Istinomjer je u protekloj sedmici neistinitom ocijenio tvrdnju Nenada Nešića, zabilježio aktivnosti na ispunjenju predizbornog obećanja u sarajevskoj Općini Novi Grad te prezentirao finalne rezultate monitoringa predizbornih obećanja partija na vlasti u Vijeću ministara BiH, Republici Srpskoj i Kantonu Sarajevo.
U finalnim rezultatima monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja Istinomjer je pratio realizaciju mjera partija koje su formirale vlast na nivou Vijeća ministara BiH, Vlade RS, kao i realizaciju mjera iz dokumenta pod nazivom “Principi i mjere djelovanja Vlade Kantona Sarajevo 2021 – 2022”, koji su usaglasile članice vladajuće koalicije u KS u januaru 2021. godine. S obzirom na činjenicu da nakon Općih izbora održanih 2018. godine nije došlo do formiranja Vlade Federacije BiH (FBiH), te je Vlada formirana još u martu 2015. godine nastavila raditi u tehničkom mandatu bez većinske podrške u entitetskom parlamentu, Istinomjer nije pratio obećanja data na ovom nivou vlasti. Istinomjer je obećanja prikupljao tokom izborne kampanje uoči Općih izbora 2018. godine iz dostupnih programa političkih partija, ali i iz javnih istupa sa zvaničnih skupova političkih partija koje nisu imale zvanične dokumente svojih programa.
Na državnom nivou ispunjeno je samo šest (3,1%), a još pet (2,6%) obećanja ocijenjeno je kao ispunjeno većim dijelom. Djelimično je ispunjeno 21 (11%) obećanje, a njih 47 (24,8%) ispunjeno je manjim dijelom. Najveći broj obećanja, njih 109 (57%), ostalo je neispunjeno, a jedno obećanje ocijenjeno je kao neutemeljeno. Podsjetimo, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je krajem decembra 2019. godine formiralo šest političkih partija – Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratska fronta (DF), Savez za bolju budućnost (SBB) i Demokratski narodni savez (DNS). Istinomjer je tada zabilježio ukupno 209 predizbornih obećanja koja su se odnosila na državni nivo vlasti, ali nakon što su SBB i DNS napustili ovu koaliciju, nastavili smo pratiti 189 predizbornih obećanja ostale četiri partije (SDA, HDZ BiH, SNSD, DF). Potrebno je istaći da su obećanja prikupljena iz programa stranaka koje su formirale vlast, uz napomenu da SNSD nije imao program za Opće izbore 2018. godine, te je njihova obećanja Istinomjer prikupio tokom izborne kampanje iz javnih istupa zvaničnika/ca ove stranke.
U Republici Srpskoj više od polovine obećanja Vlade RS našlo se u kategoriji neispunjenih. Podsjetimo, Vladu Republike Srpske formiralo je pet partija – Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Socijalistička partija Republike Srpske (SPRS), Ujedinjena Srpska, Narodni demokratski pokret (NDP) i Demokratski narodni savez (DNS), koje su dale 222 obećanja. Nakon što je Vladu Republike Srpske u oktobru 2020. godine napustio DNS, iz Istinomjerovog monitoringa isključena su obećanja ove političke partije te je tokom treće i četvrte godine mandata praćeno ispunjavanje 149 obećanja SNSD-a, SPRS-a, NDP-a i Ujedinjene Srpske. Prilikom prikupljanja obećanja u obzir smo uzeli postojeće predizborne programe stranaka koje su imale svoje programske dokumente, kao što su DNS i NDP, te obećanja s predizbornih skupova ostalih političkih partija koje su formirale Vladu Republike Srpske (SNSD, SPRS, Ujedinjena Srpska), a koje tokom predizborne kampanje za Opće izbore 2018. godine nisu javnosti predstavile svoje predizborne programe. Od ukupno 149 obećanja, 21 je ispunjeno, 15 je ispunjeno većim dijelom, a tri su ispunjena sa zakašnjenjem. Djelimično je ispunjeno 29, a manjim je dijelom ispunjeno 16 obećanja. Po dva su obećanja prekršena i neutemeljena, dok je 61 neispunjeno. Najveći broj obećanja dao je SPRS (65), zatim SNSD (52), NDP (26) i Ujedinjena Srpska (6).
U slučaju Vlade Kantona Sarajevo, koja je imenovana 5. januara 2021. godine i koja je treća kantonalna vlada nakon Općih izbora 2018. godine, Istinomjer je u proteklom periodu pratio realizaciju ukupno 400 mjera iz dokumenta pod nazivom “Principi i mjere djelovanja Vlade Kantona Sarajevo 2021–2022”, koji su usaglasile članice vladajuće koalicije i koji je predstavljen kroz ekspoze premijera Edina Forte. Od 400 mjera, u potpunosti su realizovane 43 (10,7%), dok je većim dijelom realizovano 58 (14,5%) predviđenih mjera. Kantonalna Vlada djelimično je realizovala još 92 (23%) mjere, a njih 70 (17,5%) provedeno je tek manjim dijelom. Ukupno 134 mjere koje su navedene u principima djelovanja ostale su neispunjene. Još dvije mjere ocijenjene su kao neutemeljene, a jedna, koja se ticala provedbe Studije o urbanim ventilacionim koridorima, ocijenjena je kao prekršena, s obzirom na to da je ova studija prvo donesena, a potom i stavljena van snage. Prema broju predviđenih mjera, u dokumentu prednjače oblasti ekonomije (145) i obrazovanja (77), dok su 64 mjere iz oblasti socijalne politike. Po 41 mjera predviđena je u oblastima državnog uređenja i pravne države, a njih 33 u oblasti zdravstva. Najviše mjera koje su realizovane u potpunosti nalazi se u oblasti ekonomije (18), a najmanje u oblastima državnog uređenja (4) i pravne države (4). Od 134 nerealizovane mjere mogu se izdvojiti neke, poput izgradnje južne longitudinale, nulte transverzale, izgradnje novog pozorišta, koncertne dvorane i zgrade Uprave policije MUP-a KS, uspostavljanja fonda za nauku, izrade studije potreba KS, ali i drugih. Treba naglasiti da je kantonalna Vlada u Sarajevu bila jedna od rijetkih koja je do sada predstavila konkretne principe djelovanja s mjerama koje namjerava realizovati tokom mandata. Ova praksa započela je uspostavljanjem vlade tzv. šestorke krajem 2018. godine, koju je i tada predvodio Edin Forto.
Istinomjer je, kao i uoči prošlih općih izbora, izvršio uvid u broj nosilaca redovnih listi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH), a koji su istovremeno i prvi na kompenzacijskim listama. Tako, od ukupno 23 najdominantnija politička subjekta u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koja sa svojim listama za Predstavnički dom PSBiH izlaze pred birače/ice, njih čak 20 je kao nosioce kompenzacijskih lista postavilo ljude koji istovremeno nose i liste u svojim izbornim jedinicama za državni Parlament. Za razliku od 2018. godine, kada je devet predsjednika političkih partija, i pored toga što su bili nosioci redovnih, kandidacijskih lista u svojim izbornim jedinicama, bili prvi i na listama za kompenzacijske mandate partija na čijem su čelu, ovoga puta to je slučaj sa “samo” njih tri. Radi se o predsjedniku SDP-a BiH Nerminu Nikšiću, zatim predsjedniku PDP-a Branislavu Borenoviću te prvom čovjeku HDZ 90 Iliji Cvitanoviću. Pored ostalog, teško je i ne primijetiti da je od 22 politička subjekta koja smo uzeli u razmatranje tek njih dva na čelo kompenzacijskih listi postavilo ženu, što ide u prilog zaključcima do kojih je Istinomjer došao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, u kojoj smo, u kontekstu učešća i uticaja žena u politici u našoj zemlji, izvršili uvid u broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima. Od 23 politička subjekta koja smo ovom prilikom uzeli u obzir, samo DF, NiP i HDZ BiH za najveće zakonodavno tijelo u BiH nisu se odlučili da za nosioca kompenzacijske liste postave nekoga ko je prvi i na listi u svoj izbornoj jedinici.
U drugoj analizi bavili smo se sjednicom Predsjedništva BiH održanom 2.9.2022. godine, na kojoj je razmatrana Odluka o davanju agremana izvanrednom i opunomoćenom ambasadoru Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Thomasu Fitschenu. U svom javnom istupu nakon potonje sjednice, Dodik je, pored ostalog, izjavio da nije smatrao da tačka dnevnog reda u vezi s Prijedlogom odluke o davanju agremana za njemačkog ambasadora ima vanredni karakter i da treba da bude na dnevnom redu, te naglasio da će u vezi s ovom tačkom “u naredna tri dana odlučiti da li će uložiti veto, odnosno pokrenuti vitalni nacionalni interes”. Izjavivši i da je njegova obaveza da vodi politike isključivo u interesu Republike Srpske, Dodik je ustvrdio da je sadašnja politika Njemačke usmjerena protiv ovog entiteta. Time je Dodik ostao dosljedan svom stavu koji je iznio nakon sjednice Predsjedništva BiH na kojoj se ovo pitanje prvobitno razmatralo, najavivši da će i na narednoj sjednici Predsjedništva BiH biti ustrajan u svom mišljenju. U svakom slučaju, neće se dugo čekati na odgovor da li će i kada donesena odluka o davanju agremana izvanrednom i opunomoćenom ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH stupiti na snagu. Naime, od dana donošenja Odluke, u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom Predsjedništva BiH, Dodik ima 72 sata da odluči da li će, da bi pokušao Odluku osporiti, koristiti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji mu je u ovom slučaju dostupan. Ukoliko se za to ne odluči, Odluka o davanju agremana će nakon isteka ovoga roka stupiti na snagu. S druge strane, ako bude korišten mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, u skladu s članom V Ustava BiH, o Odluci će se Narodna skupština Republike Srpske morati očitovati najdalje deset dana od trenutka upućivanja zahtjeva da se to pitanje razmatra u tom zakonodavnom tijelu. Kako to nalažu obavezujuće procedure, najdalje za 13 dana od posljednje sjednice Predsjedništva BiH trebala bi biti riješena dilema da li će izvanredni i opunomoćeni ambasador Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Thomas Fitschen stupiti na svoju dužnost u Bosni i Hercegovini.
Istinomjer je u sedmici iza nas zabilježio aktivnosti na realizaciji jednog predizbornog obećanja na lokalnom nivou. U nedjelju, 28.8.2022. godine, revijalnom vaterpolo utakmicom klubova Invictum Sarajevo i Dabar Sarajevo ozvaničen je početak korištenja otvorenih bazena Dobrinja. Budući da su bazeni otvoreni te uzimajući obzir i činjenicu da će dio radova unutar objekta biti nastavljen i u narednom periodu, Istinomjer je ovo obećanje načelnika Općine Novi Grad Sarajevo ocijenio kao ispunjeno sa zakašnjenjem.
Kada su u pitanju ocjene u kontekstu tačnosti tvrdnji političkih aktera/ki u BiH, Istinomjer je tokom prethodne sedmice zabilježio jednu neistinitu tvrdnju.
U kontekstu ranijih koaliranja DNS-a sa strankama na vlasti, kandidat za člana Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenad Nešić ustvrdio je da niko iz trenutnog sastava ove stranke nije imao funkciju u organima vlasti. Nešto kasnije tokom intervjua Nešić je ponovio da “u DNS-u ne postoji nijedan čovjek koji je bio na najvišim funkcijama u Republici Srpskoj i BiH”, uz komentar da ova stranka nema “ni predsjednika Republike, ni člana Predsjedništva, ni premijera, ni ministra”. Nekoliko je aktuelnih članova DNS-a koji su ranije bili dio vladajućih struktura na entitetskom i državnom nivou, među kojima su trenutni potpredsjednici DNS-a Dane Malešević i Neđo Trninić, koji su bili članovi Vlade Republike Srpske u Kabinetu premijerke Željke Cvijanović od 2014. do 2018. godine, zatim generalni sekretar DNS-a Dragutin Rodić, koji je bio šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, također u mandatu 2014 – 2018, te Srđan Radulj, zamjenik ministra pravde u Vijeću ministara BiH od 2012. do 2015. godine, koji je u septembru 2021. godine izabran za sekretara DNS-ovog Gradskog odbora Banjaluka. Shodno navedenom, tvrdnju Nenada Nešića da svi članovi DNS-a koji su ispred ove stranke bili na vladajućim pozicijama danas više nisu u DNS-u Istinomjer je ocijenio neistinitom.
U rubrici “Nevjerovatno ali Istinomjer” prethodne sedmice našao se direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS) i poslanik u NSRS Vlado Đajić koji je, prognozirajući rezultate predstojećih općih izbora u BiH, najavio i mogućnost nastavka svoje karijere u Sloveniji, ali je indirektno iznio i pohvale na račun političke opcije kojoj pripada, kao i kritiku onih koji nisu njeni simpatizeri.
(Istinomjer.ba)