Problem odlaganja čvrstog otpada jedan je od gorućih problema u Bosni i Hercegovini kada se radi o zaštiti okoline i uopšte kvaliteti života u našoj zemlji u tom smislu. Opasnosti koje nelegalne i divlje deponije, ali i one kojima upravljaju nadležne institucije, a koje nisu izgrađane i ne funkcionišu u skladu sa propisanim standardima, velike su i prisutne diljem zemlje.
Foto: CIN
Takav jedan problem prisutan je i u krugu nekadašnjih fabrika HAK1 i HAK2 u Tuzli, gdje je polovinom maja ove godine na toj lokaciji započeto otkopavanje nepropisno odloženog toksičnog industrijskog otpada. Prilikom posjete navedenoj lokaciji, ministar prostornog uređenja i zaštite okoline u Vladi Tuzlanskog kantona (TK) Zvjezdan Karadžin potvrdio je da se radi o aktivnostima koje su uslijedile nakon što je Vlada TK-a imenovala tim za analizu stanja opasnog otpada u industrijskoj zoni Tuzle. Kako je navedeno na zvaničnoj stranici resornog ministarstva, zadatak tima je da analizira stvarno stanje po pitanju količina i vrsta zaostalih supstanci u krugu nekadašnjih fabrika, te nekadašnjem odlagalištu otpada u Moluhama.
Karadžin je podsjetio da se radi o površini deponije od 800 do 1.000 m2, te da će se u narednom periodu konačno utvrditi i stvarni razmjer problema:
Došli smo do trenutka kada je Vlada krenula u raskop deponije kruksa. Ono što je veoma bitno jeste da sada tačno znamo gdje su granice te deponije i do koje dubine to ide. Inžinjersko-geološke karte će biti gotove za dan-dva i one će nam tačno reći koja se to količina kruksa nalazi u ovoj deponiji.
Zvjezdan Karadžin, 17. 5. 2021.
Nakon utvrđivanja koliko je kruksa i drugih opasnih supstanci, kao što su sirovi propilen oksid, etilen oksid, hlor i živa preostalo u krugu fabrika, ministar Karadžin je najavio da će resorno ministarstvo i Vlada TK-a dati prijedlog mjera za njihovo uklanjanje.
Naš je cilj da ustanovimo, osim kruksa, sa kakvim se to još zaostalim supstancama i problemima suočavamo u industrijskom krugu grada Tuzle. Krajnje je vrijeme bilo za to. Na osnovu svega toga definisat ćemo dalje korake na koji način da ovo zbrinemo, jer je ovo veoma skupa operacija.
Zvjezdan Karadžin, 17. 5. 2021.
Prema preliminarnim procjenama ministra Kardžina, radi se o hiljadama tona koje ujedno oslikavaju i nemar onih koji su ‘80-tih godina, kada je nastajao ovaj otpad, vodili proizvodnju u ovim fabrikama.
Već 24. 5. 2021. godine, stručni tim, kojeg je formirala Vlada Tuzlanskog kantona putem Ministarstva prostorog uređenja i zaštite okolice, počeo je ažuriranje podataka o količini i vrsti zaostalih supstanci.
Početkom juna, potvrđeno je prisustvo izuzetno velikih količina opasnog otpada u navedenoj industrijskoj zoni, te nakon što su uzorci pronađenih materija poslani u zagrebačku laboratoriju Eurofins, ministar Karadžin obavijestio je javnost da je utvrđeno da se kruks nalazi na dubini od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 metara kubnih.
Tom prilikom, Karadžin je istakao da su hemijskom analizom uz kruks utvrđene i povećane količine hlora u iznosu od tri posto, zbog čega spaljivanje opasnog otpada neće moći biti izvršeno u spalionici fabrike cementa u Lukavcu.
“Prilikom spaljivanja u cementarama, granične količine hlora mogu biti između 0,7 i 0,8 posto”, dodao je Karadžin, ističući, pored ostalog, i činjenicu da su, uz hlor, na spomenutoj deponiji pronađeni još i teški metali u povećanom sadržaju, kao što su hrom, olovo i nikl, a označeni su kao otrovni i kancerogeni.
Naglasivši postojanje posebnih rizika, poput onih u slučaju podizanja podzemnih voda koje, kako je naveo, mogu dovesti do ispiranja materijala i njegovog daljeg širenja vodotokom, na konferenciji za štampu, održanoj ovim povodom, najavljene su aktivnosti koje će voditi u smjeru neutralizacije opasnih materija, gdje je, nakon početnog izvještaja, u planu izrada studije na osnovu koje će se utvrditi recepture za sanaciju.
Jedna od realnih opcija je izvoz otpada u inozemstvo gdje će biti spaljen u spalionicama, a što bi okvirno moglo koštati iznad četiri i po miliona konvertibilnih maraka. To je ujedno i najskuplja varijanta, a za ovu namjenu bi bilo moguće osigurati sredstva kroz projekte Federalnog fonda za zaštitu okoliša, Češke razvojne agencije i UNDP-a.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK, 1. 6. 2021.
Neuspjeli pokušaji rješavanja ovog velikog problema datiraju još od 2010. godine, dok je Karadžin, tada u svojstvu profesora okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, i 2016. godine ukazivao na urgentnu potrebu da se visoko toksični otpad kruks, koji je svojevremeno nastao u procesu proizvodnje toluen diizocijanata u nekadašnjoj fabrici HAK II, na po okolinu siguran način uništi.
Da li će ovoga puta Vlada TK-a i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice uspjeti u svojoj namjeri ostaje da se vidi, ali je činjenica da ovaj problem već nedopustivo dugo ostaje neriješen, te svojim prisustvom ugrožava zdravlje građana Tuzlanskog kantona.
Međutim, da nisu samo građani Tuzlanskog kantona ugroženi prisustvom opasnih materija odloženih na nepropisan način, svjedoče i brojni drugi slični primjeri širom Bosne i Hercegovine, a na koje je Isitiomjer detaljno i u kontinuitetu pokušao skrenuti pažnju kako javnosti, tako i nadležnim institucijama u našoj zemlji.
U tom smislu, a kroz niz analiza i ocjena ispunjenosti obećanja nadležnih struktura vlasti, Istinomjer je pratio dešavanja u vezi problema sa deponijom Uborak kod Mostara, nelegalno deponovanih 300 tona tekstilnog otpada na teritoriji opštine Drvar, curenja cezija-137 na Stupu, na području opštine Ilidža, izostanku izgradnje reciklažnog dvorišta u Ilijašu, kao i zanemarivim aktivnostima poduzetim u pravcu izrade prostornog plana područja za Regionalni centar za upravljanje otpadom – Smiljevići.
Rezultati istraživanja do kojih je Centar civilnih inicijativa (CCI) došao u okviru kampanje „Mapiranje nelegalnih deponija – doprinos remedijaciji tla“, objavljenih početkom 2019. godine, govore da je, na osnovu dobijenih podataka, od 48 lokalnih samouprava, te zaprimljenih prijava građana putem besplatnog „zelenog alarma“, od početka oktobra 2018. godine evidentirano preko 1.300 lokaliteta divljih deponija širom Federacije BiH, na kojima je deponovano oko 4.715.780 m3 otpada.
No, iako je njihov tačan broj nemoguće sa sigurnošću utvrditi, neke procjene, nažalost, govore u prilog tome da se na cjelokupnoj teritoriji BiH broj divljih deponija kreće i do 10.000.
Postojanje velikog broja divljih deponija, ali i onih koje ne funkcionišu u skladu sa propisanim standardima, na najdirektniji način ugrožava okolinu i zdravlje građana. U tom kontekstu, tvari koje se nalaze u krugu nekadašnjih fabrika HAK1 i HAK2 u Tuzli poseban su problem i njihovo prisustvo iziskuje najbržu i najefikasniju moguću reakciju nadležnih, pri čemu ne može i ne smije biti mjesta za prebacivanje odgovornosti, kao ni izgovore bilo koje druge vrste.
(Istinomjer.ba)