Problemom odlaganja čvrstog otpada u Bosni i Hercegovini Istinomjer se već duže vrijeme kontinuirano bavi. Između ostalog, pisali smo o deponiji Uborak kod Mostara, nelegalno deponovanim 300 tona tekstilnog otpada na teritoriji opštine Drvar, curenju cezija-137 na području opštine Ilidža, izostanku izgradnje reciklažnog dvorišta u Ilijašu te problemima u vezi s Regionalnim centrom za upravljanje otpadom – Smiljevići.
Foto: sodalive.ba
Jedan od primjera gdje u posljednje vrijeme nadležne institucije poduzimaju konkretne korake na rješavanju uklanjanja čvrstog i za okolinu opasnog otpada je onaj koji se odnosi na krug nekadašnjih fabrika HAK1 i HAK2 u Tuzli, na šta smo skrenuli pažnju početkom juna ove godine u analizi Novi pokušaj rješavanja problema toksičnog otpada u industrijskoj zoni u Tuzli.
Podsjećamo da je polovinom maja ove godine na toj lokaciji započeto otkopavanje nepropisno odloženog toksičnog industrijskog otpada, a ministar prostornog uređenja i zaštite okoline u Vladi Tuzlanskog kantona (TK) Zvjezdan Karadžin tom prilikom je podsjetio da se radi o površini deponije od 800 do 1.000 m2, te da će se u narednom periodu konačno utvrditi i stvarni razmjer problema:
Došli smo do trenutka kada je Vlada krenula u raskop deponije kruksa. Ono što je veoma bitno jeste da sada tačno znamo gdje su granice te deponije i do koje dubine to ide. Inžinjersko-geološke karte će biti gotove za dan-dva i one će nam tačno reći koja se to količina kruksa nalazi u ovoj deponiji.
Zvjezdan Karadžin, 17.5.2021.
Naš je cilj da ustanovimo, osim kruksa, s kakvim se to još zaostalim supstancama i problemima suočavamo u industrijskom krugu grada Tuzle, dodao je tada Karadžin, najavivši definisanje daljnih koraka u cilju rješavanja ovog problema.
Prema preliminarnim procjenama ministra Karadžina, radi se o hiljadama tona koje ujedno oslikavaju i nemar onih koji su ’80-ih godina, kada je nastajao ovaj otpad, vodili proizvodnju u ovim fabrikama.
Nakon što je potvrđeno prisustvo velikih količina opasnog otpada u navedenoj industrijskoj zoni, iz resornog ministarstva istaknuto je da su hemijskom analizom, uz kruks, utvrđene i povećane količine hlora u iznosu od tri posto, zbog čega spaljivanje opasnog otpada neće moći biti izvršeno u spalionici fabrike cementa u Lukavcu, te da je realna opcija odvoz i spaljivanje otpada u inostranstvu:
Jedna od realnih opcija je izvoz otpada u inozemstvo gdje će biti spaljen u spalionicama, a što bi okvirno moglo koštati iznad četiri i po miliona konvertibilnih maraka. To je ujedno i najskuplja varijanta, a za ovu namjenu bi bilo moguće osigurati sredstva kroz projekte Federalnog fonda za zaštitu okoliša, Češke razvojne agencije i UNDP-a.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK, 1.6.2021.
U skladu s najavama, na zvaničnoj stranici Vlade TK 23.8.2021. godine potvrđeno je da će poljska firma Organika izdvojiti sredstva u iznosu od 250.000 KM za čišćenje kruga nekadašnje fabrike HAK 1 od opasnih materija, koje su uglavnom uskladištene u bačvama na nepropisan način, te da će na taj način biti omogućen izvoz 150 tona opasnih materija iz industrijske zone Tuzle.
To je plod napora koje je uložila Vlada TK preko resornog ministarstva i napora federalne inspektorice Maide Bešlagić. Tim smo združenim pritiskom uspjeli da pokrenemo s mrtve tačke pitanje uklanjanja opasnog otpada, pitanje koje stoji na tapetu nekih 13 godina.
Zvjezdan Karadžin, 23.8.2021.
Osim toga, navodi se, pored ostalog, u saopštenju Vlade, potpisan je i ugovor s firmom Kemokop d.o.o. koja će biti zadužena da iz kruga HAK1 izveze otpad i otpadne materije koje se nalaze u krugu fabrike, te su i intenzivirane aktivnosti, prema riječima ministra Karadžina, na čišćenju naslaga žive u dubljim slojevima tla, ispod pogona elektrolize.
U narednom periodu, uz pomoć Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP), najavljeno je daljnje istraživanju dubljih slojeva tla i postojanja žive:
Preko krovne okolinske agencije u svijetu (UNEP) uspio sam da dođem do ljudi koji odgovorni za uklanjanje žive, preko mediteranskog programa i dostavio sam im sve podatke vezano za HAK1.
Zvjezdan Karadžin, 23.8.2021.
Na kraju je navedeno da u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okolice TK nastavljaju i apliciranjem u Federalnom fondu za zaštitu okoliša za sredstva za izradu studije uticaja na okoliš za uklanjanje kruksa.
Ovaj primjer pokazuje da se ovakva vrsta problema može rješavati samo uz puno zalaganje nadležnih institucija. Samo takav pristup svih nivoa vlasti može dugoročno polučiti dobre rezultate kada je rješavanje problema čvrstog otpada u BiH u pitanju.
Podsjećamo, jedno od relevantnih istraživanja koje je proveo i čije je rezultate početkom 2019. godine objavio Centar civilnih inicijativa (CCI) ukazuju na to da je samo na području Federacija BiH evidentirano preko 1.300 lokaliteta divljih deponija na kojima je deponovano oko 4.715.780 m3 otpada, dok neke procjene govore u prilog tome da se na cjelokupnoj teritoriji BiH broj divljih deponija kreće i do 10.000.
(Istinomjer.ba)