političkih subjekata, i brže i efikasnije procesuiranje takvih slučajeva, poduzimanje efektivnih mjera da se zaštite prava birača/ica na slobodan i tajan izbor, osiguravanje nepristrasnosti izborne administracije, s posebnim akcentom na metode formiranja biračkih odbora, te na poboljšanje regulatornog okvira kako bi se osigurale transparentnost i odgovornost finansiranja kampanje.

U izvještaju iz 2018. godine naglašava se da, ukoliko se uvedu tehnička rješenja za automatsko brojanje, treba izvesti opsežnu studiju izvodljivosti i sprovođenja, a proces nabavke, sigurnost i ostala značajna pitanja treba raspraviti na inkluzivan način u periodu koji ostavlja dovoljno vremena za provedbu rješenja prije izbora.

S ciljem unapređenja tzv. tehničkog dijela izbornog procesa, podsjećamo da je polovinom septembra 2021. godine CIK BiH u parlamentarnu proceduru uputio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje su, po mišljenju OSCE-a/ODIHR-a, bile “široke i pokazivale značajan napredak u preispitivanju nekih preporuka koje su formulirale prethodne izborne posmatračke misije ODIHR-a”, ali navedeno zakonsko rješenje nije dobilo potrebnu podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Aktuelni visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u više je navrata potvrdio da, kada se radi o tehničkom dijelu, integritet izbornog procesa u BiH nije na zadovoljavajućem nivou te da ga je potrebno unaprijediti.

Tako je u obraćanju javnosti 19. decembra 2023. godine Schmidt najavio da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne usvoji potrebna rješenja te u obrazloženju svog stava podvukao da se radi o integritetu izbornog procesa.

“Apelovat ću na sve političke stranke da se učvrsti integritet izbornog procesa”, rekao je tom prilikom Schmidt te podvukao da se radi o jačanju demokratije u BiH, o kojoj se ne može govoriti bez povjerenja birača u izbore, te da su tehničke izmjene Izbornog zakona jedan od ključnih prioriteta BiH.

I u saopštenju za javnost objavljenom krajem januara 2024. godine, visoki predstavnik pozdravio je, kako je navedeno, intenzivnije napore domaćih političkih sudionika da usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurao integritet izbora. Schmidt je naglasio i da bi se u tom smislu Izborni zakon trebao izmijeniti tako da, pored ostalog, obuhvati i uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prijenos rezultata ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravično natjecanje na izborima.

Jedan od zaključaka sastanka visokog predstavnika u BiH sa šefom Misije OESS-a u BiH Brianom Aggelerom, koji je održan 2. februara 2024. godine, bile su reforme za unapređenje integriteta izbornog procesa.

Visoki predstavnik je ponovio kako je vraćanje povjerenja javnosti u izborni sustav prioritet broj jedan za vlasti u BiH, imajući u vidu da neophodna poboljšanja u smislu integriteta izbora moraju biti usvojena na vrijeme za provedbu lokalnih izbora u listopadu. Pored toga što moraju voditi računa o vremenskim rokovima, vlasti se također moraju pobrinuti da svako rješenje bude sukladno međunarodnim standardima i preporukama, koji su dobro poznati svim sudionicima, te da fokus bude na osnaživanju birača, a ne na širenju utjecaja političkih stranaka.

OHR, 2.2.2024.

S obzirom na sadržaj relevantnih dokumenata Evropske komisije te Misije OSCE-a, kao i stavove visokog predstavnika u BiH, Istinomjer tvrdnju Marinka Čavare da postojeći Izborni zakon BiH u tehničkom dijelu omogućava potpuni integritet izbornog procesa ocjenjuje neistinitom.

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!