Formalno otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) u martu 2024. godine nije tokom treće godine mandata 2022–2026. donijelo očekivani zamah na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Iako su predstavnici vlasti na državnom nivou napravili nekoliko iskoraka, ključni uslovi za otvaranje pregovora sveli su se na političke sporove i institucionalne blokade.
Istinomjer u okviru monitoringa predizbornih obećanja aktuelnog saziva Vijeća ministara prati šest obećanja iz oblasti evropskih integracija koja su dale tri političke partije.
SDP BiH je u svom predizbornom programu dao tri obećanja da će provesti institucionalne reforme i uskladiti zakonske propise s EU, uskladiti politike djelovanja u skladu s politikom EU te izgraditi konsenzus o EU integracijama. Ipak, u 2025. godini ništa se od toga nije realizovalo.
Reforme
Početak 2025. godine obilježilo je usvajanje Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o zaštiti ličnih podataka, ali je istovremeno došlo do zastoja u usvajanju osam tzv. evropskih zakona, uključujući zakon o regulatoru i tržištu električne energije te više propisa iz oblasti intelektualnog vlasništva.
Zbog neusvajanja zakona o regulatoru i prijenosu električne energije, BiH ima direktne ekonomske posljedice. Iako ga je Predstavnički dom PSBiH usvojio krajem 2025. godine, zakon nije razmatran u Domu naroda PSBiH zbog protivljenja HDZ-a BiH i SNSD-a. Rasprava se vodila primarno oko nadležnosti države i entiteta, dok su ekonomski efekti ostali u drugom planu. Kako unutrašnji mehanizmi oporezivanja emisija CO₂ nisu uspostavljeni, od 1. januara 2026. godine BiH podliježe CBAM taksi Evropske unije.
Napredak je bio ostvaren na poljima gdje nije bio potreban politički konsenzus.
BiH je 1. januara 2025. godine preuzela jednogodišnje predsjedavanje Strategijom EU za dunavsku regiju (EUSDR), pri čemu je kao jedan od ključnih fokusa najavljeno ubrzanje procesa proširenja EU, uz dodatni naglasak na pitanja mladih, sigurnosti i povezanosti.
Tokom 2025. godine Bosna i Hercegovina postala je učesnica nekoliko programa i sporazuma s Evropskom unijom.
U julu 2025. godine utvrđen je Prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog plana za BiH za 2024. godinu. Putem ovog sporazuma omogućen je pristup Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA III) u brojnim područjima, uključujući unapređenje vladavine prava, jednakosti, rodne ravnopravnosti, ekonomski razvoj te ostvarivanje napretka u ispunjavanju obaveza za pristupanje EU.
Među značajnijim aktivnostima jesu potpisivanje i ratificiranje ugovora s EUROJUST-om i FRONTEX-om. Odluka o osnivanju Koordinacijskog deska za program EU4 HEALTH donesena je u martu, a u decembru 2025. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovalo je članove Koordinacijskog deska.
Jača ekonomska integracija s EU bilo je obećanje HDZ-a BiH, gdje su napravljeni određeni pomaci, prije svega putem pristupa evropskim finansijskim instrumentima i programima, dok su suštinske reformske mjere i dalje ostale ograničene. Tako BiH još uvijek nema pristup IPARD (IPA Rural Development) fondu, koji pomaže zemljama kandidatkinjama da modernizuju poljoprivredu, poboljšaju sigurnost hrane i podrže ruralni razvoj. Da bi se ostvario pristup, BiH na nivou države mora uspostaviti i akreditovati državnu IPARD strukturu (upravljačko tijelo i platnu agenciju) koja ispunjava EU standarde za upravljanje i kontrolu fondova, uskladiti zakonodavstvo s pravnim aquisom EU te izraditi i usvojiti IPARD nacionalni program.
Na putu za EU
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ponovila je još jednom u septembru 2025. godine šta to BiH treba uraditi da krene naprijed. Za održavanje prve međuvladine konferencije, što je prvi korak u procesu pristupanja, potrebni su reforma pravosuđa, novi zakon o Sudu i VSTV-u, koji su u cijelosti usklađeni s EU standardima, te imenovanje glavnog pregovarača, kako bi se pokrenuo proces screeninga.
Reforma pravosuđa nije neki novi uslov.
“Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu s evropskim standardima”. Ovako glasi šesti od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine.
Unatoč svemu, tokom prošle godine nije bilo značajnijih pomaka na tom planu pa tako nije ostvaren napredak na ispunjenju obećanja HDZ-a BiH o ubrzanju EU puta Bosne i Hercegovine, a isti je slučaj i s obećanjem Naroda i pravde o ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK-a.
Vijeće ministara BiH je Prijedlog zakona o VSTV-u uputilo u parlamentarnu proceduru 4. marta 2025. godine, ali zakon nije dobio podršku u Domu naroda u maju 2025. godine.
Vijeće ministara je u februaru 2025. trebalo razmatrati Prijedlog zakona o Sudu BiH, ali tada je on povučen na doradu. Sredinom 2025. godine u parlamentarnoj proceduri našla su se dva prijedloga zakona o Sudu BiH na inicijativu delegatkinje Marine Pendeš (HDZ BiH) i zastupnika Predraga Kojovića (Naša stranka). Prijedlog Pendeš predviđa da Apelaciono odjeljenje bude u Istočnom Novom Sarajevu i nadležnost Suda BiH definiše putem tačno pobrojanih oblasti krivičnih djela, dok Kojovićev prijedlog Apelaciono odjeljenje smješta na Pale i šire definiše nadležnost Suda BiH.
Nijedan od ova dva zakona nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini.
Tokom decembra 2025. godine dvije sjednice Vijeća ministara BiH (1, 2) nisu održane zbog nedostatka kvoruma za podršku dnevnim redovima, na kojim su se našla i ova dva zakona.
Imenovanje glavnog pregovarača
Treći preostali korak za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom jeste imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima.
Ova procedura inicirana je krajem oktobra 2024. godine, kada je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) tražila ubrzanje aktivnosti radi uspostave ureda glavnog pregovarača BiH. Nedugo nakon toga, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da će insistirati da se na ovoj poziciji nađe Srbin iz Republike Srpske, navodeći da je ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara Bošnjak, njegov zamjenik Hrvat, a direktorica Direkcije za evropske integracije Bošnjakinja. Ovo je potvrđeno nakon sastanka čelnika tadašnje koalicije sredinom novembra 2024. godine.
Nemogućnost imenovanja pregovarača svoje korijene ima u raskolu državne koalicije, a u ponovnom fokusu javnosti ovo je imenovanje bilo od oktobra 2025. godine. Od tada se govori o prijedlogu SNSD-a da Ana Trišić-Babić, trenutna v.d. predsjednice Republike Srpske, bude glavni pregovarač.
Predstavnički dom PSBiH je 30. oktobra 2025. godine, na prijedlog zastupnika Saše Magazinovića (SDP BiH), usvojio Odluku o formiranju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju EU. Većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH smatra da Vijeće ministara BiH ne može odlučivati o imenovanju. U odluci je navedeno da je Vijeće ministara nadležno za osnivanje ureda pregovarača, a da bi osobu imenovao Predstavnički dom. SNSD je 11. novembra 2025. godine o ovoj odluci uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH o ocjeni ustavnosti, na koju javnost još uvijek čeka.
Oprečni stavovi članova vladajuće koalicije dobit će epilog nakon odluke Ustavnog suda BiH, kojom će biti utvrđeno u čijoj je nadležnosti ova procedura.
Višegodišnja saga o Reformskoj agendi
Jedna od rijetkih konkretnih prekretnica u 2025. bilo je usvajanje Reformske agende Bosne i Hercegovine za period 2023–2027.
Evropska komisija je u novembru 2023. godine predstavila Program rasta EU za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, s ciljem jačanja ekonomske integracije, ubrzanja reformi i finansijske podrške njihovoj provedbi. Vijeće EU je u maju 2024. godine odobrilo njegovu implementaciju. Radni tim za izradu agende BiH imenovan je u januaru 2024. godine.
Iako su Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija ove dokumente dovršile na ljeto 2024. godine, a EK ih odobrila u oktobru te godine, BiH je zbog političkih prepirki ovaj dokument usvojila više od godinu nakon što su to uradile zemlje iz regiona.
Uglavnom zbog protivljenja Republike Srpske i opsežnog mehanizma koordinacije za usaglašavanje ovog dokumenta, Nacrt liste reformi i Nacrt reformske agende, zajedno sa svim pristiglim komentarima članova radnog tima, usvojeni su krajem juna 2025. godine.
Zbog probijanja više datih rokova, Evropska komisija je u ljeto 2025. godine za 108 miliona eura umanjila sredstava namijenjena za BiH. Upozorili su tada bh. vlast na dodatno smanjenje alokacije ako plan ne bude usvojen do kraja septembra 2025. godine.
Nakon višemjesečnih blokada, Vijeće ministara BiH je 30. septembra 2025. godine usvojilo Reformsku agendu i Listu reformi. Evropska komisija je 4. decembra 2025. godine zvanično odobrila usaglašeni tekst agende za BiH i time je ostvaren ključni korak za aktivaciju sredstava iz Plana rasta u iznosu do 976,6 miliona eura.
Evropski put Bosne i Hercegovine su tokom 2025. godine obilježili ograničeni administrativni pomaci i značajne političke blokade. Iako su ostvareni određeni iskoraci putem pristupa fondovima i usvajanja Reformske agende, ključne reforme, posebno u oblasti pravosuđa i zakonodavnog usklađivanja, nisu provedene, a izostao je i dogovor o imenovanju glavnog pregovarača. Zbog nedostatka političkog konsenzusa, obećanja o evropskim integracijama ostala su uglavnom u istom statusu kao i godinu ranije. Tako je 2025. godina protekla više u znaku stagnacije nego stvarnog napretka ka članstvu u Evropskoj uniji.
(Istinomjer.ba)