Mehanizam koordinacije nije imao potpuni konsenzus u pripremi odgovora na Upitnik EK

Komentarišući funkcionisanje mehanizma koordinacije, lider Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović je u intervjuu za Dnevnik 2 Federalne televizije rekao da se ne slaže sa kritikama javnosti na račun tog mehanizma koji je, prema njegovom mišljenju, bio veoma uspješan prilikom pripremanja odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije (EK). 

To je isto kao da smo popravili automobil koji je osam godina stajao u garaži, sjeli u njega i otputovali u Brisel. I onda neko kaže da taj automobil ne radi, da nije u stanju da vozi. Jer on je preveo, dakle, tri i po hiljade pitanja su odgovorena i 20 hiljada stranica je proizveo koordinacioni mehanizam, unison, konsenzusom. I onda neko kaže da je on disfunkcionalan, čak to i novinari tvrde. Ne treba na takav način javnost da reaguje, treba da čita stvari, da analizira stvari…“

Bakir Izetbegović, 15.08.2019.

O tome koliko je mehanizam koordinacije bio funkcionalan najbolje svjedoči potrošeno vrijeme koje je bilo potrebno za pripremu i slanje odgovora na bazni Upitnik EK, a potom i na dodatna pitanja koja su stigla iz Brisela. 

Institucijama BiH trebalo je više od godinu dana da pripreme odgovore na Upitnik Evropske Komisije koji je uručen u decembru 2016. godine. Bazni upitnik sadržavao je 3242 pitanja. Odgovori su konačno pripremljeni i predati predsjedniku EK, Žan-Klod Junkeru na svečanoj ceremoniji u Predsjedništvu BiH zadnjeg februarskog dana 2018. godine. Dodatnih 655 pitanja EK stiglo je u junu iste godine, a odgovori na njih usaglašeni su na sjednici Vijeća ministara 24. februara 2019. godine, te predani u Brisel. Dakle, od uručenja prvobitnog upitnika u decembru 2016. godine do slanja odgovora na dodatna pitanja prošlo je više od dvije godine, što je mnogo duže od ostalih zemalja u regionu. 

Osim što je BiH previše vremena potrošila na pripremu odgovora na Upitnik EK, pri tome probivši sve rokove koje su postavljali domaći zvaničnici, u Brisel su otputovali i nepotpuni odgovori kako na pitanja iz baznog Upitnika tako i na dodatna pitanja.

Istinomjer je ranije pisao o tome da su u odgovorima na prvobitni Upitnik EK poslani različiti, odnosno dupli odgovori na pitanja u vezi sa brojem stanovnika. Među pitanjima koja se odnose na ekonomske kriterije, nalazilo se i pitanje koje glasi: “Ukratko predstavite sljedeće socio-ekonomske podatke za period 2006-2015”, gdje se u tački b) traži da se u odgovoru navede: “stanovništvo prema polu, starosnoj dobi i regionalnoj raspoređenosti”.   

U odgovoru na ovo pitanje dostavljeni su podaci Agencije za statistiku BiH, ali i podaci Republičkog zavoda za statistiku RS u kojima se broj stanovnika razlikuje. Prema podacima ASBiH koji su dostavljeni u odgovoru u Republici Srpskoj živi 1.228.423 stanovnika, dok prema podacima RZS-a živi ukupno 1.170.342 stanovnika, odnosno 58 hiljada manje. Već iz ovog odgovora jasno se vidilo da u vezi sa pitanjem broja stanovnika nije bilo konsenzusa. 

I dodatna pitanja nisu odgovorena u potpunosti. Naime, Direkcija za evropske integracije BiH objavila je na svojoj zvaničnoj web stranici sve odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika EK, a nakon samo letimičnog pregleda sadržaja objavljenih odgovora moglo se zaključiti da oni nisu potpuni, odnosno da postoji određeni broj pitanja na koja je odgovarano rečenicom:

Nismo u mogućnosti u ovom trenutku dostaviti odgovor na ovo pitanje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija.“

Samo jedno od takvih pitanja je i ono o razlozima za neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH koje je glasilo: “Zašto trinaest odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nisu do danas izvršene? Koji su razlozi?”

Analizu Istinomjera na tu temu možete pročitati ovdje

Iz svega onoga što se dešavalo u vezi sa procesom odgovaranja na pitanja iz Upitnika EK, ali i iz sadržaja samih odgovora, još jednom možemo zaključiti da je Bakir Izetbegović izgovorio neistinu kada je ustvrdio da je mehanizam koordinacije u tom procesu djelovao konsenzusom.  

(Istinomjer.ba)

 

Postoje li “suštinske razlike” u deklaracijama SDA?

Ne stišavaju se oštre reakcije političkih aktera, prvensteveno onih iz Republike Srpske, na Programsku deklaraciju SDA...

Halid Genjac

Statuti DF-a i SDP-a BiH demantuju tvrdnju Halida Genjca

Generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA), Halid Genjac tokom nedavno održanog 7. Kongresa ove političke partije osvrnuo se na zastupljenost žena u kontekstu izbora devet potpredsjednika/ca...



Šta čini razliku ukoliko stranka ima tri ili četiri delegata u Domu naroda PS BiH

Da SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ne može “sa tri uraditi sve ono što može i sa četiri” svoja delegata, jasno je prije svega iz Člana IV Ustava BiH koji pored ostalog govori o načinu...