U Brisel putuju nepotpuni odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika EK

Vijeće ministara BiH u nedjelju 24. februara usvojilo je na vanrednoj telefonskoj sjednici, odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Nešto ranije odgovore su verificirale i Vlade RS i FBiH, kao i Vlade kantona u FBiH, a odgovori su već trebali biti dostavljeni Evropskoj komisiji.

Dan nakon što je Vijeće ministara telefonskim putem potvrdilo odgovore, tim povodom obratio se i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić.

Ti odgovori će danas biti proslijeđeni u Brisel i time je BiH do kraja ispunila i realizirala sve zvanične uvjete za izradu mišljenja i naravno za dobivanje kandidatskog statusa za BiH. (…) Odgovorili smo ukupno na 3897 pitanja. (…) Riječ je o jednom vrlo zahtjevnom procesu koji je BiH uspješno realizirala.“

Denis Zvizdić, 25.02.2019.

Kako je rečeno na pres konferenciji, odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika EK usaglašeni su u okviru tijela mehanizma koordinacije krajem 2018. godine, a nakon toga su prevedeni i potvrđeni na svim nivoima vlasti u BiH. 

Direkcija za evropske integracije BiH objavila je istog dana na svojoj zvaničnoj web stranici sve odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika EK, a nakon samo letimičnog pregleda sadržaja objavljenih odgovora može se zaključiti da oni nisu potpuni, odnosno da postoji određeni broj pitanja na koja je odgovarano rečenicom:

Nismo u mogućnosti u ovom trenutku dostaviti odgovor na ovo pitanje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija.“

Jedno od takvih pitanja je i ono o razlozima za neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH koje je glasilo: “Zašto trinaest odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nisu do danas izvršene? Koji su razlozi?”

Istinomjer je nakon što je BiH dobila dodatna pitanja, naznačio važnost upravo ovog pitanja jer neprovođenje odluka ustavnih sudova u demokratski uređenim sistemima nešto je što se ne dešava, i za šta je veoma teško naći opravdanje.

Vlada FBiH proglasila se nenadležnom za odgovor na pitanje o praksi „Dvije škole pod jednim krovom“, dok su iz SBK, na koji se odnosio dio pitanja, ovu praksu ocijenili čak i pozitivnom, o čemu svjedoči i naredni pasus:

„Tkz. fenomen ,,dvije škole pod jednim krovom,, u Kantonu Središnja Bosna je posljedica ratnog djelovanja u Bosni i Hercegovini, i predstavlja pitanje kojem treba prilaziti na poseban način ne narušavajući postignuti mir, ne narušavajući temeljna ljudska prava, prava djece, kao i pravo roditelja koji  imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu naobrazbe za svoju djecu, jer oni su ujedno i porezni obveznici, te pravo djece da njeguju svoju kulturu, religiju i da upražnjavaju svoj jezik. ‘Dvije škole pod jednim krovom’ su naša realnost, a možda i put kako pokrenuti održivi povratak raseljenih i izbjeglih i zaustaviti iseljavanje čitavih naroda sa određenih područja Bosne i Hercegovine, na kojima ne uživaju punu ravnopravnost i konstitutivnost.“

Poglavlje 26, koje se bavi obrazovanjem, kulturom i sportom gotovo u potpunosti je ostalo neodgovoreno. Čak na 19 pitanja (uključujući i potpitanja) iz oblasti obrazovanja institucije BiH “nisu bile u mogućnosti dostaviti odgovor zbog nepostojanja sveobuvatne informacije”. Isti odgovor je dat i na osam pitanja u vezi sa kulturom, ali i dva pitanja iz oblasti sporta.

Tako nadležne institucije nisu dale odgovor na brojna pitanja poput onih o nadležnostima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine i njegovoj koordinirajućoj ulozi u sektoru obrazovanja; na koji način Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) sarađuje sa organima za obrazovanje; koliko često se Konferencija ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini sastaje i na koji način se osigurava provedba odluka i zaključaka; nadležnostima Pedagoških zavoda; aranžmanima za registraciju privatnih obrazovnih ustanova koje nude programe za stručno obrazovanje i obuku kao i brojna druga pitanja u vezi sa kvalifikacijom obrazovnih institucija. U vezi sa obrazovanjem domaće institucije nisu mogle opisati ni glavne ciljeve i rokove za provedbu strategije sistema obrazovanja i obuke u državi, niti pak navesti glavne prepreke i teškoće u tom procesu.

Nedostaju i odgovori na pitanja iz oblasti kulture na nivou FBiH, a neka od njih se odnose na samo funkcionisanje organa vlasti nadležnih za politiku kulture i načinu provedbe te politike, ali i na brojne zakonske propise u toj oblasti.

U oblasti sporta izostavljeni su odgovori na pitanja o organizacija sporta u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i proceduri za dobivanje javnih sredstava u RS, FBiH, Brčko distriktu i nekoliko kantona, jer su kako je navedeno, te informacije nedostajale.

Nepotpun odgovor dat je i u vezi sa koordinacijom među institucijama kada se govori o provođenju procesa javnih nabavki, a EK tražila je dopunu odgovora iz prvobitnog upitnika:

(32) Odgovor na pitanje broj 32 samo upućuje na Zakon o javnim nabavkama. Dostavite informacije o postojećim formalnim sredstvima koordinacije medu institucijama, jer one nedostaju u odgovoru na ovo pitanje.

U odgovoru na ovo pitanje je navedeno: Ne postoje druga formalna sredstva koordinacije među institucijama osim onih koji su navedeni u prvobitnom odgovoru na pitanje broj 32.  

Dodatna pitanja EK, Poglavlje 5, Javne Nabavke

Odgovori nisu dati ni na četiri pitanja iz poglavlja 22 koje se odnosi na Regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata.

Istinomjer će se detaljnijom analizom tek objavljenih odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika EK baviti u narednim danima, ali je i iz do sada navedenog jasno da svoj zadatak domaće institucije koje su učestvovale u pripremi odgovora, nisu izvršile u potpunosti i pored toga što su prvobitni rok probile pet mjeseci. S obzirom na navedeno, jasno je da BiH nije dala odgovore na svih 3897 pitanja, kako je to ustvrdio Zvizdić, a svakako će biti interesantno pratiti kakav će odgovor stići iz Brisela u narednom periodu.   

(Istinomjer.ba)

Da li će se Etički kodeks primjeniti u slučaju istupa zastupnice Ćosović-Hajdarević?

Posljednja izjava zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, Samre Ćosović-Hajdarević samo je još jedna u nizu izjava...

Bez hemodijaliznog centra agonija pacijenata u Goraždu se nastavlja

Iako se o uspostavi hemodijaliznog centra u Goraždu govori već nekoliko godina, ovo pitanje još uvijek nije riješeno, zbog čega su pacijenti primorani i po nekoliko puta sedmično putovati u Sarajevo...

RS brža u isplati poljoprivrednih poticaja od FBiH

Nakon što je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS saopšteno da su izvšene uplate svih poticaja poljoprivrednicima iz ovog entiteta planiranih u 2018. godini, informaciju o...