Javnost u Bosni i Hercegovini svjedoči da je, kada je u pitanju izborna legislativa, već duže vrijeme ponovo aktueliziran kontekst njihovih eventualnih izmjena, u kojem se u prvi plan stavlja njihov politički dio, dok su konkretni prijedlozi tzv. tehničkih izmjena, kada su politički subjekti u pitanju, uglavnom u drugom planu.
Foto: Anadolija
Početkom juna 2021. godine, Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) donijela je Zaključak o usvajanju Nacrta inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Kako je tada javnosti poručeno, Nacrt inicijative uputit će se Venecijanskoj komisiji i GRECO-u putem Vijeća Evrope i OSCE-u/ODIHR-u s molbom za dostavu mišljenja, a bit će objavljen i na web stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba .
Tom prilikom, CIKBiH pozvao je organe za provođenje izbora u Bosni i Hercegovini, akademsku zajednicu, stručnjake u oblasti izbornog prava, predstavnike nevladinog sektora i druge pojedince i organizacije da svoje sugestije, primjedbe i prijedloge u vezi s usvojenim nacrtom inicijative dostave Centralnoj izbornoj komisiji BiH elektronskom poštom na e-mail adresu [email protected], najkasnije do 28.6.2021. godine do 15 sati.
Nakon razmatranja dostavljenih prijedloga, sugestija i primjedbi Centralna izborna komisija BiH će utvrditi konačan tekst Inicijative u skladu sa nadležnostima iz člana 2.9 stav (1) tačka 16) Izbornog zakona BiH i isti dostaviti Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
CIKBiH, 8.6.2021.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta, navodi se u Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a s tim u vezi, u poglavlju
“Demokratija/Funkcionisanje”, u prioritetu pod rednim brojem 1, stoji:
Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.
Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, 29.5.2019.
U međuvremenu, Parlamentarna skupština BiH obezbijedila je uslove za održavanje lokalnih izbora u Mostaru, ali su nadležne institucije i dalje ostale “gluhe” na usvajanje preporuka OSCE-a/ODIHR-a, Venecijanske komisije, kao i na osiguravanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka.
Kako su iz CIK-a BiH i najavili, na 64. sjednici, održanoj 15.9.2021. godine, donesen je Zaključak o usvajanju Inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Kako je navedeno na zvaničnoj stranici CIK-a BiH, a u kontekstu sadržaja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, po mišljenju Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR), predložene izmjene i dopune Izbornog zakona, koje je pripremila Centralna izborna komisija BiH, “široke su i pokazuju značajan napredak u preispitivanju nekih preporuka koje su formulirale prethodne izborne posmatračke misije ODIHR-a.”
Pored toga, izmjenama se tretiraju i pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih dužnosnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK-a i sudova o prigovorima vezanim za izbore.
Ako se usvoje, izmjene će ojačati integritet izbornog procesa. Brojni drugi amandmani bave se tehničkim pitanjima, razjašnjavajući prethodne nejasnoće i usklađujući određene odredbe s Ustavom BiH i drugim zakonima. Ostali prijedlozi odnose se na odgodu izbora u slučaju vanrednih okolnosti, registraciju birača, imenovanje kandidata, medijske propise, dogovore o prijevremenom (ranom) glasanju i izborne prekršaje.
CIKBiH, 15.9.2021.
Kada se radi o Vijeću Evrope, CIK-u BiH dostavljen je odgovor da Venecijanska komisija i GRECO ne mogu dati svoje mišljenje u ovoj fazi pripreme zakona.
Kako je na kraju saopštenja CIK-a BiH rečeno, usvojeni konačan tekst inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a skladu s nadležnostima iz člana 2.9 stav (1) tačka 16) Izbornog zakona BiH, CIKBiH će uputiti Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a na znanje dostaviti i članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, OHR-u, Vijeću za provedbu mira, Delegaciji EU/Uredu specijalnog izaslanika EU u BiH i Misiji OSCE-a u BiH. Nakon što bude dostavljena na navedene adrese, bit će objavljena i na web stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba.
S obzirom na to da preporuke OSCE-a/ODIHR-a koje se odnose na unapređenje izbornog procesa nisu političke, već tehničke prirode, kao takve bi ih trebali uvažiti politički subjekti u BiH, te bi na kraju trebale biti ugrađene i u izbornu legislativu.
Obećanjima, pa i potpisanim sporazuma u kojima je to navedeno, već smo svjedočili. Tako se, primjera radi, u Političkom sporazumu o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kojeg su potpisali lideri HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović, polovinom juna 2020. godine, pod tačkom 3. navodi “da će stranke potpisnice u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine također podržati izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u cilju provedbe relevantnih preporuka OSCE/ODIHR-a i Venecijanskog povjerenstva u skladu s europskim standardima.”
Međutim, to do sada nije bio slučaj. Naprotiv, rasprave koje se u političkoj javnosti u BiH vode na temu izmjena Izbornog zakona BiH najčešće su fokusirane na njihov politički segment, koji se u tom procesu ističe kao prioritetan.
I ključni akteri međunarodne zajednice kontinuirano pozivaju da se “osigura da svi građani BiH mogu ostvariti ovo pravo s uvjerenjem da će njihov glas biti prebrojan, bez manipulacija ili prevara, što nije samo preduslov stvarnih promjena, već i zakonska obaveza političkih vođa”.
Ovo je, pored ostalog, tokom svog obraćanja na otvaranju konferencije Transparency Internationala, „Integritet izbornog procesa u BiH“, 21.5.2021. godine poručio ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson.
Pozivajući se, između ostalog, i na izvještaje nevladinih organizacija, ambasador Nelson je konstatovao da je hitno je potrebno ažurirati pravni okvir koji upravlja izborima u BiH:
Nedovoljni nadzor prečesto rezultira prevarom i manipulacijama, omogućavajući nekima da slože karte u svoju korist. Centralna izborna komisija (CIK), organizacije civilnog društva i političke stranke otkrile su mnogo takvih nepravilnosti prošle godine, što je ugrozilo integritet izbornog procesa i smanjilo povjerenje građana. Srećom, održiva rješenja za većinu ovih trajnih problema identificirana su već neko vrijeme. Ured za demokratske institucije OESS-a, Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Europe (ili GRECO) i Venecijanska komisija iznijeli su zdravorazumska rješenja za zatvaranje tih zakonskih rupa – nedostaje samo politička volja za njihovu provedbu.
Eric Nelson, 21.5.2021.
I šef Delegacije EU u BiH Јohann Sattler je u više navrata podvukao da je potrebno reformisati Izborni zakon u BiH, naglasivši da je riječ “prije svega o preporukama o izbornim standardima”:
Zaista postoji potreba za promjenom. Govorimo, prije svega, o izbornim standardima, o nekim pitanjima koja se gomilaju već 15 godina, preporukama o izbornim standardima. Moramo razmotriti pitanje biračkih odbora, potom koji su to okruzi i granice izbornih jedinica i druga pitanja, kako bi se izbjegli navodi o korupciji i krađi glasova, što su izuzetno važna pitanja. Sve je to dio drugog dijela sporazuma o Mostaru. Govorim o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, kada je riječ o provođenju presude Ustavnog suda, ali i tehničkim standardima, presudama Europskog suda za ljudska prava, predmetu Sejdić i Finci i drugo. Sve su to pitanja za 2021. godinu, koja nije izborna godina i treba se iskoristi za napredak.
Јohann Sattler, 24.2.2021.
Javnost u Bosni i Hercegovini svjedoči da je, kada je u pitanju izborna legislativa, već duže vrijeme ponovo aktueliziran kontekst njihovih eventualnih izmjena, u kojem se u prvi plan stavlja njihov politički dio, dok su konkretni prijedlozi tzv. tehničkih izmjena, kada su politički subjekti u pitanju, uglavnom u drugom planu. CIKBiH nije dijelom interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, formirane krajem aprila ove godine, a ovo tijelo još uvijek nije izašlo s bilo kakvim konkretnim prijedlozima po pitanju usvajanja relevantnih preporuka OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije.
Pored toga, a u kontekstu eventualnog usvajanja navedene inicijative CIK-a BiH, treba podsjetiti i na trenutnu blokadu u odlučivanju na državnom nivou, nastalu nakon što je Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku “da ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH”.
Neizborna 2021. godina od ključnih domaćih političkih aktera, ali i međunarodne zajednice, najavljivana je kao godina u kojoj bi trebali biti riješeni višegodišnji problemi i izazovi u vezi s Izbornim zakonom BiH, ali u ovom momentu je teško reći da li će to biti ostvareno.
Inicijative za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je u parlamentarnu proceduru uputio CIKBiH, svakako je konstruktivan korak, te je sada, još jednom, na potezu Parlamentarna skupština BiH.
(Istinomjer.ba)