Istinomjer je u minuloj sedmici zabilježio sedam neistinitih i jednu istinitu tvrdnju, kao i jednu najavu. Kroz prošlosedmičnu analizu osvrnuli smo se na položaj žena u politici u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o tome na koji će se način implementirati rješenja koja je nametnuo visoki predstavnik u BiH, a koja se odnose na raspored mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, lider HDZ-a BiH Dragan Čović ustvrdio je da je Christian Schmidt trebao izvršiti i izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Istinomjer je ovu Čovićevu tvrdnju ocijenio neutemeljenom budući da je izbor ovog organa izvršne vlasti reguliran Ustavom BiH koji jedino može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i onih koji su glasali u Predstavničkom domu.
Istinomjer je neutemeljenom ocijenio i tvrdnju člana Predsjedništva SNSD-a Staše Košarca da entitet Republika Srpska “može samostalno provoditi izborni proces” i da “ima izborni legitimitet”. Iako postoje izborne komisije i izborni zakoni na nivou Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, oni moraju biti u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH i njihovu nadležnost utvrđuje Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH). Iz CIK-a BiH je ranije za Istinomjer potvrđeno da bi svako organiziranje Općih izbora 2022. mimo odluka CIK-a bilo protivustavno i protivzakonito.
Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je da je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. “bio nelegalan”. Ovu Đokićevu tvrdnju demantira, prije svega, objava u Službenom listu SRBiH iz januara 1992. godine, u kojoj se, između ostalog, navodi da će referendum biti održan 29. februara i 1. marta 1992. godine “u skladu s Ustavom SRBiH i Zakonom o referendumu SRBiH”. I Ustavni sud BiH potvrdio je 2017. godine da je referendum proveden u skladu s tada važećim zakonima, zbog čega je tvrdnja Petra Đokića ocijenjena neistinitom.
Neistinitom je ocijenjena i tvrdnja federalnog ministra unutrašnjih poslova i zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo Aljoše Čampare da je na ovogodišnjim izborima bilo skoro 600.000 nevažećih listića i da je ta cifra, prema njegovim riječima, mnogo viša nego na prethodnim izborima. Prema utvrđenim rezultatima CIK-a BiH, broj nevažećih listića na ovogodišnjim Općim izborima iznosio je 445.601, dok su na prošlim Općim izborima zabilježena 526.593 nevažeća listića, odnosno 478.144, ne računajući glasove za predsjednika/cu Republike Srpske.
Novoizabrani poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Đorđe Vučinić netačno je ustvrdio da je BiH jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema skenere na biračkim mjestima te da se skeneri koriste u Hrvatskoj. Prema podacima Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA), elektronsko glasanje, u oblicima na koje je mislio Vučinić, prisutno je u samo 12 država svijeta. S druge strane, tvrdnju da se skeneri koriste na biračkim mjestima u Hrvatskoj demantiraju izborni zakoni Republike Hrvatske, a za Istinomjer je potvrđeno iz GONG-a da se informacije o glasovima po biračkim mjestima utvrđuju “ručno”.
Komentirajući svoj izbor za potpredsjednika Republike Srpske, Ćamil Duraković je ustvrdio da se radi o jedinstvenoj pobjedi nezavisnog kandidata za ovaj nivo vlasti. Uvidom u rezultate izbora za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske od 1996. naovamo, Istinomjer je utvrdio da je Duraković prvi nezavisni kandidat koji je pobijedio na Općim izborima za prethodno spomenuti nivo vlasti, a njegova tvrdnja ocijenjena je istinitom.
Jedan od potpredsjednika SDP-a BiH Vojin Mijatović, komentirajući rezultate izbora za predsjednika/cu RS, ustvrdio je da se nadležnosti ovog izvršnog tijela odnose samo na predlaganje entitetske vlade. Osim nadležnosti koju je naveo Mijatović, predsjednik/ca RS ima i druge nadležnosti, koje uključuju, između ostalog, predlaganje sudija Ustavnog suda RS, davanje odlikovanja i priznanja te raspuštanje Narodne skupštine Republike Srpske. U vezi s tim, Istinomjer je ovu Mijatovićevu tvrdnju ocijenio neistinitom.
Lider SNSD-a Milorad Dodik, komentirajući put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, ustvrdio je da BiH treba da dobije pregovarački, a ne kandidatski status, te je dodao da je Turska “u kandidatskom statusu 45 godina”. Turska jeste zemlja koja najduže ima kandidatski status, ali ga nije dobila “prije 45 godina”, već u decembru 1999. godine, što je duplo kraći period od onog koji je naveo Dodik. Zbog toga je njegova tvrdnja ocijenjena neistinitom.
Istinomjer je ranije kroz više analiza nastojao skrenuti pažnju javnosti na loš položaj žena u politici. Prema utvrđenim rezultatima Općih izbora 2022, i u ovom izbornom ciklusu nastavlja se trend smanjivanja broja žena u najvećim zakonodavnim tijelima. Više o ovoj temi pročitajte u analizi “Samo sedam žena u državnom Parlamentu, a u NSRS broj pao ispod 10%”.
Kada je riječ o obećanjima datim tokom mandata, Istinomjer od prošle sedmice prati najavu iz Vlade KS da će do kraja tekuće godine biti postavljeno 86 novih LED svjetiljki u Velikoj aleji na Ilidži.
U rubrici “Nevjerovatno ali Istinomjer” prošle sedmice našao se član CIK-a BiH Vlado Rogić. On je na slikovit način, nogometnim žargonom, komentirao mogućnost eventualnog poništavanja izbora.
(Istinomjer.ba)