Suprotno tvrdnji Semira Efendića, Bošnjaci nikada nisu imali 30 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).
Komentarišući Zakon o graničnoj kontroli BiH, predsjednik Stranke za BiH i načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić iznio je na svom Facebook profilu tvrdnju da je poslije rata u radu Narodne skupštine Republike Srpske učestvovalo oko trideset zastupnika Bošnjaka.
“U Skupštini RS poslije rata bilo je skoro 30 zastupnika Bošnjaka i mogli su značajno uticati na politički život u tom entitetu, ali jedna generacija ministara i parlamentaraca pristala je da se donese zakon o pasivnoj registraciji birača po mjestu prebivališta i tako ukinula mogućnost za više od 150 hiljada glasača da glasaju u entitetu RS iz kojeg su protjerani. Danas u Skupštini RS-a ima samo Ramiz Salkić”.
Semir Efendić, 28.1.2025.
I da ne brojimo krvna zrnca, jasno je da i u “probosanskim” strankama nisu svi bili Bošnjaci, što dodatno od istine udaljava Efendićevu tvrdnju o “skoro trideset zastupnika Bošnjaka”.
Tačno je da je broj tih zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske u aktuelnom sazivu mnogo manji nego što je to bilo prije. Od 83 zastupnika, u dvije “probosanske“ grupe, i to SDA – BH Zeleni i Pokret za Državu, raspoređeno je pet zastupnika.
Nakon prvih poslijeratnih izbora u BiH, u NSRS je taj broj bio mnogo manji, za razliku od, naprimjer, trećeg saziva NSRS, kada je iznosio 20, što je ujedno i najveći broj do danas. Bitno je naglasiti da je broj zastupnika “probosanskih” stranaka nakon mandata koji je završio 1998. godine u opadanju. Na izborima 2010. godine samo je pet zastupnika dolazilo iz SDA i SDP-a, što je bio i maksimalan broj izabranih “probosanskih” zastupnika do danas.
Vlada RS je u aprilu 2014. godine donijela Odluku o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta, koju je Ustavni sud BiH ukinuo nedugo nakon toga.
U tom periodu, u parlamentarnoj proceduri bio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, koji je i usvojen na sjednici Doma naroda PSBiH 15. jula 2015, zbog kojeg su bošnjački delegati ukazivali na potencijalne negativne posljedice po povratničku populaciju. Zakon je predložilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, gdje su ga u dva navrata nadgledali zamjenici ministra Senad Šepić iz SDA i Denisa Sarajlić-Maglić iz SDP-a. Odluka iz RS i zakon na nivou BiH ne moraju biti glavni, ali mogu biti dio razloga zašto “probosanske” stranke nisu zabilježile rast u osvojenim mandatima od 2014. do danas.
“Koalicija država”, okupljena oko Platforme za progres, na Općim izborima 2022. godine nije osvojila mandate u NSRS. Mandate su osvojili Mirsad Duratović, Andrea Gajić i Saša Grbić ispred “Pokreta za državu”. Ovu koaliciju činilo je deset stranaka, među kojima je bila i Stranka za BiH. Redovne mandate osvojili su Ramiz Salkić iz SDA, Sevlid Hurtić iz BH Zelenih i Mirsad Duratović iz SDP-a BiH.
Na kraju, nejasno je šta je mislio Efendić kada je rekao da je u Skupštini RS danas samo Ramiz Salkić, ali je jasno da on nije jedini zastupnik “probosanskih” stranaka u ovom entitetskom zakonodavnom tijelu. Između ostalih, tu su Mirsad Duratović i Amir Hurtić.
U NSRS nikada nije bilo 30 zastupnika Bošnjaka, kako je rekao Efendić. Tačno je da je broj mandata “probosanskih” stranaka u opadanju, ali taj je trend započeo i prije usvajanja izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH. Uzevši sve ovo u obzir, Istinomjer tvrdnju Semira Efendića ocjenjuje kao većim dijelom neistinitu.
(Istinomjer.ba)