Konačno zajedno u studiju-Džaferović, Radončić i Bećirović

Pred sam kraj predizborne kampanje, Šefika Džaferovića, Fahrudina Radončića i Denisa Bećirovića, kandidate za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ispred SDA, SBB-a i SDP-a BiH, građani su konačno imali priliku da čuju i vide u međusobnom sučeljavanju u okviru javne debate.

Pred sam kraj predizborne kampanje, Šefika Džaferovića, Fahrudina Radončića i Denisa Bećirovića, kandidate za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ispred SDA, SBB-a i SDP-a BiH, građani su konačno imali priliku da čuju i vide u međusobnom sučeljavanju u okviru javne debate.

Na samom početku, kandidati su predstavili svoje programe.

“Program SBB-a u tom smislu vrlo je jasan” izjavio je Fahrudin Radončić, te podvukao da se BiH mora hitno naći u porodici evropskih naroda, “uz čuvanje svog autentičnog islama, bošnjaštva, multinacionalnih i međuentitetskih odnosa”.

Bećirović je istakao da su osnova njegovog tog programa tri politike: ekonomija, odbrana i sigurnost i vanjska politika, te da je njegov tim napravio i poseban plan koji se naziva „Devet pravaca djelovanja“ budućeg člana Predsjedništva BiH.

„Stabilnost, razvoj i integracije” tri su oblasti koje će po Džaferovićevim riječima biti u fokusu njegovog djelovanja, uz tvrdnju da je SDA “u protekle 4 godine pokrenula iz tačke zastoja” evropski i NATO put, te ekonomske reforme u našoj zemlji.

Podsjećamo da je BiH još na samitu NATO u Talinu 2010. godine preuzela obaveze za aktivaciju MAP-a. Međutim, i pored mnogobrojnih obećanja da će MAP biti aktiviran, a koja je Istinomjer sa pažnjom pratio, to se još uvijek nije desilo. Posljedično tome, sa dvodnevnog Samita NATO održanog 11. i 12. jula ove godine, Generalni sekretar ove organizacije, Jens Stoltenberg uputio je nadležnim institucijama u našoj zemlji jasnu poruku: “Ne očekujem da će zemlje članice na ovom Samitu razgovarati o aktivaciji MAP-a za Bosnu i Hercegovinu. Također vam ne mogu reći kada će se ta rasprava naći na našem dnevnom redu”.

Izlaganja o ekonomskim izazovima, ali i zaustavljanju odlaska mladih i povećanju zaposlenosti otvorio je kandidat SBB-a, konstatujući da kupovna moć BiH građanina iznosi 31% evropskog prosjeka, te da 17 hilljada osoba sebi ne može priuštiti obrok. “Više od 500 hiljada stanovnika u našoj zemlji je živjelo ispod praga relativnog siromaštva. U FBiH je od 2014 do 2017. ugašeno 13.104 firme, preko 75 hiljada žiro računa naših privrednih subjekata su blokirani”, što je vidljivo iz podatka Poreske uprave FBiH.

Bećirović je, kaže, svjestan jako loše političke i ekonomske klime u BiH, što utiče na mlade ljude u našoj zemlji, te tvrdi da je “900 hiljada građana na ivici siromaštva, 300 hiljada živi u ekstremnom siromaštvu, dok je pola miliona ljudi nezaposleno”.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, 18,1 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini živi s primanjima nižim od 237 KM mjesečno, odnosno ispod linije koja označava kritično siromaštvo, dok skoro polovina ljudi u BiH živi na granici siromaštva uz mjesečna primanja od oko 416 KM, što broj građana BiH koji žive na ivici, ali i u stanju ekstremnog siromaštva čini i većim nego je to Bećirović naveo.

Kada je nezaposlenost u BiH u pitanju, u skladu sa podacima Agencije za statistiku BiH, u julu mjesecu 2018. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 450.392, što je manje nego je u svojoj izjavi ustvrdio kandidat SDP-a BiH.

Sa druge strane, Šefik Džaferović iznosi podatak da je u ovom mandatu novouposlenih preko 70 hiljada, i dodaje da SDA ima “konkretan plan da do 2026. godine najmanje milion ljudi u BiH bude zaposleno.

Podsjećamo ovdje da statistički podaci kažu da je u BiH početkom 2015. godine bilo 710.000 uposlenih, a da je polovinom 2018. godine taj broj iznosio 806.000, te je tvrdnja Džaferovića istinita.

Tokom diskusije na ovu temu Fahrudin Radončić je rekao da BiH ima 412.800 penzionera, te da njihova penzija u 61% slučajeva ne prelazi 348 KM.

”Imate 16% penzionera čija penzija ne prelazi 450 KM. 1% penzionera prima ozbiljnu penziju, sve drugo je jako nisko, 400 KM je prosječna penzija”. Ove navode kandidata SBB-a potvrđuju podaci objavljeni na zvaničnoj stranici Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Nakon dijela diskusije u kojem su kandidati SDA i SBB međusobno raspravljali o tome ko je, kad i zašto ušao u vlast, Fahrudin Radončić između ostalog je ustvrdio da je ministar komunikacija i prometa u Vijeću ministara BiH,  Ismir Jusko “donio 2 milijarde i 700 miliona”. Na to je odgovorio Džaferović tvrdnjom da je “tu stvar uradila SDA i njeni kadrovi”, te da je ta stranka “progutala tu gorku pilulu koja se zove Zakon o akcizama da bi nakon toga na londonskoj konferenciji bilo deblokirano 2.5 milijarde prema BiH.“

Podsjećamo ovdje da su 12.07.2017. godine, na 4. Samitu zemalja zapadnog Balkana održanog u Trstu, Bosni i Hercegovini uvjetno odobrena četiri projekta investicijske vrijednosti 241,6 milijuna eura i grant sredstava od 46,1 milijuna eura. Navedena sredstva privremeno su bila suspendovana do potpisivanja Ugovora o transportnoj zajednici između BiH i EU 18.09.2017. godine.

Debata je nastavljena iznošenjem mišljenja kandidata o tome koji je najefikasniji način da se privuku strane investicije u BiH i da se ojača ekonomska slika BiH, kojom prilikom je Radončić naglasio da se “prvo moraju harmonizirati odnosi između bošnjaka, pa između srba, hrvata i bošnjaka, pa između dva entiteta”, a Bećirović iznio podatak da, trenutno, strane investicije u BiH, u ukupnom našem bruto domaćem proizvodu učestvuju samo sa 2%, te da je to, kako kaže kandidat SDP-a BiH, najmanje na jugoistoku Evrope.“

Podaci objavljeni od strane Centralne banke BiH govore da su ukupna direktna strana ulaganja tokom 2017. godine iznosila 758,4 miliona KM, čime je njihovo učešće u ukupom BDP-u 2,38%, te je u skladu sa izvještajem Svjetske banke o lakoći poslovanja, “BiH pogoršala poziciju za pet mjesta u odnosu na godinu ranije i nalazi se na 86. mjestu, i zaostaje za svim zemljama regiona.”

Idejama siromašna izlaganja kandidata kada je ova tema u pitanju zaključio je Džaferović konstatacijom da “kapital traži sigurnost”, te da je stabilan sistem prva bitna stvar za privlačenje stranih investicija.

Tako je i tokom diskusije koja je gledaoce trebala da upozna za eventualnim planovima kako privući strane investitore, rasprava vođena o temama poput koja je uloga opozicije u političkim procesima i odnosima,  Agenciji za visoko obrazovanje i izboru Nikole Poplašena u to tijelo, te donošenju Zakona o prebivalištu.

Smatrajući da Zakon o radu FBiH ima direktne veze sa privlačenjem stranih investicija, Džaferović je, obraćajući se Bećiroviću, pored ostalog rekao da je SDP BiH bio protiv tog zakona “samo zato što se on donosio od strane SDA”, dodajući da, kako kaže, opozicija u takvim situacijama mora da radi u interesu države.

Podsjetićemo da je usvajanju Zakona o radu FBiH prethodila odluka Ustavnog suda FBiH od februara 2016. godine, koji je donio presudu po kojoj je taj zakon ranije donešen suprotno Ustavu FBiH i Poslovniku o radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ocjenu ustavnosti zatražilo je 17 zastupnika tog Doma iz redova SDP-a, Demokratske fronte i Naše stranke. U ponovljenoj proceduri Zakon o radu je usvojen u skladu sa procedurama i Ustavom BiH, te je stupio na snagu početkom aprila 2016. godine.

U kontekstu rasprave koja se u debati vodila vezano za pomenuti zakon treba istaći prije svega da svaka izvršna vlast treba da ima dovoljnu, većinsku podršku u pripadajućem zakonodavnom tijelu, te da u skladu sa tim, opozicija može, ali i ne mora podržati prijedloge vladajuće koalicije. Standardi u demokratskom svijetu nalažu da izborni sistem zemlje poznaje instituciju vanrednih izbora koje se aktivira ukoliko i kada izvršna vlast na određenom nivou izgubi većinsku podršku parlamenta. Podsjećamo, u okviru izborne legislative BiH ne postoji mogućnost vanrednih izbora o čemu je u analizi Treba li u BiH uvesti mogućnost vanrednih izbora?, Istinomjer detaljno govorio.

Žestoka rasprava povela se i u vezi Izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH, koji je stupio na snagu 29. jula 2015. godine. “Zakon o prebivalištu u prošlom sazivu za kojeg ste vi glasali, koji nam je u crno zavio povratnike” optužio je Džaferović Bećirovića, na šta je ovaj između ostalog odgovorio da su “kada je riječ o prebivalištu, katastrofalne greške napravljene prethodnih godina”. Istinomjer se na ovaj dio rasprave posebno osvrnuo u nedavno objavljenom tekstu pod naslovom Ko je kriv za Zakon o prebivalištu BiH?

I na temu vanjske politike BiH gledaoci su imali priliku čuti već poznate stavove ovih kandidata. Tako je Radončić naglasio da vanjska politika mora da promijeni prioritete, te da se “ne može govoriti o europskom putu i ići devet puta u Ankaru, a jednom u Brisel”, na šta je Džaferović odgovrio da je jedini cilj političke partije koju on predstavlja evropski put.

Izlaganja kandidata na ovu temu zaključio je Bećirović, konstatujući između ostalog da “naši strateški ciljevi moraju biti EU integracije i punopravno članstvo u NATO”.

Nastavljeno je diskusijom koju je na početku obilježila rasprava Džaferovića i Radončića o odnosu Bosne i Hercegovine i Republike Turske, nakon koje se Bećirović osvrnuo na Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023. godine, usvojenu od strane trenutnog saziva Predsjedništva BiH: “Ja moram reći da mi je vrlo žao što u prvoj rečenici nije napisano da nam je NATO strateški politički cilj BiH. To je izostavljeno u strategiji. Ne kažem da u toj strategiji nema to da ćemo nastaviti aktivnosti, kad je riječ o MAP-u i drugim stvarima, ali je prva rečenica morala biti da je to naš strateški vanjsko politički cilj…”, istakao je Bećirović korigujući u određenoj mjeri svoje ranije izjave o ovom dokumentu, a na koje je Istinomjer već dao osvrt.

“Kada je u pitanju socijalna politika, prvo moramo izvršiti preraspodjelu onoga što sada imamo na stolu, a to je da rasteretimo privredu”, rekao je Radončić na temu socijalne reforme u kontekstu evropskih integracija, te dodao da je potrebno uvesti porez na luksuz i diferenciranu stopu PDV-a u cilju rasterećenja najsiromašnijih kategorija stanovništva.

Džaferović je pak mišljenja da “put prema EU zahtjeva reforme koje su ponekada i bolne” ali one ne mogu biti na uštrb socijalne politike.

Govoreći o korupciji, predsjednik SBB-a je istakao da je sistemska korupcija trenutno najveći problem BiH, te podsjetio da to kažu i EU institucije. Da su, kako kaže Radončić, institucije EU kao prioritetni zadatak za BiH navele upravo unaprjeđenje vladavine prava, svjedoči i dokument pod nazivom Strategija za Zapadni Balkan koji je Evropska komisija februara mjeseca ove godine usvojila u sklopu „Vjerodostojne perspektive proširenja i pojačane saradnju EU-a sa zapadnim Balkanom”.  

I Bećirović se složio da mora postojati sistemska borba protiv kriminala i korupcije, ali da je za to uslov “snažna politička volja”.

Jačanje institucija je odgovor na ovu vrstu izazova koji je ponudio kandidat SDA, te dodao: “Mi smo donijeli politike borbe protiv korupcije ali je problem implementacije.”  

Posljednja tema u debati bila je pitanje ustavnog uredjenja BiH, gdje su se učesnici složili da je BiH treba novi Ustav, ali i da za taj proces, trenutno, ne postoji politički konsenzus.

Za Bećirevića je tako jedno od rješenja i implementacija Evropske konvencije o ljudskim pravima, ali napominje da bilo kakvo rješenje nije moguće bez “zajedničke sinergije novih vlasti u BiH zajedno sa našim prijateljima iz međunarodne zajednice kako bi pravili iskorake i na tom planu.”

Radončić “vjeruje da će ustavne promjene biti prioritet” novih vlasti, ali je i stava da se ne smije previše oslanjati na međunarodnu zajednicu već harmonizacijom odnosa pokušati doći do rješenja, dok Džaferović naglašava da se prije svega u cjelosti mora poštovati Dejtonski mirovni sporazum, ali da bi “najbolje bi bilo da imamo novi Ustav, novo uređenje koje bi bilo prikladno ovoj zemlji, koje bi bilo prirodno uređenje, a ne posljedica rata, kao što mi imamo danas.”

Na kraju, čini se da je najveća vrijednost ove debate to što je ona jedina u kojoj su se kandidati SDA, SBB-a i SDP-a BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda uopšte pojavili, te tako pristali na međusobno sučeljavanje. Koliko je ono što su građani imali priliku da čuju uticalo na njihov konačni izbor kome dati svoj glas, odrediti će oni sami 7. oktobra 2018. godine.

(istinomjer.ba)

 

Dvije godine mandata Gradske uprave Trebinja

Drugu godinu mandata Gradske uprave Trebinja obilježila je ostavka gradonačelnika Luke Petrovića, obzirom da je preuzeo...

Hoće li aktivacija MAP-a biti korištena za produbljivanje krize u BiH?

U narednom periodu treba očekivati da tema integracije naše zemlje u NATO bude konstantno prisutna u javnosti, ali ne treba biti iznenađen ukoliko se odluka o aktivaciji MAP-a pokuša iskoristi za...



Bijeljina još čeka na novu autobusku stanicu

Premještanje autobuske stanice iz centra Bijeljine na mjesto nekadašnje Željezničke stanice se najavljuje već dugi niz godina. To obećanje našlo se u dva posljednja predizborna programa...