Premijerka i predsjednik Republike Srpske u proteklih nekoliko godina više puta su mijenjali stavove o tome treba li se zaduživati kod MMF-a ili ne.
Jedan od uslova, možda i najveći, odnosi se na bankarski sektor ne samo u Republici Srpskoj, nego i u Federaciji BiH, ali i kada je riječ o rješavanju statusa Banke Srpske. Imali smo različita mišljenja o tome, odnosno o dvije moguće verzije transformacije banke i to je nešto o čemu ćemo uskoro razgovarati. (…) Naravno da je došlo do određenih poteškoća. Prvo, jer ne postoji dugoročni aranžman, poput ovog sa MMF-om, i to već pune dvije godine, od kada je povučena zadnja tranša, ali smo, i uprkos tome, uspjeli da održavamo sistem funkcionalnim i da izvršavamo obaveze.
Željka Cvijanović, 04.04.2016.
Ovu je izjavu premijerka Republike Srpske dala uoči priprema za odlazak na zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske Banke, na koje je otputovala u petak 15.4.2016, zajedno sa ministrom finansija RS i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH. Iako i dalje tvrdi da budžet RS nije u krizi, Cvijanović je priznala da je zastoj u isplati MMF-ovih kredita doveo do finansijskih problema, a aktivnosti na otvaranju novog aranžmana sa ovom institucijom su evidentno nastavljene. To je potvrdio kako odlazak Željke Cvijanović u Washington, tako i izjava koju je danas dao Milorad Dodik:
Činimo sve da obezbijedimo dovoljno sredstava da budžet bude likvidan. Mislim da i razgovori sa MMF-om treba da dugoročno stabilizuju pritisak na sam budžet.
Milorad Dodik, 16.04.2016.
Osvrne li se na ranije izjave Dodika i Cvijanović o aranžmanu sa MMF-om, stiče se utisak da se radi o nekim potpuno drugim zvaničnicima, ili pak o nekoj sasvim drugoj instituciji sa kojom pregovaraju.
Tako je, recimo, još u julu 2012. godine Milorad Dodik izjavio da Republici Srpskoj ne treba MMf-ov kredit – jer je na njenoj teritoriji pronađena nafta. Kako se u narednim godinama u RS nije dogodio nikakav “naftni bum”, priča o očekivanom blagostanju od nalazišta nafte zamijenjena je najavama misterioznog “ruskog kredita”, koji je neko vrijeme predstavljan kao politički bezbolna alternativa zaduživanju kod MMF-a:
Nema političkih uslovljavanja, nema obaveza da donosite neke zakone, niti da se odnosite na način kako to MMF kaže da treba da raspoređujete svoja sredstva. Mi koji upravljamo ovim procesima najbolje znamo gdje su potrebe.
Željka Cvijanović, 06.04.2014.
Ni ovaj se kredit nikada nije realizovao, a Dodik je u međuvremenu iznio novu alternativu zaduživanju kod MMF-a – štampanje novca od strane Centralne banke BiH:
Zalažem se za ono za šta imamo realno pokriće, odštampamo novac i pustimo u promet. Riješili bismo mnoge svoje bilansne probleme, deficite i drugo. Oni koji imaju suverenu monetarnu politiku ne moraju da sarađuju sa MMF-om. Mogli bismo i mi, kada bismo bili monetarno slobodni, da kod Centralne banke BiH insistiramo da sada donese odluku da se na osnovu tih 500 miliona evra štampaju konvertibilne marke u iznosu od 990 miliona.
Milorad Dodik, 22.01.2015.
Nakon ove priče, uslijedila je još jedna najava “alternativnog zaduživanja”, ovog puta kod opskurnog “američkog fonda” u iznosu od 300 miliona dolara, o kojoj su Dodik i Cvijanović naveliko govorili krajem prošle godine.
Kako se nijedan od najavljenih scenarija nije realizovao, premijerka i predsjednik RS su u proteklih par mjeseci ponovo počeli govoriti o nastavku saradnje sa MMF-om, pri čemu je Dodik, suprotno svim ranijim tvrdnjama, u februaru izjavio da je BiH prinuđena da sarađuje sa ovom institucijom:
MMF je jedna organizacija koju treba zaobiću u najširem mogućem krugu. Nesretne su one zemlje koje imaju MMF, ili su prisiljene da ga imaju. Nažalost, mi smo prisiljeni i natjerani na tu vrstu priče jer su čitavoj BiH isključeni pristupi finansijskom tržištu, osim ovog koga modelira MMF.
Milorad Dodik, 06.02.2016.
Ove, kao i niz drugih sličnih izjava o alternativama za održavanje finansijske stabilnosti bez MMF-a, mogu se ocijeniti samo kao potpuno nedosljedne i stavovima i postupcima vrha vlasti RS po ovom pitanju.
(istinomjer.ba)