Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, govoreći u kontekstu Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) U-27/22 o zahtjevu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefika Džaferovića te izboru novih sudija Ustavnog suda BiH, iznio je i dvije netačne tvrdnje.
Na svojoj zvaničnoj Facebook stranici Nikšić je naveo da je navedena odluka Ustavnog suda BiH “razotkrila je još jedan spin grupacije SDFA” te da je nakon te odluke “potpuno jasno da eventualni izbor sudije Ustavnog suda na posljednjoj sjednici Parlamenta FBiH uopće ne bi uticao na ishod glasanja, kamoli bio presudan”.
U vezi s tim, predsjednik SDP-a BiH ustvrdio je da trenutno u Ustavnom sudu BiH ima osam sudija.
Optuživali su nas da ćemo glasanjem za prvorangiranog kandidata osuditi apelaciju na propast, isporučiti državu i niz drugih gluposti. Napominjem da trenutno u Ustavnom sudu BiH ima osam sudija, tri međunarodna, dva iz reda bošnjačkog i srpskog naroda i jedan iz reda hrvatskog naroda.
Nermin Nikšić, 24.3.2023.
Kada je riječ o izboru nedostajućih sudija Ustavnog suda BiH, Nikšić je, nastavljajući da govori u kontekstu njihove pripadnosti konstitutivnim narodima, iznio tvrdnju da je, pored ostalog, riječ i o izboru sudije “iz reda hrvatskog naroda”
Zato je bitno, kada opet sutra opoziciona grupacija bude prozivala novu većinu za bilo kakvu izdaju, prisjetiti se dojučerašnjih naslova kojim su nas uvjeravali da je izbor sudije iz reda hrvatskog naroda presudan za sudbinu apelacije. Tog sudiju, na njihovu žalost, nismo izabrali i razotkrili smo njihovu manipulaciju. Ni prvi ni zadnji put.
Nermin Nikšić, 24.3.2023.
Najveća sudska instanca u našoj zemlji je 23.3.2023. godine, odlučujući o zahtjevu Komšića i Džaferovića za ocjenu ustavnosti amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine) i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je 2.10.2022. godine nametnuo visoki predstavnik u BiH, utvrdila “da su amandmani i izmjene Izbornog zakona u skladu sa čl. I/2, II/2, II/4. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čl. 5. i 7. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima”.
Da Ustavni sud BiH, koji u skladu s Ustavom BiH treba da ima devet sudija, trenutno broji sedam, a ne osam sudija, kako je to Nikšić rekao, svjedoče objave na zvaničnoj stranici Ustavnog suda BiH iz augusta i novembra prošle godine o prestanku mandata dvojici sudija.
Na osnovu člana VI/1. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 99. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uvaženom sudiji, dosadašnjem predsjedniku Ustavnog suda BiH Mati Tadiću, 15. augusta 2022. godine prestaje mandat sudije ovog suda budući da je na taj dan navršio 70 godina života, do kada traje mandat sudija Ustavnog suda BiH. Uvaženi sudija Mato Tadić je tokom svog mandata u Ustavnom sudu dao izuzetan doprinos u radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH, 16.8.2022.
Da je i sudiji Miodragu Simoviću, potpredsjedniku Ustavnog suda BiH, 3. novembra 2022. godine prestao mandat sudije ovog suda, budući da je na taj dan navršio 70 godina života, do kada traje mandat sudija Ustavnog suda BiH, javnost u BiH obaviještena je dan kasnije, 4.11.2022. godine.
Do ovog momenta popunjavanje Ustavnog suda BiH nije izvršeno, a da se ono ne vrši po bilo kakvom nacionalnom ključu, odnosno iz reda bilo kog od konstitutivnih naroda, pa tako ne i hrvatskog, kako je to ustvrdio Nikšić, svjedoči Ustav BiH.
O sličnim neistinitim tvrdnjama političkih aktera u BiH Istinomjer je već pisao. Jedna od takvih bila je i tadašnjeg potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), a trenutnog ministra trgovine i turizma u Vladi RS Denisa Šulića, data krajem septembra prošle godine.
U kontekstu Nikšićeve tvrdnje još jednom podsjećamo na činjenicu da je Ustavni sud BiH jedna od rijetkih institucija na državnom nivou prilikom čijeg izbora pripadnost bilo kom od konstitutivnih naroda ne igra nikakvu ulogu. To je jasno iz dijela Ustava BiH “Ustavni sud/Sastav” koji kaže da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, pri čemu “četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana Skupština Republike Srpske, a preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom”.
U nastavku, kao jedinu kvalifikaciju, Ustav navodi da će “sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”.
b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
c) Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Ovim Istinomjer tvrdnje Nermina Nikšića da trenutno Ustavni sud BiH broji osam sudija te da je, pored ostalog, riječ o izboru sudije iz reda hrvatskog naroda ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)