Iako Ustav Republike Srpske slovom ne prepoznaje instituciju v.d. predsjednika RS, u praksi se dogodilo da je privremeno mijenjan predsjednik ovog entiteta, kada je došlo do trajne onemogućenosti vršenja te funkcije.
Da u Ustavu Republike Srpske (RS) ne postoji institucija v.d. predsjednika, kao ni procedura za izbor na tu poziciju, upozorila je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. U objavi na društvenoj mreži Facebook, dan prije imenovanja Ane Trišić-Babić na poziciju v.d. predsjednice Republike Srpske, Trivić se referisala i na slučaj iz 2007. godine, kada je, usljed smrti tadašnjeg predsjednika RS Milana Jelića, funkciju v.d. predsjednika kratko obnašao Igor Radojičić.
Imenovanje bilo koga za v.d. predsjednika je neustavno, jer Ustav Srpske ne poznaje institut v.d. Predsjednika, niti proceduru za izbor nekog takvog. Ako je i bio slučaj da je nakon smrti Milana Jelića, predsjednik Narodne skupštine vršio dužnost Predsjednika Republike do izbora novog, i to je bilo neustavno, po istom principu – Ustav Srpske predviđa da se predsjednik Republike bira isključivo na izborima, direktno od naroda.
Jelena Trivić, 17.10.2025.
Sud Bosne i Hercegovine je 1. augusta 2025. godine donio osuđujuću presudu u slučaju Milorada Dodika kojom je on osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS. Silom zakona, Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) je 6. augusta 2025. godine donijela odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku na poziciji predsjednika RS. Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH je 18. augusta 2025. godine odbilo žalbu Dodikove odbrane na odluku CIK-a.
Izborni zakon BiH propisuje da “ako je neki izabrani organ raspušten, odnosno prestane mu mandat u skladu s ustavom i zakonom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora.” U zakonu se ne tretira prelazni period između prestanka mandata jednog funkcionera i preuzimanja mandata drugog.
Nakon što je Dodiku prestao mandat, nastao je svojevrsni pravni vakuum kada je riječ o tome ko obnaša funkciju predsjednika RS, te je tako jednu od ustavnih obaveza, koju bi inače Dodik trebao ispuniti, ispunio potpredsjednik RS Davor Pranjić (HDZ BiH). To se desilo 19. septembra 2025. godine, kada je Pranjić potpisao Ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) je 18. oktobra 2025. godine za v.d. predsjednice RS imenovala Anu Trišić-Babić. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je mogućnost da se ovakvo nešto desi krajem septembra 2025. godine. Njen mandat trajat će do stupanja na snagu rezultata prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji će biti održani 23. novembra 2025. godine.
Ustav Republike Srpske propisuje instituciju predsjednika RS i bliže definiše njegove obaveze i procedure vezane uz tu instituciju.
Kada je riječ o prestanku mandata, Ustav je predvidio samo dva slučaja – ostavku ili opoziv. S obzirom na to da je Ustav RS niži pravni akt od zakona na nivou BiH, jasno je da je mandat bio podložan prestanku i po drugim osnovama. Izbornim zakonom BiH predviđen je prestanak mandata “danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže” ili “danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa”.
Također, u Ustavu RS propisano je da predsjednika, ukoliko je on privremeno spriječen da obnavlja svoju dužnost, mijenja jedan od potpredsjednika, kojeg odredi predsjednik. U Ustavu se ne spominju drugi načini imenovanja osobe koja bi mijenjala predsjednika RS ni mogućnost da NSRS imenuje tu osobu, ali ni institucija v.d. predsjednika.
Sličan slučaj desio se i 2007. godine nakon što je tadašnji predsjednik RS Milan Jelić preminuo 30. septembra te godine. Narodna skupština Republike Srpske je na 4. posebnoj sjednici 1. oktobra 2007. godine donijela privremenu odluku po kojoj je sve prioritetne poslove iz nadležnosti predsjednika Republike Srpske obavljao predsjednik NSRS Igor Radojičić. Te je poslove Radojičić obavljao do 9. decembra 2007. godine, kada je na prijevremenim izborima za predsjednika RS izabran Rajko Kuzmanović.
Ognjen Tadić, savjetnik Milorada Dodika, osvrnuo se u kolumni koju je 2. oktobra. 2025. godine napisao za RTRS na slučajeve kada je predsjednik morao biti zamijenjen na sličan način. On je podsjetio na odluku Ustavnog suda RS iz novembra 2007. godine.
Tom je odlukom utvrđeno da Radojičićevim imenovanjem da privremeno obnaša funkciju predsjednika RS nisu povrijeđeni vitalni nacionalni interesi bošnjačkog naroda. Također je navedeno i da je “Narodna skupština organ Republike koji vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast i koja je predstavničko tijelo svih građana u Republici Srpskoj” te da “Vijeće smatra da ta institucija ima obavezu da u okviru ustavnih ovlaštenja upotrijebi sve pravne instrumente potrebne za funkcionisanje organa Republike”.
Tadić je taj dio odluke protumačio kao da je tada NSRS postupila na ustavan način, omogućujući funkcionisanje institucije predsjednika RS. Ipak, on zaključuje da NSRS do sada ovaj problem nije uspjela regulisati ustavnim odredbama, te nije prejudicirao buduće sudske odluke u sličnim slučajevima.
S druge strane, profesor Ustavnog prava dr. Milan Blagojević komentarisao je slučaj imenovanja Ane Trišić-Babić, kvalifikujući to “neustavnom odlukom”. U njegovom tekstu, koji je objavljen na portalu BN televizije, on navodi da je sporno to što na tu poziciju nije došao neko od potpredsjednika RS.
Ali ni Narodna skupština po Ustavu ne može imati više prava od onoga što je Ustav dao predsjedniku Republike, da ga imamo, u situaciji kada je spriječen da obavlja tu funkciju, to jest ni Narodna skupština ne može, a da to bude ustavno, imenovati nekog trećeg da bude v.d. predsjednika Republike, već i Narodna skupština može za to imenovati samo nekog od potpredsjednika Republike.
Milan Blagojević, 19.10.2025.
Ustav Republike Srpske ne precizira situaciju u kojoj je predsjednik RS trajno spriječen da obnaša tu funkciju zbog smrti, sile viših zakona ili slično, ali precizira da predsjednik RS može ovlastiti samo nekog potpredsjednika da ga mijenja te da se predsjednik može smijeniti u slučaju opoziva ili ostavke. U javnosti je moguće čuti različita mišljenja i o najnovijem slučaju imenovanja Ane Trišić-Babić kao v.d. predsjednice RS. Izmjenom Ustava RS ili nedvosmislenom presudom ustavnih sudova moguće je okončati pravne nedoumice u budućim sličnim slučajevima. Potreba za tim pogotovo je naglašena, jer je realna mogućnost za prestanak mandata i zbog nečega što nije propisano Ustavom RS.
(Istinomjer.ba)