Druga stvar, ponovio je, u Briselu i na sastancima lidera stranaka u BiH se ne priča o presudi “Sejdić-Finci”.
“To pokazuju i prošlogodišnji prijedlog SDP-a i HDZ-a kao i ovaj čiji su tvorci SDA i HDZ. Iz svega je vidljivo da nije riječ o stavljanju svih građana BiH u isti položaj, već oni, ustvari, pričaju o slučaju Komšić i kako ga izbjeći ubuduće”, pojasnio je Komšić.
Komentar:
Dijalog stranačkih lidera u BiH o ustavnim reformama koje bi Ustav BiH uskladile sa Odlukom Evropskog suda za ljudska prava (EHCR) u predmetu „Sejdić i Finci“, od samog početka je izlazio iz okvira onoga što se ovom odlukom nalaže. Od početka pregovora stranačkih lidera, prvo šestorke, a potom sedmorke, koji se neprestano vodio izvan državnih institucija, u prvom planu je bilo insistiranje na rješavanju tzv. „hrvatskog pitanja“ u FBiH, odnosno insistiranje, ponajviše Dragana Čovića, da kontroliše izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a ne da omogući ravnopravnost svih građana/ki u BiH, kako nalaže Odluka EHCR u predmetu „Sejdić i Finci“.
I pored toga što o samim prijedlozima konstantno daju proturječne izjave, lideri političkih partija koji su sudjelovali na razgovorima u Bruxellesu 1. oktobra, kada su se „dogovorili da će postići dogovor“ do 10. oktobra, svojim izjavama ipak nedvosmisleno potvrđuju šta je, zapravo, fokus njihovih dogovora.
“Ako svi shvatimo da BiH može živjeti samo ako su tri naroda jednakopravna, onda ćemo naći rješenja. Ako i dalje bude isticanja toga kako će neko ići da dijeli državu, nešto prodaje, boji je zelenom ili plavom bojom, ne treba pretjerano ni očekivati. Ja sam umjereni optimista. Moramo sedam dana intenzivno raditi uz pomoć Europske unije. Bilo kakve tvrde izjave i prikupljanje jeftinih poena, a već je toga bilo, samo šteti procesu”, objasnio je Čović i potvrdio da je suština problema „jednakopravnost tri naroda“.
Dragan Čović se ni u komentarima ranijih „sastanaka na najvišem nivou“ nije trudio da sakrije o čemu, zapravo, pregovara sa ostalim stranačkim vođama.
”Ako bi mi dogovorili presudu na način da jedan narod drugom ne bira predstavnike u Dom naroda ili Predsjedništvu BiH, onda bismo relaksirali puno dugih pitanja u BiH. Već četiri godine čekamo izlazak iz tog problema“, izjavio je Čović nedavno.
I Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA, potvdio je da je problem koji se „rješava“ na ovim sastancima položaj konstitutivnih naroda u FBiH, a ne nejednaka prava „ostalih“ u odnosu na konstitutivne narode.
„Model SDA predviđa da u jednom od dva izborna područja u FBiH ima 52 posto Bošnjaka, a 45 posto Hrvata. S druge strane, HDZ želi da ovo izborno područje bude predominantno hrvatsko, iako ovaj naš model predviđa da u njemu ima 85 posto od ukupnog hrvatskog stanovništva u BiH“, rekao je Izetbegović po povratku iz Bruxellesa.
Milorad Dodik se, također, prilično eksplicitno izjasnio o tome koje pitanje dominira ovim pregovorima prilikom komentarisanja sastanka SNSD-a i HDZ-a održanog u Mostaru 05. septembra.
„Kada to poštujemo, onda nema majorizacije. Kada bi se odustalo od potrebe za majorizacijom i izborom kadrova drugog naroda, mi bismo veoma brzo riješili presudu Sejdić-Finci. Mi u RS-u imamo konsenzus oko provedbe presude i spremni smo izmijeniti Ustav RS-a na način da se omogući kandidiranje bilo koga za člana Predsjedništva. U RS-u ostaje na snazi direktan izbor člana Predsjedništva i taj izbor podrazumijeva da se riječ Srbin u Ustavu zamijeni s riječju jedan. Ništa više od toga jer presuda traži samo uklanjanje diskriminacije i ništa više. U FBiH, zbog složenosti mehanizama izbora, spremni smo prihvatiti model oko kojeg se dogovore federalni partneri. Tu ne smije biti isključivanja bilo koga“, rekao je Dodik.
Lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija optužio je HDZ i SDA da su dogovorom o implementaciji odluke u slučaju Sejdić-Finci pokušali podijeliti Federaciju BiH.
“To je fantomski model koji smo tek danas praktično dobili u pisanoj formi pri čemu je taj model imao mali problem. Sve su se složili osim toga kako izgledaju karte, kako izgleda podijeljena FBiH, kako izgleda drugi i treći entitet…”, rekao je Lagumdžija, koji je, međutim, sa Draganom Čovićem prije godinu dana i sam razvijao model ustavnih reformi koji je, u svrhu „rješavanja hrvatskog pitanja“, predviđao čak i uvođenje etničke vrijednosti glasa u Federaciji BiH.
Sve ove izjave potvrđuju da je izjava koju je dao Željko Komšić, „sporni hrvatski član Predsjedništva BiH“, neosporno istinita, svjedočeći o tome da se ovdje zaista ne radi o stavljanju svih građana BiH u isti položaj, nego prvenstveno o rješavanju političkih prioriteta HDZ i HDZ90.
Nije, stoga, veliko iznenađenje ni današnja vijest da je još jedan međupartijski sastanak u Briselu propao. Više, zapravo, iznenađuje činjenica da i sami predstavnici EU ohrabruju i facilitiraju razgovore koji se, iako bi se trebali voditi unutar institucija i o implementaciji odluke EHCR, odvijaju kao stranački pregovori o „hrvatskom pitanju u FBiH“, te da učestvuju u procesima koji su pregovore o implementaciji Odluke „Sejdić-Finci“ u potpunosti udaljili od predmeta same odluke.
(istinomjer.ba)