U sedmici iza nas Istinomjer je zabilježio veći broj neistinitih i jednu poluistinitu tvrdnju domaćih političkih aktera/ki. Također, zabilježili smo jedno neispunjeno obećanje i jedan nedosljedan stav, dok su na jednom obećanju provođene određene aktivnosti na njegovoj realizaciji. U prošlosedmičnoj analizi osvrnuli smo se na problem ulica koje nose nazive po fašističkim poklonicima ili ratnim zločincima.
Povodom početka radova na rekonstrukciji terminala tečnih naftnih tereta Blažuj privrednog društva “Operator-Terminali Federacije” federalni ministar energije rudarstva i industrije Nermin Džindić govorio je, između ostalog, o ispunjenim obavezama prema Evropskoj uniji i Evropskoj energetskoj zajednici, pri čemu je ustvrdio da je Kanton Sarajevo “najveći i najmnogoljudniji kanton”. Prema podacima popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, najnaseljeniji kanton u Federaciji BiH je Tuzlanski kanton, u kojem je popisano 445.028 stanovnika/ca, a površina ovog kantona iznosi 2.648,61 km². Prema rezultatima istoga popisa, u Kantonu Sarajevo je 2013. godine živjelo 413.593 stanovnika/ca, dok je površina ovog kantona 1.269,05 km². Podaci Federalnog zavoda za statistiku s kraja augusta 2020. godine pokazuju da u Tuzlanskom kantonu živi 437.607 stanovnika/ca, dok u Kantonu Sarajevo živi 421.555 stanovnika/ca. S obzirom na navedeno, tvrdnju ministra Džindića ocijenili smo neistinitom.
Neistinitom smo ocijenili i izjavu predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića koji je, komentirajući rezoluciju Evropske narodne stranke o Bosni i Hercegovini, ustvrdio da Rezolucija govori o Odluci Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića. Dodao je da ova presuda “definira legitimitet i konstitutivnost Doma naroda, te analogno tome i Predsjedništvo BiH”. Na kongresu EPP-a, održanom 31.5. i 1.6.2022. godine, usvojeno je 14 rezolucija, uključujući i onu pod nazivom “Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine”. U članu 5. rezolucije navodi se da EPP poziva da se izborne reforme “riješe brzo, na inkluzivan način, uz poštivanje uslova za članstvo u EU”. Navodi se i da izborne i ustavne reforme trebaju biti u skladu s principima EU i odlukama međunarodnih i ustavnih sudova. U ovom članu ni na jednom mjestu nije precizirano da je potrebno provesti presudu Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”. Potrebno je istaći i to da da se Odluka Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” odnosi na članove Zakona koji se tiču načina izbora delegata/kinja u Dom naroda Parlamenta Federacije te da ni na koji način ne tretira izbor delegata/kinja u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ni članova Predsjedništva BiH.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik PDP-a Branislav Borenović, govoreći o sankcijama SAD-a domaćim javnim dužnosnicima, ustvrdio je da je svaka od izrečenih restriktivnih mjera SAD-a bila povezana s koruptivnim djelima domaćih zvaničnika/ca. Podsjećamo, nedavno je američko ministarstvo finansija uvelo sankcije predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari i ministru zdravlja i socijalne zaštite RS Alenu Šeraniću. Čavari su sankcije izrečene zbog odbijanja da imenuje sudije s lista kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće za popunu upražnjenih radnih mjesta u Ustavnom sudu FBiH. Označen je kao odgovoran ili saučesnik u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu. S druge strane, Šeranić je, kako se navodi, podstakao secesionističke napore Republike Srpske za vođenje implementacije Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS koji je njegovo ministarstvo dostavilo NSRS. Početkom ove godine Miloradu Dodiku uvedene su sankcije zbog koruptivnih aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH. SAD su Dodiku uvele sankcije i 2017. godine zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani organizovanja referenduma te iz razloga što je predstavljao prijetnju u vezi s ometanjem provedbe Dejtonskog sporazuma. Bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić američke sankcije uvedene su zbog učestvovanja u politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu. S obzirom na to da su sankcije SAD-a bosanskohercegovačkim dužnosnicima, osim korupcije, uvođene i iz drugih razloga, Borenovićevu izjavu ocijenili smo neistinitom.
Ministar pravde BIH Josip Grubeša u jednom od posljednjih medijskih istupa iznio je više neistina. Između ostalog, ustvrdio je da je CIK “nezakonito izabran”, da u Ustavu BiH piše da postoje “predstavnici naroda” te da Željko Komšić “ne može povući vitalni nacionalni interes”. Što se tiče imenovanja članova Centralne izborne komisije, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenovao je u martu 2020. godine Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića za članove Centralne izborne komisije BiH nakon što je na ovim funkcijama istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmedu Šantiću. Bivši član CIK-a Branko Petrić osporavao je izbor aktuelnih članova CIK-a, kao i pravo Predstavničkog doma PSBiH da imenuje članove CIK-a BiH bez prethodno provedene konkursne procedure. Sud Bosne i Hercegovine odbio je spomenutu tužbu 21.4.2022. godine. U obrazloženju presude navodi se da je osporena odluka Predstavničkog doma PSBiH zakonita i pravilna.
Kada je riječ o Grubešinoj tvrdnji da se u Ustavu BiH navodi da u Predsjedništvu sjede “predstavnici naroda”, podsjećamo da se ovaj termin ne spominje ni na jednom mjestu u Ustavu BiH. Ustavom je precizirano da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju s teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira s teritorije Republike Srpske. Ustav BiH i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH demantuju i tvrdnju da Željko Komšić “ne može povući vitalni nacionalni interes”. Ustavom je određeno da će članovi Predsjedništva nastojati da sve odluke usvoje konsenzusom. Ustavom je također definirano da, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju, odluku mogu usvojiti dva člana. U tom slučaju, član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom može je proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta.
Poluistinitom smo ocijenili tvrdnju zastupnice u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelene Trivić da je SNSD blokiranjem “omogućio” visokom predstavniku da donese odluku o finansiranju izbora. Podsjećamo, CIK BiH je 5.5.2022. donio odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora 2022. godine. Nadležne institucije trebale su osigurati sredstva za provođenje izbora u roku od 15 dana od njihovog raspisivanja. S obzirom na to da budžet institucija BiH nije bio donesen u zakonskom roku, CIK BiH je Vijeću ministara BiH uputio prijedlog odluke o odobravanju raspodjele i korištenju dijela prenesenih sredstava iz prethodnih godina na ime rashoda programa posebne namjene u 2022. godini. Tim povodom zakazana je vanredna sjednica Vijeća ministara za 17.5.2022. godine, ali je predložena tačka dnevnog reda na vanrednoj telefonskoj sjednici ipak odbačena jer su ministri HDZ-a bili protiv. Milorad Dodik je 20.5.2022. godine izjavio da izbore treba provesti, a da se novac može osigurati kroz pozajmicu. Na sjednici Doma naroda 23.5.2022. godine predstavnici Kluba bošnjačkog naroda uputili su prijedlog zaključka kojim bi se naložilo Vijeću ministara BiH da u roku od 24 sata od donošenja zaključka postupi prema prijedlogu CIK-a i donese Odluku o odobravanju i raspodjeli sredstava u iznosu od 12.500.000 KM na ime rashoda CiK-a za održavanje izbora. Ovog puta delegati/kinje i SNSD-a i HDZ-a bili/e su protiv. Na sjednici Vijeća ministara, održanoj 6.6.2022. godine, CIK-u je odobren iznos od 9.728.000 KM za provođenje Općih izbora, što je manje nego što je CIK tražio. Dan kasnije, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je Odluku o finansiranju Općih izbora 2022. godine u BiH, čime je van snage stavljena odluka Vijeća ministara.
Istinomjer je neistinitom ocijenio i tvrdnju lidera HDZ-a BiH i aktuelnog predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragana Čovića. On je, komentirajući Odluku visokog predstavnika o finansiranju Općih izbora 2022. godine, ustvrdio da je reakcija OHR-a bila bespotrebna jer su institucije BiH reagirale na vrijeme po pitanju osiguravanja vanrednih sredstava za održavanje izbora. Nakon što je CIK BiH 4.5.2022. donio Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, nadležne institucije imale su zakonski rok do 19.5.2022. godine da osiguraju sredstva. Međutim, sredstva nisu osigurana u spomenutom roku, zbog čega je reagirao i visoki predstavnik donošenjem navedene odluke.
Istinomjer je u minuloj sedmici nedosljednim ocijenio stav Dragana Čovića i HNS-a po pitanju odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Podsjećamo, u aprilu 2022. godine Čović je međunarodnoj zajednici postavio pitanje da, “ako već ima takve ovlasti”, zašto nije nametnula pojedine odluke i preuzela odgovornost kada je riječ o evropskom putu BiH. Nakon posljednjih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, uslijedile su brojne reakcije, među kojima je i ona Hrvatskog narodnog sabora, čiji je predsjednik Dragan Čović. Za razliku od Čovićevog poziva međunarodnoj zajednici u BiH iz aprila, u spomenutoj reakciji na odluke visokog predstavnika u BiH zauzet je stav da nametanje bilo kakvih odluka, ili bilo kakvo korištenje bonskih ovlasti, poništava suverenitet države Bosne i Hercegovine. Iz HNS-a BiH pozvali su OHR “da preuzme svu odgovornost za ovaj čin, kao i da ubuduće donosi sve odluke, ako nam već Vijeće ministara kao institucija nije potrebna”, ali i poručili da se “mora prestati s ovakvom praksom koja nanosi ogromnu štetu Bosni i Hercegovini i njenoj budućnosti kao i EU perspektivi”.
Istinomjer je u sedmici iza nas neispunjenim ocijenio obećanje lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će u roku od šest mjeseci biti ispunjeni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske od 10.12.2021. godine. Podsjetimo, na sjednici NSRS, održanoj 10.12.2021. godine, usvojena je Deklaracija o ustavnim principima i četiri informacije o prenosu nadležnosti za zaključcima. Skupština je zadužila Vladu Republike Srpske da u roku od šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u NSRS zakone iz oblasti indirektnog oporezivanja, odbrane i bezbjednosti te pravosuđa. Šest mjeseci kasnije, na zahtjev Milorada Dodika, održana je 31. posebna sjednica NSRS na kojoj je usvojeni informacija i set zaključaka o međunarodnoj, političkoj i bezbjedonosnoj situaciji. Među zaključcima se našao i onaj u okviru kojeg NSRS konstantuje da se primjena zaključaka u vezi s Informacijom o prenosu nadležnosti od 10.12.2021. godine odlaže za šest mjeseci.
Obećanje gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića u vezi s izgradnjom dnevnog centra za djecu i omladinu s poteškoćama u razvoju dobilo je ocjenu radi se na tome. Tokom konferencije za medije održane 13.4.2022. godine u Trebinju povodom realizacije projekta izgradnje centra za djecu i omladinu s poteškoćama u razvoju u tom gradu, saopćeno je da je završen tender za izvođača radova te da na računu za izgradnju trenutno ima oko 720.000 KM. Gradonačelnik Trebinja je tom prilikom najavio da će do kraja godine objekat biti u funkciji. Polovinom maja ove godine gradonačelnik Ćurić je s direktorom građevinskog preduzeća “Porobić” d.o.o. iz Trebinja Zoranom Porobićem potpisao ugovor o nastavku radova na izgradnji centra. Ćurić je izjavio da je Grad raskinuo ugovor s prethodnim izvođačem jer, kako je istakao, ugovor nije ispoštovan i jer se kasnilo s radovima, zbog čega objekat još uvijek nije u funkciji. Gradonačelnik je tom prilikom ponovio da očekuje da će objekat biti završen do kraja godine.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović bio je glavni akter Istinomjerove prošlosedmične analize Ukidanje naziva ulica koje su dobile ime po fašističkim poklonicima (ili ratnim zločincima): Stvarni čin ili deklarativna izjava?. Čović je prethodnih dana boravio u službenoj posjeti Izraelu, tokom koje je održao sastanke s državnim vrhom ove države i poklonio se žrtvama holokausta u svjetskom memorijalnom centru Yad Vashem. Kako navodi izraelski mediji, Čović je rekao izraelskim zvaničnicima da planira da preduzme aktivnosti s ciljem ukidanja naziva ulica i trgova koji nose nazive po nacističkim kolaboracionistima. Podsjetimo, odlukom Općinskog vijeća (zapadnog) Mostara (tj. dijelova grada pod kontrolom HVO-a) iz februara 1995. godine, preimenovani su 41 ulica i trg u Mostaru. Ovom su odlukom pojedine ulice dobile imena po visokim zvaničnicima Nezavisne države Hrvatske (NDH). Krajem januara 2004. godine u Mostaru dolazi do nametanja novog Statuta Grada Mostara od tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna i formiranja višenacionalne komisije sa zadatkom revizije i novih imenovanja ulica u gradu, a s prvenstvenim ciljem uklanjanja uličnih naziva fašističkih ličnosti. U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH 2016. godine usvojena je inicijativa SDP-a BiH kojom se “javno poziva aktualnog gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića da u najkraćem roku, bez odlaganja, uvjetovanja i opstruiranja, preduzme aktivnosti s ciljem ukidanja imena ulica koje nose nazive ustaških dužnosnika”. No, nazivi ulica i javnih trgova nisu problem samo u Mostaru. Proces preimenovanja naziva ulica, trgova, pa čak i gradova, bio je najekstremniji u entitetu Republika Srpska, gdje su, već u jeku rata, 1993. godine “etnički očišćeni” nazivi gradova (parcijalno revidirano odlukom Ustavnog suda BiH iz 2004. godine), a samo su u Banjoj Luci promijenjeni nazivi 244 ulice.
Podsjećamo da su nazivi ulica i ustanova po ličnostima povezanim s fašističkim režimom bili i predmet političkih neslaganja u Kantonu Sarajevo. Skupština Kantona Sarajevo u junu 2020. nije usvojila inicijativu za promjenu naziva ulica i ustanova po ličnostima povezanim s fašističkim režimom, koju je uputio šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Igor Stojanović. Još uvijek nije jasno da li će doći do aktivnosti kojima će se ukinuti nazivi ulica i trgova prema raznim zločincima i kolaboracionistima fašističkih režima ili su ove najave i antifašistički stavovi političkih subjekata širom Bosne i Hercegovine samo deklarativne naravi. Neusvajanje i neimplementiranje dosadašnjih inicijativa ne obećavaju da će se uskoro nešto promijeniti, ali će Istinomjer pratiti da li je najava Dragana Čovića i ostalih zvaničnika o ukidanju naziva javnih ulica i trgova koji nose sporne nazive iskrena i da li će biti ispunjena.
U rubrici Nevjerovatno ali Istinomjer u protekloj sedmici našao se član Predsjedništva BiH Željko Komšić. On je, govoreći o uvredama koje trpi kao član Predsjedništva, prokomentirao kako bi se s njima nosio da ne obnaša tu funkciju.
(Istinomjer.ba)