Milan Petković je u toku gostovanja na N1 televiziji izrekao dvije tvrdnje koje su bile u suprotnosti jedna s drugom, ali je iznio i nekoliko tvrdnji koje nisu utemeljene na činjenicama, poput tvrdnje da je Christian Schmidt nelegalan visoki predstavnik, da su institucije kulture od značaja za BiH entitetske te da jedino Bosna i Hercegovina ima strane sudije u Ustavnom sudu.
Nedosljedno o Dejtonskom mirovnom sporazumu
Istinomjer je ranije pisao o nedosljednim stavovima zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Milana Petkovića (US) koji su izneseni u toku istog gostovanja na N1 23. septembra 2025. godine. Tako je prilikom komentarisanja konstatacije novinara da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio nalog o uređivanju i upravljanju sedam institucija kulture BiH izrekao stav o zalaganju za nepromijenjenost Dejtonskog mirovnog sporazuma.
…on sad spominje nekakve zajedničke ustanove kulture, a znamo šta je. Mi samo ono što insistiraju, i svi poslani iz Republike Srpske, jeste Dejtonski mirovni sporazum. Ono što smo mi potpisali. Mimo naše volje on se ne može mijenjati. Ako ga mijenjate, onda izazivate ovo – blokadu institucija i pozivanje na nepoštovanje institucija. To je jednostavno i prosto. To je tako.
Milan Petković, 23.9.2025.
Petković je u nastavku razgovora odgovarao na pitanje da li je greška što Republika Srpska nije delegirala sudije u Ustavni sud BiH. Podsjećamo, nakon penzionisanja dvojice sudija koji su dolazili iz RS, Narodna skupština RS nije imenovala nove sudije. Kao razlog za to navedena je izmjena Pravila rada Ustavnog suda BiH s kraja maja i početka juna 2023. godine, koja su omogućila Ustavnom sudu nastavak rada, iako RS ne imenuje sudije, kako bi bila spriječena blokada institucije.
Gledajte, da li je to greška ili ne, o tom možemo raspravljati. To je bio jedan od vidova borbe i načina, na koji način da se borimo protiv tog Ustavnog suda. Jednostavno zato što kažemo ne želimo učestvovati (…). Ja uvijek volim to reći. Ne poštujemo ih (odluke, op.a), nego ih provodimo. To je najviše od svega, zato što kako da poštujemo odluku Ustavnog suda, mog Ustavnog suda, Ustavnog suda moje Bosne i Hercegovine, države u kojoj svi mi ovdje živimo, a u njoj sjede neke strane sudije.
Milan Petković, 23.9.2025.
Upravo je u Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano da se “Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji od devet članova” te da četiri člana suda dolaze iz Federacije BiH, dva iz Republike Srpske, a dva bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, s tim da je uvjet da oni ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.
Zbog zalaganja za nepromjenjivost Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i stava da je izostanak delegiranja sudija iz RS u Ustavni sud dio borbe protiv institucije i stranih sudija koji su definisani tim istim sporazumom, jasna je nedosljednost u njegovom stavu, koji u ovom slučaju izgleda kao biranje na “švedskom stolu”.
Strane sudije u sudovima drugih država?
Prilikom odgovaranja na isto pitanje o Ustavnom sudu BiH, Petković je također ustvrdio da strane sudije ne postoje ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu.
A, to ne postoji ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu. Pa, ne mogu poštovati takve odluke. Ne mogu jednostavno, ne mogu ih poštovati.
Milan Petković, 23.9.2025.
Istinomjer je također ranije pisao o ovoj temi, pozvavši se na Annu Dziedzic, autoricu publikacija “Strane sudije u ustavnim sudovima” i Strane sudije na Pacifiku. U svojim publikacijama ona navodi niz zemalja koje imaju strane sudije u svojim ustavnim sudovima, od kojih su evropske Andora, Monako, Lihtenštajn i San Marino. Također navodi da oko 30 država svijeta ima praksu stranih sudija.
Navedeni podaci demantuju Petkovićevu tvrdnju da strane sudije ne postoje nigdje u svijetu, te je jasno da se ova praksa koristi, ali ne u većim i razvijenijim državama.
Da li je Schmidt legalan?
Govoreći o odlukama koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt, ponovio je stavove koji su česti među funkcionerima iz Republike Srpske, a to je da je Schmidt nelegalan.
Pa, zato, evo, odlično ste rekli, Christian Schmidt je nametnuo. ‘Ajte nek Christian Schmidt nametne zakon o budžetu? Nek nam Christian Schmidt poništi i Predsjedništvo, i Predstavnički dom, i Dom naroda, i Savjet ministara. Ne treba nam niko. Imamo Christiana Schmidta, imamo novog Benjamina Kallayja, imamo protektora koji nama vlada (…). Šta, kako mi pričamo o evropskom putu Bosne i Hercegovine, u kojoj imate međunarodnog protektora, koji je na sve to još i nelegalan i nelegitiman.
Milan Petković, 23.9.2025.
Istinomjer je pisao o OHR-u i o nadležnostima ove institucije u BiH. Mandat i nadležnosti OHR-a definisani su Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, u kojem se navodi da će visoki predstavnik biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažovane u civilnom aspektu mirovnog rješenja tako što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Istinomjer je ranije pisao o legalnosti Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, ističući činjenicu da su ga imenovali ambasadori zemalja članica PIC-a, izuzev Rusije, te da nedostatak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan u prethodnim izborima visokih predstavnika.
Kulturne institucije od značaja za BiH nisu na entitetskom nivou
Govoreći o sedam institucija kulture, Petković se također dotakao naloga Christiana Schmidta kojim je zakonodavnim i izvršnim institucijama naređeno da pronađu način finansiranja i stabilnog upravljanja za sedam kulturnih institucija Bosne i Hercegovine. Tom je prilikom rekao da su one na nivou entiteta.
Ne možete vi nasilu ako smo mi rekli da te ustanove kulture ne postoje, odnosno da su one na nivou entiteta. Ne možete ih sad nasilu stavljati na nivo Bosne i Hercegovine.
Milan Petković, 23.9.2025.
Visoki predstavnik je u novembru 2024. godine naložio Vijeću ministara BiH i drugim institucijama BiH upućivanje u proceduru prijedloga zakona kojim bi bili uređeni upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za BiH. Međutim, to se još uvijek nije desilo.
U ustanove kulture od značaja za BiH ubrajaju se: Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Kinoteka BiH i Umjetnička galerija BiH.
Istinomjer je ranije pisao i o statusu ovih sedam institucija i zašto one nisu kantonalne.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je u novembru 2024. godine naveo da je država osnivač ovih institucija. Ipak, one su postojale i u SRBiH te su neke tokom rata mijenjale naziv. Istinomjer se u tekstu pozvao na mišljenje pravnika Haruna Išerića koji je u izjavi za N1 5. septembra 2025. godine iznio stav kako je za ove institucije ipak nadležna država, jer Ustav BiH ističe kontinuitet pravnih propisa, a institucije kulture osnovane su prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
S druge strane, vlasti Republike Srpske tumače kako kultura po Ustavu ne spada u nadležnosti države pa samim time u državne nadležnosti ne spadaju ni navedene institucije kulture. Razlike u tumačenju ovih institucija dovele su do toga da se u praksi one ne finansiraju s državnog nivoa, te je finansiranje privremeno preuzeo Kanton Sarajevo.
Milan Petković je u toku gostovanja izrekao dvije tvrdnje koje su bile u suprotnosti jedna s drugom, ali je iznio i nekoliko tvrdnji koje nisu utemeljene na činjenicama, poput te da su institucije kulture od značaja za BiH ustvari entitetske, da Christian Schmidt nije legalno izabran na poziciju visokog predstavnika te da strane sudije ne postoje ni u jednoj drugoj državi na svijetu.
(Istinomjer.ba)