Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden 8. 6. 2021. godine potpisao je uredbu kojom se proširuje opseg vanrednih mjera u vezi sa regionom Zapadnog Balkana, proglašenih odlukom 13219 od 26. 6. 2001. godine.
Foto: Seatrade Maritime News
Kako je tom prilikom saopšteno iz Bijele kuće, odluka predviđa dodatne sankcije, usmjerene ka pojedincima koji ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu, te je, s tim u vezi, rečeno i da će, u skladu s Bidenovom uredbom, Ministarstvo finansija, u konsultacijama sa State Departmentom, nastaviti da ažurira spisak pojedinaca koji su pod sankcijama.
Kako je u uredbi navedeno, situacija “na teritoriji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Albanije (Zapadni Balkan) tokom posljednje dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija poslije raspada bivše SFRJ, kao i rasprostranjenu korupciju u raznim vladama i institucijama na Zapadnom Balkanu, sprečava napredak ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije i da zbog toga predstavlja neuobičajenu i vanrednu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Američkim Država”.
U skladu sa opsegom sankcija, licima koja budu sankcionisana bit će onemogućen ulazak u Sjedinjene Američke Države, zamrznuta imovina i finansije na teritoriji SAD-a, a američkim građanima zabranjeno da učestvuju u transakcijama sa licima koja su na listi sankcionisanih.
Prošireni paket sankcija bit će usmjeren ka onima koji, između ostalog, budu držani odgovornima za kršenje mirovnih i regionalnih sporazuma koji su na snazi na području Zapadnog Balkana, poput Prespanskog i Ohridskog sporazuma, Rezolucije UN-a 1244, Dejtonskog mirovnog sporazuma, zaključaka Vijeća konferencije za provedbu mira, održanog u Londonu u decembru 1995. godine, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira ili njegovog upravnog odbora, te nepoštovanja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog rezidualnog mehanizama za kaznene sudove.
Uz navedeno, sankcije će biti korištene protiv osoba i njihovih saučesnika koji budu kršili ljudska prava na Zapadnom Balkanu, ali i onih koji se budu držali odgovornim za korupciju, podrivanje demokratskih procesa i ometanje institucija i međunarodnih sporazuma.
U saopštenju iz Bijele kuće podvučeno je da je “obezbjeđivanje bezbjednosti i političke stabilnosti Zapadnog Balkana u skladu je sa opredjeljenjem Bidenove administracije da se unapređuju osnovni američki interesi nacionalne bezbjednosti, uključujući zaštitu demokratskih institucija”, a posebno je istaknuta borba protiv korupcije koja “narušava ekonomski rast, olakšava organizovani kriminal i podriva povjerenje u demokratske procese”.
Nakon objave Bidenove uredbe, i američki državni sekretar Anthony Blinken naglasio je da su SAD riješene da osiguraju stabilnost i bezbjednost Zapadnog Balkana, što bi omogućilo državama u regionu da ispune svoj potencijal kao slobodne i prosperitetne demokratije, posebno ističući važnost borbe protiv korupcije:
Korupcija nanosi direktnu štetu spoljnoj politici, nacionalnoj bezbjednosti i ekonomskom zdravlju SAD i naših saveznika i partnera. Zato smo riješeni da promovišemo odgovornost i da se borimo protiv nekažnjivosti onih koji su umiješani u značajnu korupciju na Zapadnom Balkanu i širom svijeta. Naša posvećenost promovisanju demokratije, transparentnosti i odgovornosti širom Zapadnog Balkana je čvrsta i u skladu sa standardima koje države u regionu moraju da ispune da bi postigle svoj cilj da napreduju na evropskom putu.
Antony Blinken, 9. 6. 2021.
Uslijedila je i reakcija člana Predsjedništva BiH i prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika, koji je, izrazivši uvjerenje “da zemlje EU i cijeli demokratski svijet neće pratiti atak Amerike i prijetnje sankcijama”, pored ostalog, ustvrdio:
Amerikanci očigledno imaju svoje unutrašnje probleme. SAD su podijeljeno društvo. Povratkom Bajdena vraćeno je staro društvo u igru, koje se zove ‘Klintonovi sljedbenici’, a koji su bili neposredni učesnici raspada Јugoslavije. Sada pokušavaju svojim pravilima da modeliraju Balkan po svojim standardima.
Milorad Dodik, 9. 6. 2021.
Dan kasnije, u telefonskom razgovoru sa ambasadorom SAD-a u BiH Ericom Nelsonom, Dodik je, kako je navedeno, izjavio da uredba Bijele kuće o proširenju sankcija koje se odnose na osobe na Zapadnom Balkanu “nije demokratska, niti je u duhu poštovanja ljudskih prava i vladavine prava”.
Tom prilikom, predsjednik SNSD-a ocijenio je i da je to “još jedno od sredstava američke administracije za modeliranje odnosa u regionu i da će otežati dijalog, bar kada je riječ o BiH“. Predsjedavajući Predsjedništva BiH ocijenio je da su „bošnjački političari u uredbi vidjeli sredstvo za disciplinovanje Srba“, i da će „u takvoj atmosferi biti teško osigurati normalan dijalog“.
Nakon razgovora sa ambasadorom Nelsonom, iz Dodikovog kabineta, pored ostalog, još su naveli da je Dodik ambasadoru Nelsonu prenio da je poljuljano povjerenje Srba i Republike Srpske u namjere SAD-a u BiH i da bi bilo dobro da se najprije poradi na rehabilitaciji američkog odnosa prema Srbima u cjelini, ali i da se Republika Srpska „ne bavi secesijom, već je njeno opredjeljenje da se bori za očuvanje svoje autonomije koja joj pripada po Dejtonskom mirovnom sporazumu“.
Da su SAD “odlučne da se suprotstave onima koji podrivaju stabilnost, podržavaju korupciju i slabe ljudska prava”, potvrdio je 15. 6. 2021. godine i sam ambasador SAD-a u BiH, podsjećajući da nova izvršna uredba američke vlade predstavlja jačanje podrške SAD-a napretku Zapadnog Balkana.
Naša je odlučnost da se suprotstavimo onima koji podrivaju stabilnost, podržavaju korupciju i slabe ljudska prava. Tako da nova izvršna uredba ne mijenja prethodne kriterije. Ona ne mijenja ničiji status prema prethodnim sankcijama. Ona proširuje opseg geografski time što uključuje Albaniju koja nije bila uključena prije jer Albanija se suočava sa istim izazovima kao i druge zemlje Zapadnog Balkana.
Eric Nelson, 15. 6. 2021.
Kada je u pitanju korupcija, Nelson je istakao da je to novi element koji SAD smatraju destabilizirajućim faktorom na Zapadnom Balkanu, te naglasio da sankcije sada mogu uključivati i članove porodica i druge saradnike ljudi koji rade na narušavanju napretka i demokratskih ideala i napredovanja Zapadnog Balkana i njegovih zemalja ka EU.
Sankcije zemljama Zapadnog Balkana uključuju specifične elemente gdje ćemo sankcionisati lidere koji podržavaju korupciju, promovišu je i time narušavaju demokratiju, stabilnost, prosperitet i ljudska prava u zemljama Zapadnog Balkana. Izvršna uredba takođe proširuje opseg time što omogućava nametanje sankcija onima koji podržavaju aktere koji podrivaju stabilnost.
Eric Nelson, 15. 6. 2021.
U kontekstu mogućnosti uvođenja sankcija, podsjećamo i na mehanizam koji na raspolaganju ima i Evropska unija, u čijem Ugovoru o funkcioniranju, u Glavi IV, pod nazivom “Restriktivne mjere”, član 215, stavovi (1) i (2), stoji:
1. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uniji predviđa prekid, odnosno djelomično ili potpuno smanjenje, gospodarskih i finansijskih odnosa s jednom ili više trećih zemalja, Vijeće kvalificiranom većinom na zajednički prijedlog Visokoga predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije donosi potrebne mjere. O tome obavještava Europski parlament.
2. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2. Glave V. Ugovora o Europskoj uniji tako predviđa, Vijeće može donijeti restriktivne mjere prema postupku iz stavka 1. protiv fizičkih ili pravnih osoba i skupina ili nedržavnih subjekata.
Ugovor o funkcioniranju Evropske unije
Novim pravilom, uvedenim 1. 11. 2014. godine, prilikom glasanja Vijeća EU o prijedlogu Komisije ili visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana većina postignuta je ako su ispunjena dva uslova. Prvi je da 55% država članica glasa “za”, a drugi da tih 55% država predstavlja najmanje 65% cjelokupnog stanovništva Evropske unije. Odluka se može blokirati ukoliko postoji tzv. blokirajuća manjina koja mora uključivati najmanje četiri člana Vijeća, a koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU.
S tim u vezi, Vijeće EU je 31. 3. 2021. godine produžilo Odluku o mjerama ograničavanja, s obzirom na stanje u BiH, na osnovu kojih EU može uvesti sankcije bh. političarima ili organizacijama, a koja će biti na snazi do 31. marta 2022. godine.
Iako je ovaj mehanizam EU na snazi još od 2011. godine, kada su bh. političari u pitanju, Bruxelles ga nije koristio, što nije slučaj SAD-om. Podsjećamo tako da su samo u posljednjih par godina pod sankcije vašingtonske administracije došli Nikola Špirić, Milorad Dodik, i Amir Zukić, što navodi na zaključak da se SAD, ukoliko tako procijene, i nakon nove izvršne naredbe predsjednika Bidena neće libiti da listu sankcionisanih osoba i prošire.
Pitanja koja ostaju otvorena i ovaj put jesu da li će se tom pristupu pridružiti i EU, te da li će novi prošireni paket sankcija Washingtona donijeti rezultate kada se radi o djelovanju političara u BiH, ali i na Zapadnom Balkanu uopšte, i u preventivnom, i u svakom drugom smislu.
(Istinomjer.ba)