Na konstituirajućoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) izabrano je rukovodstvo ovog zakonodavnog tijela, u čiji je sastav ušao i Marinko Čavara kao prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma, a koji je od sredine ove godine među sankcionisanim osobama Ministarstva finansija SAD-a. Podršku Čavari za ovu poziciju dao je i zastupnik Predrag Kojović (Naša stranka), što je stav koji je Istinomjer ocijenio nedosljednim, da bi nekoliko dana kasnije Kojović obrazložio svoje glasanje argumentacijom da se ni Ambasada SAD-a u BiH nije protivila ovakvom razvoju događaja.
U intervjuu za portal Klix 4. decembra 2022. godine Kojović je naveo da su i “oni koji su stavili Čavaru na crnu listu (Sjedinjene Američke Države op. a.) dali prioritet postignutim dogovorima”.
Također, iz direktne komunikacije sa onima koji su Čavaru stavili na crnu listu bilo je jasno da bi i oni prioritet dali već postignutim dogovorima i momentumu koji Trojka diktira. Kod mene je prevagnuo osjećaj odgovornosti prema toj argumentaciji i dogovoru koji su predsjednici postigli na federalnom nivou.
Predrag Kojović, 4.12.2022.
Međutim, ovakva Kojovićeva tvrdnja suprotna je stavu Ambasade SAD-a u BiH o izboru Čavare u Kolegij Predstavničkog doma PSBiH. Naime, iz Ambasade su za Novinsku agenciju Patria konstatovali da, iako ova država ne određuju koje osobe ili stranke popunjavaju određene pozicije u vlasti, “krajnje je razočaravajuće da sankcionisani pojedinci, kao što je gospodin Čavara, nastavljaju obnašati vodeće uloge u vlasti”.
Ovakva imenovanja šalju pogrešnu poruku o posvećenosti dobrom upravljanju, evroatlantskim vrijednostima i konstruktivnom angažmanu sa drugim političkim partijama usmjerenom ka pronalaženju pragmatičnih i praktičnih rješenja za svakodnevne probleme sa kojima se suočavaju ljudi ove zemlje.
Ambasada SAD-a u BiH, 2.12.2022.
Osim toga, iako dolaze iz iste stranke, Sabina Ćudić glasala je suprotno od Kojovića, odnosno protiv imenovanja Marinka Čavare, ali i Nebojše Radmanovića (SNSD) u Kolegij Predstavničkog doma PSBiH, što je u skladu sa saopćenjem Naše stranke od 7.6.2022. godine pod naslovom “Funkcioneri SNSD-a i HDZ-a su u službi rušenja države, ljudima u BiH su već na crnoj listi”.
U prilog glasanju Ćudić, odnosno protiv glasanja Kojovića, govori i video predsjednika Naše stranke Edina Forte, objavljen na njegovom zvaničnom Facebook profilu u septembru ove godine, gdje je istakao da “Naša stranka nikada neće koalirati s organizacijom čiji su čelni ljudi na američkoj ‘crnoj listi’”.
Ministarstvo finansija SAD-a je u junu 2022. godine na listu sankcionisanih osoba iz BiH uvrstilo Marinka Čavaru uz obrazloženje da je od 2019. godine odbijao da imenuje sudije s lista kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće za popunu upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu FBiH, čime je, između ostalog, blokirao funkciju Vijeća za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH. Iz Ministarstva su pojasnili da je “svojim nečinjenjem Čavara držao kao taoca funkciju Vijeća za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH radi unapređenja njegovih i političkih interesa svoje stranke”.
Svakako, predlaganje Čavare za zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH ne ide u prilog narativu koji zvaničnici HDZ-a BiH, poput predsjednika Dragana Čovića, plasiraju u javnost posljednjih sedmica kada je riječ o formiranju vlasti u BiH u vidu tvrdnji da će nastojanje ove stranke biti “kako da zaživi pravna država”.
U spomenutoj izjavi za Klix Kojović je kao dodatno obrazloženje za svoju podršku Čavari ponudio i navodnu činjenicu da je njegov glas mogao biti presudan u izboru rukovodstva Predstavničkog doma:
Na sastanku Trojke i partnera koji smo održali u par minuta pred sjednicu bilo je jasno da nam vjerovatno nedostaje jedan glas za izbor rukovodstva i konstituiranje Predstavničkog doma.
Predrag Kojović, 4.12.2022.
U skladu s Ustavom BiH, sve odluke u oba doma PSBiH donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Pored opće većine, Ustavom je određeno da će “delegati i članovi ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta”.
Sjednici Predstavničkog doma 1. decembra prisustvovao/la je 41 zastupnik/ca, što znači da je za pridobijanje opće većine za izbor Čavare u Kolegij Doma bio dovoljan 21 glas. Ovaj kriterij zadovoljen je dvama glasovima “viška”, budući da su 23 zastupnika/ce glasala/e za Čavaru.
Također, za izbor Čavare postojala je i ubjedljiva entitetska većina, s obzirom na to da je 16 od 28 zastupnika/ca iz Federacije BiH, entiteta iz kojeg Kojović dolazi, podržalo izbor Čavare.
Dakle, čak i da je Kojović glasao protiv prijedloga za imenovanje Marinka Čavare za prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH, ovaj bi prijedlog svejedno ispunjavao kriterije opće i entitetske većine.
Stavovi i način glasanja članova/ica Naše stranke po pitanju podrške političarima/kama ili strankama čiji su zvaničnici/e pod sankcijama SAD-a ukazuju na oprečne pristupe pregovorima oko formiranja vlasti među članovima/cama iste stranke.
Sudeći po nedavno potpisanom sporazumu Naše stranke i još sedam stranaka s HDZ-om BiH o principima djelovanja ove grupe stranaka u institucijama vlasti u nadolazećem periodu, Naša stranka neće se protiviti formiranju parlamentarnih većina i izvršnih organa vlasti s HDZ-om BiH, uprkos sankcijama SAD-a zvaničnicima ove stranke.
(Istinomjer.ba)