Lider HDZ-a BiH Dragan Čović gostovao je u emisiji “Odbrojavanje” na BHT-u te je tom prilikom govorio i o aktuelnim političkim pitanjima u zemlji, poput izmjena Izbornog zakona, izmjena Ustava BiH, ali i usvajanja zakona iz Mišljenja Evropske komisije o BiH.
Na početku razgovora Čović je (kao i obično) izrazio optimizam u pogledu procesa koji bi BiH vodili ka EU.
Ako mi preuzmemo odgovornost za BiH ,ne treba brinuti, onda trebamo samo snažno donositi odluke na svim razinama sukladno Ustavu, kako je to predvidio.
Dragan Čović, 5.10.2023.
Vječiti optimista Dragan Čović i nova obećanja
U pogledu blokada državnih institucija i uslovljavanja SNSD-a da se prvo mora riješiti problem Ustavnog suda, Čović je izrazio optimizam da se to pitanje može riješiti jer je motiv “otvaranje pregovora” s EU, ali i IPA fondovi.
Ovaj zakon koji se tiče Ustavnog suda, ne zove se on baš tako, ali tiče se stranaca u Ustavnom sudu, njihovog mandata, načina izbora i kako napraviti čitav taj proces, mi smo preuzeli obavezu da kroz 10. mjesec to završimo. I resorni ministar, zajedno sa radnim tijelima, koja su također dogovorena, preuzeo je obavezu.
Dragan Čović, 5.10.2023.
Govoreći o usvajanju “evropskih zakona”, Čović je najavio da će ti zakoni biti usvojeni u oktobru.
Sad smo to trebali uraditi u 9, uradićemo u 10. (op.a. mjesecu), ja sam siguran u sve ove zakone.
Dragan Čović, 5.10.2023.
Na pitanje da li će i zakon o Ustavnom sudu biti među tim zakonima, Čović je odgovorio:
On će morati biti u VM, odnosno završena rasprava oko njega kroz radna tijela. To će morati i eksperti uraditi, ne ja kao osoba. Mi ćemo se uključiti, naravno, kao političari da damo svoj jedan okvir.
Dragan Čović, 5.10.2023.
Osim spomenutih, Čović je najavio i da će se izmjene Izbornog zakona BiH naći u parlamentarnoj proceduri do kraja oktobra, ili bar u Vijeću ministara BiH, a rekao je i da će se on ipak “morati mijenjati bez promjene Ustava”.
Izborni zakon mora biti u Parlamentu do kraja 10. mjeseca, ili bar na Vijeću ministara.
Dragan Čović, 5.10.2023.
Od Čovićevog gostovanja na BHT-u do momenta objave ovog teksta održana je samo jedna sjednica Vijeća ministara BiH na čijem se dnevnom redu nije našao nijedan prijedlog zakona. S druge strane, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) u ovom periodu nije održao nijednu sjednicu, s obzirom na to da je zakazana 8. hitna sjednica ovog doma, koja je bila planirana za 10. oktobar, otkazana. Naredna sjednica ovog doma planirana je za 31. oktobar, ali kako se vidi iz najavljenog dnevnog reda za tu sjednicu, ni na njoj se neće naći nijedan prijedlog zakona. Stoga je teško očekivati da će svi zakoni koje je spomenuo Čović biti u proceduri do kraja oktobra 2023. godine.
Osim toga, u nastavku emisije, na pitanje voditeljice da li je moguće do kraja godine ispuniti obaveze “iz paketa 14 uslova Evropske komisije”, Čović je odgovorio: “Apsolutno moguće, i ja mislim da će biti ispunjeni jer smo sve priveli kraju. Najosjetljiviji je Izborni zakon, o kojem se sad priča.”
“Nemoguća” provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava
Suprotno optimizmu u pogledu usvajanja brojnih zakona, Čović nije izrazio nadu da će brojne presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) uskoro biti provedene.
Mislim, naša je obaveza da ih provodimo, međutim, treba biti realan. Ako neko kaže da vaš ustav nije dobar, a Ustav je rezultat Pariškog ili Dejtonskog mirovnog sporazuma (….), onda je to znak da temeljito treba mijenjati Ustav. Jesmo li mi spremni za takvo nešto? (…) Što nismo Sejdića i Fincija proveli? Zato što je nemoguće provesti.
Dragan Čović, 5.10.2023.
Dragan Čović i HDZ BiH konstantni su učesnici svih koalicija na državnom nivou od kada je ESLJP 2009. godine donio presudu kojom je utvrdio da su sporne odredbe Ustava BiH protivne Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. U proteklih 14 godina održavani su brojni pregovori političkih aktera u BiH o provedbi ove presude, a sam Čović nije bio pesimista u tom pogledu, nego je, naprotiv, davao brojna obećanja o skoroj provedbi ove, ali i drugih presuda ESLJP-a.
Dragan Čović je još 2012. godine najavljivao skoru provedbu odluke ESLJP-a u slučaju “Sejdić-Finci”, ali i mnogo puta nakon toga. Tako je 2016. godine, uoči održavanja lokalnih izbora, najavio da će zagovarati ubrzano rješenje.
Ono što ću ja zagovarati, to će već biti iza lokalnih izbora, da ubrzano idemo ka rješenju “Sejdić-Finci”, jer to nas čeka vrlo brzo na evropskom putu. A to onda znači i određene aktivnosti oko preustroja Bosne i Hercegovine.
Dragan Čović, 16.6.2016.
Međutim, odluka ESLJP-a u predmetu “Sejdić-Finci” ni do danas nije provedena, a isti je sud u međuvremenu donio još nekoliko odluka koje se odnose na ustavnu diskriminaciju u BiH, od kojih je posljednja ona u slučaju “Kovačević” iz augusta 2023. godine.
Suprotno ranijem optimizmu, ovoga puta Čović je rekao: “Sad sam siguran da izmjene Ustava nema, dugoročno”. Prema njegovim riječima, to će se desiti kada uđemo u EU ili kada budemo pred vratima, te je konstatovao: “Nismo ni blizu, to mi umišljamo.”
Ponovo o (ne)legalnosti CIK-a
I tokom ovog gostovanja Dragan Čović je ponovio tvrdnje o (ne)legalnosti Centralne izborne komisije BiH (Središnjeg izbornog povjerenstva BiH).
Jedan priziv koji smo mi napravili, pazite izbora članova SIP-a koji sad sjede ovdje, koje je urađeno mimo zakona, mimo propisa, na Zastupničkom domu, bez bilo kakve procedure.
Dragan Čović, 5.10.2023.
Slične tvrdnje Dragana Čovića, ali i drugih zvaničnika HDZ-a BiH, poput Borjane Krišto i Josipa Grubeše, Istinomjer je i ranije ocjenjivao kao neistinite.
Podsjećamo, Predstavnički dom PSBiH je u martu 2020. godine imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) nakon što je na ovim funkcijama istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću.
Bivši član CIK-a Branko Petrić osporavao je izbor aktuelnih članova CIK-a, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure. Sud Bosne i Hercegovine odbio je spomenutu tužbu 21.4.2022. godine.
U obrazloženju presude navodi se da je osporena odluka Predstavničkog doma PSBiH zakonita i pravilna. Također, u obrazloženju se navodi da je prema članu 2.5. stav (6) Izbornog zakona BiH Predstavnički dom PSBiH ovlašten da imenuje članove CIK-a BiH s liste kandidata, a ako se “ova lista ne dostavi Predstavničkom domu PSBiH u roku od 30 dana prije isteka mandata CIK-a BiH, Predstavnički dom PSBiH predlaže i imenuje članove CIK-a BiH”.
S obzirom na to da tužitelj nije naveo nijedan dokaz, Sud je kao paušalne ocijenio prigovore tužitelja “da imenovani kandidati za članove Centralne izborne komisije nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci te da ne mogu obnašati dužnost u tijelima stranke, udruženja ili fondacije koja je organizaciono ili finansijski povezana sa strankom, niti mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost, i da tuženi Predstavnički dom PSBiH nije vodio računa da CIK bude sastavljen na način propisan članom 2.5.1. Izbornog zakona BiH”.
Tokom posljednjeg gostovanja na BHT-u Dragan Čović nije krio svoj uobičajeni optimizam u pogledu usvajanja tzv. evropskih zakona, međutim, isti optimizam koji je ranije gajio u pogledu izmjena Ustava BiH i provedbe presuda ESLJP-a ovog je puta izostao.
(Istinomjer.ba)