Knjiženje perspektivne vojne imovine već skoro deset godina je tema u domaćoj javnosti, ali i pored davno postignutog konsenzusa o principima u vezi s vojnom i ostalom državnom imovinom, ovaj process daleko je od završenog. Ustavni sud BiH proteklih godina donio je nekoliko odluka u vezi sa knjiženjem vojne imovine, a te odluke u pravilu su izazivale oštre reakcije zvaničnika iz Republike Srpske, koji su ranije pristali na dogovorene principe o knjiženju vojne imovine. Slično se desilo i nakon posljednje odluke Ustavnog suda BiH u vezi s uknjižbom kasarne u Doboju, kojom je poništeno knjiženje ovog objekta na RS, što su zvaničnici iz ovog entiteta označili kao suprotno Dejtonu.
Priču o knjiženju perspektivne vojne imovine posljednjih dana dodatno je aktuelizirala i izjava ministra odbrane BiH Sifeta Podžića u kojoj je rekao da se radi na knjiženju na državu banjalučke kasarne Kozara i aerodroma Mahovljani u Laktašima, koji su proglašeni za perspektivne lokacije Oružanih snaga BiH.
Još nisu uknjiženi na BiH kako je planirano i u toku su određene pravne procedure. (…) U Programu reformi, koji je upućen u Brisel, navedeno je da je to jedna od kontinuiranih aktivnosti, što stoji i u planu Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH.
Sifet Podžić, 27. maj 2020.
Podžić je ovo izjavio nakon što je na vojnoj lokaciji, u kasarni “Kozara” u Banjoj Luci, otvorena prva od četiri ambulante u Bosni i Hercegovini, čije je renoviranje finansirala Velika Britanija. Projektom koji provodi MO BiH obuhvaćeni su objekti u Banjaluci, Rajlovcu, Tuzli i Čapljini.
Najava skorog knjiženja vojnih objekata u RS izazvala je brojne reakcije zvaničnika iz ovog entiteta, a oglasili su se Podžićev zamjenik, Mirko Okolić i član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.
Sve dok je stav institucija RS da se to ne knjiži, to neće biti uknjiženo na BiH, odnosno na Ministarstvo odbrane. Stav institucija RS-a će se poštovati do kraja i neće biti mogućnost da se ta imovina uknjiži legalnim putem. (…) Republika Srpska će stati iza svoje teritorije. Dejtonski sporazum je osnova svega.
Mirko Okolić, 27. maj 2020.
Milorad Dodik je rekao da su lokacije koje je naveo Podžić imovina RS i da nikada neće biti uknjižene na BiH.
Ako se i knjiži u RS-u, onda se to knjiži u njenoj Geodetskoj upravi. Veoma je lako provjeriti da nikakvih pokušaja oko toga nema.
Milorad Dodik, 27. maj 2020.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH, Nebojša Radmanović je komentarišući izjave Sifeta Podžića dva dana kasnije izjavio da ne postoji ustavni osnov za knjiženje vojne imovine na državu.
U Aneksu četiri jasno stoji šta pripada BiH. Tu nema imovine. Ne može se na BiH knjižiti nešto što je vlasništvo Republike Srpske, ili Federacije BiH /FBiH/, ili nekog kantona. Ne postoji ustavni osnov za to, niti će ko to dozvoliti.
Nebojša Radmanović, 29. maj 2020.
Knjiženje perspektivne vojne imovine bio je jedan od uslova sa samita NATO-a iz Talina, održanog 2010. godine, kako bi BiH aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), a ovaj process nikada nije doveden do kraja, o čemu je Istinomjer pisao više puta. Predsjedništvo BiH već u aprilu 2012. godine, definiralo je 63 perspektivne lokacije za potrebe MO i OS BiH, da bi 2016. godine ta lista bila smanjena na 57 lokacija. Do februara 2020. godine, kako je potvrđeno za portal Klix iz MO, uknjiženo je vlasništvo nad 31 lokacijom u FBiH, dok niti jedna lokacija iz RS nije uknjižena. Zastoj u ovom procesu konstatovao je i Ured za reviziju institucija BiH tokom 2018. godine.
Tadašnji lideri 6 političkih stranaka, Milorad Dodik (SNSD), Zlatko Lagumdžija (SDP), Sulejman Tihić (SDA), Mladen Bosić (SDS), Dragan Čović (HDZ BiH) i Božo Ljubić (HDZ 1990) potpisali su 9. marta 2012. godine na sastanku u Banjaluci, principe u vezi s vojnom i ostalom državnom imovinom, a te principe podržalo je i Vijeće ministara BiH.
Milorad Dodik nakon postignutog sporazuma tada je, suprotno svojim današnjim stavovima, podržavao uknjižbu perspektivne vojne imovine na BiH.
Perspektivna vojna imovina, utvrđena odlukama Predsjedništva BiH, biće knjižena u vlasništvo državnih organa odbrane.
Milorad Dodik, 9. mart 2012.
Osam godina kasnije, niti jedna lokacija iz RS nije uknjižena na državu, a zvaničnici iz RS ovaj proces opstruiraju tvrdnjama da ne postoji ustavni osnov za to. Ustav BiH u svom tekstu ne spominje vojnu niti državnu imovinu, međutim u nekoliko svojih ranijh odluka Ustavni sud BiH perspektivnu vojnu imovinu proglasio je državnim vlasništvom, negirajući time tvrdnje zvaničnika iz RS-a.
Tako je Ustavni sud BiH 27. maja ove godine, odlukom broj: AP 1634/18 usvojio apelaciju Pravobranilaštva BiH protiv odluka Vrhovnog suda RS i Okružnog suda u Doboju, a u vezi s uknjižbom vojne imovine, preciznije kasarne u Doboju. Kako je nakon donošenja odluke rečeno iz Pravobranilaštva BiH, “postupci pred navedenim sudovima su uslijedili nakon što je prethodno Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS odbila zahtjev za uknjižbu predmetne imovine u korist Bosne i Hercegovine”.
Komentarišući ovu odluku član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio:
Ustav kaže da sve ono što nije izričito dato BiH, pripada entitetima, a imovina nije data i pripada entitetima. Ovdje se očigledno radi o pljački i otimačini koja se pokušava legelizovati odlukama Ustavnog suda koji u kontinuitetu krši Ustav i radi protiv Republike Srpske.
Milorad Dodik, 29. maj 2020.
I u augustu 2017. godine Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju RS u vezi sa knjiženjem vojne imovine u Han Pijesku na državu BiH, odnosno za potrebe Oružanih snaga BiH. Pravobranilaštvo RS-a je u septembru 2016. godine uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražilo odgodu izvršenja Odluke Apelacionog vijeća Suda BiH kojom je naloženo da vojna imovina u Han Pijesku (objekt Veliki Žep) bude uknjižena na BiH.
Pojedini mediji tada su tvrdili da su potpuno otvorena vrata knjiženju perspektivne vojne imovine, odnosno aktivaciji Plana za članstvo u NATO, a analizom ovakvih tvrdnji bavio se naš partnerski portal za provjeru činjenica Raskrinkavanje.
I pored pravosnažnih odluka Ustavnog suda BiH, proces knjiženja perspektivne vojne imovine u BiH, a koja se na lazi na teritoriji RS-a, stoji u mjestu, kao još jedan u nizu reformskih procesa o kojima je nekada postignut dogovor, a koji se, i pored odluka najviše sudske instance u BiH kao i ranije preuzetih međunarodnih obaveza od strane nadležnih institucija naše zemlje ne poštuje..
Ipak, iako još uvijek nije dostupan njegov zvanični prevod na B/H/S jezik, u dokumentu Programa reformi koji je poslan u NATO štab u Briselu nakon što je usvojen od strane Predsjedništva BiH u decembru 2019. godine, a koji je objavio portal Žurnal, jasno je navedeno da se proces knjiženje perspektivne vojne imovine nastavlja. S obzirom na posljednje istupe zvaničnika iz RS, teško je očekivati da će ovaj proces uskoro biti odblokiran.
(Istinomjer.ba)